Home / Tvrtke i tržišta / Poseban prilog

Poseban prilog

Više od 50 tvrtki s područja Varaždinske županije uključilo se u obnovu HNK Varaždin. Tvrtke su donirale novac ili svoje proizvode i usluge, a kazalište im je vratilo – kartama i predstavama.

Siemens, Vindija, Fima, Tehnobeton, PBZ, Jamnica, T-HT, Dalekovod, Varteks, Croatia Airlines i tako sve do broja 55. Nije riječ o natječaju za najuspješniju tvrtku u Hrvatskoj, nego o sponzorima Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu. Najjače tvrtke u Hrvatskoj i Varaždinskoj županiji već dvije godine, točnije dolaskom Jasne Jakovljević na mjesto ravnateljice 2005., intenzivno sponzoriraju tu kulturnu instituciju donacijama i različitim uslugama. HNK u Varaždinu možda je i najbolji primjer suradnje privatnog i kulturnog sektora u zemlji jer je već i vrapcima na grani odavno jasno da kultura oslanjanjem isključivo na državnom milost teško može odgovoriti zahtjevima suvremenoga doba. Iako i dalje relevantni financijski, Ministarstvo kulture, Grad Varaždin i Varaždinska županija nisu više i jedini izvor prihoda. Jasna Jakovljević svojim je dolaskom unijela potrebnu život i energiju koje su povećale prihode kazališta s 800.000 kuna 2005. na 2,5 milijuna prošle godine privlačenjem mnogih tvrtki, vraćanjem publike u taj hram kulture u Varaždinu (otprilike 100.000 ove godine) te je postigla za mnoge kulturne institucije nedosanjani san – pozitivnu nulu u poslovanju, što se može mjeriti s ostvarenim profitom u privatnom sektoru.

Riječ je o tržišno orijentiranom pristupu u kojem je riječ o zanimljivoj trampi. S jedne strane privatni sektor omogućuje direktnim donacijama ili uslugama obnovu cijeloga kazališta, pa su tako Dalekovod i HEP postavili rasvjetu vrijednu 150.000 kuna, PBZ je donirao računalnu opremu, CA 30 besplatnih karata, Varteks je omogućio skladištenje dekora u svojim prostorima, lokalni poduzetnici stalno pomažu donacijama i uslugama, prijevozom, što omogućava i olakšava gostovanja itd., a zauzvrat dobivaju mjesta, lože, preplate, pa čak i posebne zatvorene predstave za svoje zaposlenike ili, pak, jednostavno, vrlo ugodan, obnovljen i prikladan prostor za domjenke, prezentacije, konvencije itd.

Takav, suvremeno koncipiran, pristup upotpunjen je i mnogo bo- ričkim veleposlanstvom, prekograničnu sa Slovencima (Maribor, Ptuj), regionalnu (Beč, Skoplj, Sarajevo), a na inicijativu Dražena Viteza, načelnika PP varaždinske, napravljena je i odgojna predstava Kaj sad, koja tematizira problem droge u društvu. Česta su i gostovanja glumaca iz zagrebačkog HNK, čime se, nadalje objašnjava Jakovljević, izmjenjuje pozitivna energija i unosi svježina. Kad je riječ o repertoaru, u HNK se hvale njegovom kajkavskom tradiciji koju čuvaju, primjerice, prevodnjem odnosno prilagodbom klasika poput Don Quijotea ili Hamleta na kajkavštinu, a posebno im je stalo do privlačenja mlade publike koju žele naviknuti na kazalište od ranijih dana. U tu svrhu rade i Božićnu priču, glazbeni spektakl koji će simbolično označiti i povratak glazbe i opere u HNK, koje nema od 1963., a namjeravaju osnovati i glumačku školu za djecu, što će, ako uspije, svakako biti projekt vrijedan pozornosti. Sezona 2007/2008. donijela je i donijet će ukupno devet premijera, među kojima je za sljedeću godinu predviđen Vučjak u režiji Ivice Kunčevića.