Poslovne zone Sisak

Poslovne zone Sisak d.o.o. sa svega tri zaposlenika u samo su dvije godine rada uspjele privući strana ulaganja vrijedna gotovo 17 milijuna eura. Ona će dugoročno osigurati 250 novih radnih mjesta, a vrlo je izgledno i novo ulaganje od desetak milijuna eura.

• Ključ koji smo primijenili u poslovanju jest usluga ‘sve na jednom mjestu’ i prsniji pristup ulaganjima – kaže Krunoslava Kosina-Milutinović, direktorica tvrtke Poslovne zone Sisak d.o.o., koja upravlja poslovnim zonama na četiri lokacije.

Dodaje da klijentima pružaju uslugu potpore i stručne pomoći pri provođenju projekta, izradi predinvesticijskih studija, dobivanja kredita i potrebnih dozvola, informiranja o bespovratnim sredstvima Hrvatske i EU te pomoći pri dobivanju statusa nositelja političkih mjera Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Posvećenost klijentu rezultirala je ulaskom u Hrvatsku austrijske tvrtke Franz Oberndorfer GmbH&Co., jednog od najuglednijih europskih proizvođača betonskih proizvoda s više od 120 milijuna eura godišnjeg prometa. Samo sedam mjeseci prošlo je od prvog uputa te tvrtke do zaključenja posla vrijednog sedam milijuna eura, što je označilo i prvu greenfield investiciju u proizvodnju u Sisku. Ponuda tom ulaganju uključivala je poslove od običnih sitnica do otvaranja vrata u ministarstvima i Agenciji za promicanje ulaganja. Zahvaljujući tomu tvrtka Oberndorfer odlučila se na ulaganje u Južnoj industrijskoj zoni, u industrijski krug bivše Željezare Sisak, na lokaciji 60-ak kilometara udaljenoj od Zagreba. Takav pristup pokazao se vrlo uspješnim, stoga je prilikom zaključivanja posla austrijski ulagač zahtijevao da se u ugovorno odredi da će Poslovne zone nastaviti podupirati njegovo daljnje poslovanje.

Iznimno složen i zahtjevan posao obavljen je i prigodom dolaska Aplied Ceramicsa u Hrvatsku. Iako je riječ o netipičnom slučaju dolaska investitora jer se, naime, vlasnik Darko Matt Sertić u ulaganje upravo u Sisak odlučio i zbog svoga sisačkog podrijetla, kao što ističe direktorica Kosina-Milutinović, tim su projektom dobili na ugledu i vjerodostojnosti. Poslovne zone aktivno su sudjelovale u svim fazama projekta, svakodnevno su kontaktirale s Ministarstvom gospodarstva u traženju statusa nositelja poticajnih mjera te izradile cjelovitu investicijsku studiju. Trud je na kraju rezultirao nedavnim otvorenjem pogona kao prve brownfield investicije u sisačkoj južnoj industrijskoj zoni, u institutu bivše Željezare Sisak i aneksu instituta. Ta je zgrada nekada služila za razvoj crne metalurgije, a danas za razvoj specijalnih vrsta materijala koji se rabe u najbrže rastućoj industriji na svijetu, industriji poluvodiča.

Otvorenjem pogona Applied Ceramicsa Sisak sve više postaje atraktivna lokacija ne samo za strane ulagače već i za zagrebačku industriju koja se seli na jeftinije i opremljene lokacije. I dok je cijena komunalno industrijski opremljenog zemljišta u metropoli od 500 do 1.000 eura, uz veće funkcionalne troškove, veću komunalnu naknadu i cijenu radne snage, u Sisku je sve to znatno jeftinije. Još je jedna komparativna prednost i tradicija dobrog obrazovnog srednjoškolskog sustava, u čemu se sisačka Tehnička škola pokazala vrlo kvalitetnom.

U Poslovnim zonama ističu da su u studenom zaprimili više upita investitora nego tijekom cijeloga postojanja tvrtke.

Put do dobrih rezultata nije bio jednostavan. Uspoređno s privlačenjem ulagača radilo se i na promjeni načina razmišljanja da je uloga grada samo u gradnji komunalne infrastrukture, a ne i rad na razvoju i jačanju gospodarstva. Tromost sustava također koči učinkovitost u poslovanju. Umjesto brzih reakcija odluke prolaze sporu proceduru, koja u najboljem slučaju traje nekoliko mjeseci.

Kako ističe projekt-menadžer Mile Stojić, od 70 upita i iskazivanja interesa za potencijalna ulaganja samo se jedan do dva ostvare do faze razgovora o realizaciji potencijalnog posla. Dodaje da je namjera privlačiti ekološki prihvatljive projekte koji donose viši stupanj dodane vrijednosti. Jer cilj nisu brzopleta rješenja koja će jednokratno napuniti gradski proračun pa se poslije čuditi novom onečišćenju ili novom dimnjaku nekomu pod prozorom.