Nordijske zemlje mogu se pohvaliti nekim od vodećih svjetskih brendova kao što su Ericsson, Ikea, Lego, Nokia. Nekoć je toj kategoriji pripadao i Volvo, ali istinski su ga inventivniji i dinamičniji konkurenti. Tijekom godina spomenute i još neke skandinavske kompanije napredovale su u klimi koja je favorizirala krupan biznis. Takav je model davao pogonsko gorivo globalnim divovima koji su se stalno okupljali, ali bio je neskloniji manjim igračima. Međutim, danas, zahvaljujući mnogim reformama, i male kompanije u skandinavskim zemljama počinju brži uspon prema poslovnim vrhovima. To potvrđuju i neki najnoviji pokazatelji.
Velika Britanija, Njemačka i Francuska godinama su dominirale na tablici tjednika Business Weeka europskih malih kompanija s najbržim rastom, ali najsjevernije područje Staroga kontinenta danas bilježi zapažen prodor, očito kao rezultat sve povoljnijih uvjeta za mali biznis. Doduše, spomenuta velika trojka zauzima 186 od ukupno 500 mjesta i na ovogodišnjoj listi najuspješnijih malih kompanija na kontinentu, a prvak je francuski pozivni centar Webhelp. Međutim, nordijske zemlje – Švedska, Finska, Danska, Norveška i Island – ‘udomitelji’ su čak 162 kompanije s rang-liste, što je divovski korak u odnosu na lanjskih samo 37. Taj su popis sastavili istraživački skupine Europe’s 500 – Entrepreneurs for Growth (Europskih 500 – poduzetnici prema rastu). Kao glavni kriterij rangiranja primijenjena je snaga kompanija u stvaranju radnih mjesta u protekle tri godine. Osim što je takav rezultat impresivan sâm po sebi, još više iznenađuje da mnogi od nordijskih šampiona djeluju u tradicionalnim industrijama, a ne u sektorima nove tehnologije. Nalazimo ih u rasponu od švedske farmaceutičke tvrtke Meda (koja je zauzela osmo mjesto na tablici) do danskoga prerađivača drveta Dalhoff Larsen & Hornemann (br. 25) ili finske tvrtke za iznajmljivanje teške opreme Camo (br. 43) – koje su osobito iskoristile dinamičan ritam ekonomskog rasta.
- Skandinavski model bio je na prično lošem glasu prije 15 do 20 godina – kaže Klas Eklund, ekonomist u banci SEB sa sjedištem u Stockholmu. Možda su nepovoljne ocjene bile djelomično i neutemeljene jer je nešto sporiji ekonomski ritam imao nekakvo pokriće u velikodušnoj socijalnoj politici, a ni statističke usporedbi nisu uvijek bile posve korektne. Ali u svakom slučaju, u posljednjih deset godina zemlje toga područja bilježe dinamično ekonomsko oživljavanje po svim mjerilima, uključujući brzo množenje malog biznisa.
O tome bi mogao uvjerljivo pričati Anders Althin. Kad je pokrenuo prvu kompaniju 1985., Švedska je imala najvišu stopu poreza na dohodak (čak 87 posto gornja granica) i jedno od najmanje fleksibilnih tržišta rada. Danas je Althin predsjednik tvrtke Esalp Invest (koja je na listi koju objavljuje Business Week zauzela 36. mjesto) s poslovnim interesima u nekretninama, montažnim kućama, medicinskoj opremi i financijskim uslugama. Esalp ima 331 zaposlenika, a prije tri godine imao ih je samo 16. Takav su rast, naglašava Althin, onemogućili osjetno sniženi porezi i društvo mnogo otvoreno prema poduzetništvu.
