S igorom Dropulićem, direktorom SAP-a u Hrvatskoj, razgovarali smo na kraju godine u kojoj je njegova tvrtka dosegnula, prema istraživanju analitičke kuće IDC Adriatics, udjel od 30 posto na hrvatskom tržištu Enterprise Resource Planninga, softverskog rješenja koje integrira sve poslovne funkcije u tvrtki te omogućava optimizaciju poslovnih performansa. Dok je u uredima mnogih drugih tvrtki već vladalo opušteno praznično raspoloženje prošlog petka, u hodnik SAP-ova ureda u Grand Centru, iznad popularnog lounge bara People’s na početku Radničke ceste, novoga zagrebačkog poslovnog Cityja, dopirali su odjeci telefonskih razgovora i osjetila se prična poslovna aktivnost. Prvo nas je zanimalo kakva je bila poslovna godina 2007. za tvrtku SAP Hrvatska.
-
Iskreno, ne mogu o tome ništa reći jer i danas imamo na stolu nekoliko ugovora koji su ponuđeni korisnicima, a potpisivanje ugovora determinira kakva će nam biti poslovna godina.
-
Kakva će SAP-u i IT sektoru biti 2008. godina? Bit će ‘mekša’ nego ova ‘tvrda’ godina. Iako svi govore o recesiji, treba znati da Hrvatska nije bila dio trendova u regiji, nego su se sve promjene događale s relativno velikim zakašnjajenjem, poput sinusoida s pomakom. Možemo reći da nam regionalni trendovi ne znače mnogo. Zbog izbora bit će problema s javnom upravom koja će se tek trebati rukovodstveno uspostaviti, stoga će i poslovanje s njom biti u mirovanju. No, privatni bi nas sektor mogao ugodno iznenaditi pa vjerujem da s te strane možemo očekivati kvalitetu kao i ovih godina. Bitno je pitanje i što će se događati s regijom u smislu situacije u Bosni i na Kosovu. Potencijalno problematična situacija odrazit će se i na nas, a na to ne možemo utjecati. Naš uvid u sljedeću godinu pokazuje da ćemo biti na razini prošle, 2006., koja je bila poslovno izrazito uspješna, a obilježio ju je izniman rast. Očekujem da ćemo nadmašiti ciljeve, a dodatni rast bit će vezan uz servise. Naime, SAP je krenuo s uspostavom konzultantskih servisa koji neće biti vezani uz pojedine industrije, nego orijentirani na upravljanje promjenama poslovnih procesa. Nudit ćemo ljude koji su s poslovne strane u stanju voditi projekt implementacije SAP-a u nekoj tvrtki. Od iduće godine moći ćemo kompletno preuzeti odgovornost za implementaciju. Naravno, na nama je da donesemo i industrijsku ekspertizu, a neki od korisnika ionako već inzistiraju da SAP preuzme odgovornost od početka do kraja implementacije.
-
Ljudi obično povezuju SAP s imenima velikih tvrtki. Jesu li na tom području u nas karte već podijeljene ili vaša tvrtka ima prostora za snažan rast? U svijetu imamo više od 43 tisuće korisnika, strateški nam je globalni cilj do 2010. godine postići 100 tisuća korisnika, dok u Hrvatskoj postoji više od 100 korisnika, a lokalni strateški cilj nam je 200 korisnika. Taj eksponencijalni rast nije vezan uz ono što vežu uz ime SAP-a u svijetu, a to su aplikacije za velike tvrtke. Naime, ušli smo u sektor srednjih i manjih tvrtki aplikacijom SAP All-in-One. Uspjeli smo se pozicionirati na tom tržištu i završit ćemo godinu s petnaestak korisnika iz tog segmenta.
-
Postoji li korelacija uspješnosti privrede neke države s brojem tvrtki u kojima je implementiran SAP? Postoje rezultati benchmarkinga u pojedinim industrijama. Rezultati govore da je SAP komparativna prednost svake kompanije koja ga kvalitetno implementira jer omogućava ljudima u kompaniji da se fokusiraju na osnovnu djelatnost tvrtke, na ono u čemu su uspješni, a da se u svakodnevnom dijelu posla, poput logistike i planiranja proizvodnje, mogu osloniti na najbolje poslovne prakse na svijetu. Dokaz tome je da je SAP-ov softver standard u nekim industrijama, primjerice naftnoj, elektropriredi, telekomunikacijama…
-
Koje razlike primjećujete u poslovanju sada i prije pet godina? Tranzičija koja se dogodila u tom razdoblju ponajprije se osjeća u menadžmentu, u načinu na koji se upravlja državnim i privatnim tvrtkama. No, tu bih povukao kineski zid između privatnog sektora i državne uprave. Privatni sektor na godinu je ostvarivao rast od pet ili šest posto, a temeljen je na produktivnosti koja je povezana s kvalitetnim vođenjem tih kompanija. Primjećujem da je velika većina privatnih tvrtki napravila iznimno veliku investiciju u menadžment kompanija. Vidim sve više ljudi koji su kvalitetno školovani i znaju upravljati kompanijama. No, velik problem hrvatskoga gospodarstva je neefikasan menadžment, poglavito u javnom sektoru, gdje biti menadžer znači ne donositi odluke. To je neodlučivanje nalik na Henryja Forda i njegovu izreku da možete odabrati bilo koju boju njegova T-modela dok god je ta boja crna, a u javnom sektoru se nismo mnogo odmaknuli od Fordova doba. Ondje gdje nije penetrirala svijest da moraš biti odgovoran i za posao i za donošenje odluka, tu je otvoren prostor za neefikasnost. Ondje gdje nema donošenja odluka, nema pogrešaka, ali se i ne ide naprijed.
-
Prije desetak godina među menadžerima je SAP bio na lošem glasu zbog promjena koje je zahtijevao u načinu poslovanja. Kako ga doživljavaju danas? Prije je na tržištu prevladavao osjećaj da se ne zna konačni trošak implementacije SAP-a. Ono što danas mogu tvrditi jest da je u tom segmentu promijenjena percepcija na tržištu. Opseg projekta i vremenski horizont vrlo su tvrdo određeni te se s jako visokom pouzdanosti može govoriti o datumu puštanja u rad produktivnog sustava, tzv. GO LIVE. Rezultat je to uvođenja kvalitetnog upravljanja projektom. Uvođenje integriranoga poslovnog sustava dobar je povod za promjene pa korisnici najčešće prilagodavaju poslovne procese i organizacijsku shemu, a zna se dogoditi promjena i u ljudskim resursima. Pri implementaciji novoga poslovnog sustava dolazi do promjena i to je dio adekvatnog upravljanja promjenama koje su neizostavni dio projekta. Također, po nosni smo što se naši korisnici služe implementacijom SAP-a za promjene u kompaniji jer to pokazuje povjerenje u našu tvrtku. Usto, jako je bitno da korisnik zna koje koristi želi ostvariti kada ulazi u projekt jer onda to ima smisla.
