KOMBINIRAJTE svoju štednju

Štednja novca je disciplina, a svaka disciplina utječe na ono što postižete u životu. Mnogi smatraju da je zbog toga važno štedjeti. Ostatite li na kraju dana, tjedna ili mjeseca dio novca ‘na stranu’, moći ćete vidjeti kako kod novca funkcioniira zakon privlačenja. Čak i jedna uštedena kuna, ma kako se to činilo beznačajno, uskoro će privući drugu. Sve razvijenije financijsko tržište nudi nam i razne mogućnosti da taj ‘višak’ novca sklonimo i oplodimo. Ovisno o financijskoj snazi i količini novca, možete birati između klasične štednje, stambene štednje, životnog i mirovinskog osiguranja, investicijskih fondova i dionica.

Stara, dobra, klasična štednja konzervativan je, ali siguran i omiljen način štednje u banci. Jedna od njezinih prednosti je jamstvo države za uloge do 100.000 kuna, zajamčena visina kamate i dostupnost štednog uloga, jer se oročenje lako može prekinuti.

Visina prinosa ovisi o tome oročavaju li se kune ili devize, visini iznosa koji se oročava te o roku. Najpoznatiji i najjednostavniji oblik štednje je takozvana oročena štednja, i to kunsko i devizna. Neki se iznos oroči na rok od jednog do 36 i više mjeseci, a po isteku oročenja isplaćuje se ulog uvećan za kamatu, koja može biti fiksna i promjenjiva. Tako se u eurima može štedjeti već uz kamatu do pet posto, a u kunama čak i do 7,5 posto.

Osim klasične oročene kunsko i devizne štednje, banke nude primjerice i kunsku štednju uz valutnu klauzulu, tako da građani mogu svoju kunsku štednju vezati uz tečaj eura i dobiti sigurnost kao da štede u stranoj valuti. Osim toga, u ponudi je primjerice rentna štednja kod koje se kamata isplaćuje periodički. Postoji i tzv. otvorena štednja kod koje se novac uplaćuje višekratno tijekom trajanja oročenja.

Ako se na taj način štedi u devizama, neke banke nakon isteka oročenja nagrađuju bonusom na iznos ostvarene kamate.

Ukupna štednja, prema podacima HNB-a, potkraj rujna ove godine premašila je iznos od 100 milijardi kuna (sa žiro i tekućim računima iznosila je 115 milijardi kuna). Od toga na štednju građana u bankama otpada 79,6 milijardi kuna deviznih i 21,0 milijardu kuna štednih i oročenih kunskih depozita. Udjel devizne štednje u nekim bankama čini čak 85 posto ukupne štednje, primjerice u Hypo banci, a od valuta najviše se štedi u eurima.

Nema sumnje da se s obzirom na veliku konkurenciju ulagačkih mogućnosti novim štednim proizvodima, akcijama i bonusima banke bore za nove štediše. To im očito polazi za rukom jer se oročena štednja hrvatskih građana od kraja 2001. godine udvostručila, a novac na računima povećan je više od tri puta. Banke do kraja godine očekuju i dalje snažan porast štednje, koji je ove godine bio veći od 30 posto, a neki od razloga porasta štednje su brojne akcije i više kamate.

Stambena štednja je još jedan povoljan i siguran oblik ulaganja preko kojega se može povoljno doći do kredita za kupnju, gradnju ili rekonstrukciju stana ili kuće. No štednju uvećanu za kamate i državna poticajna sredstva nakon pet godina možete i nenamjenski potrošiti.