Nova meta za mirovinske fondove

Na kraju smo jedne od najuspješnijih godina na domaćem tržištu kapitala. Nema nikakve sumnje da će većina investitora godinu pamtit po osobitoj uspješnosti, barem što se tiče prinosa i početka trgovanja novim vrijednosnim papirima na Zagrebačkoj burzi. Što se tiče uspješnosti, odnosno visine prinosa, ove su godine najbolje rezultate ostvarili oni investitori koji su kupovali vrijednosne papire u prvoj polovici godine, a posebno oni koji su, primjerice, sredstva ulagali u građevinski sektor, brodarske dionice te infrastrukturne kompanije. Relativno izdašne prinose ostvarili su i oni ulagači koji su sredstva ulagali u dionice koje su ove godine napravile IPO, napose ako su dionice prodavali u prvom danima nakon listanja tih vrijednosnica na burzi.

S druge strane, druga polovica godine donijela nam je mnogo više neizvjesnosti, što se manifestira i pojačanom volatilnošću cijena većine vrijednosnih papira, osobito onih manje likvidnih. Očekivanja za 2008. godinu, usprkos negativnim gospodarskim trendovima u svijetu, ostaju i dalje pozitivna za domaću ekonomiju. Naime, investicije bi i u 2008. trebale nastaviti s rastom, iako je i dalje sporno što njihov znatan dio potječe iz državnog proračuna, a ne iz privatnog sektora. No s druge strane, pretpostavlja se da će poslije izborna godina smanjiti dosadašnji fiskalni pritisak, a kad je riječ o potrošnji stanovništva, očekuje se da će inflacija tek kratkoročno utjecati na narušavanje kupovne moći stanovništva, i to vjerojatno samo u prvoj polovici sljedeće godine.

S druge strane, na tržište će kapitala u 2008. ponajviše utjecati novi Zakon o tržištu kapitala koji će, procjenjuju analitičari, iz temelja promijeniti sadašnju sliku tržišta kapitala. Novi će Zakon ići u smjeru usklađivanja regulative za područje investicijskih usluga i tržišta financijskih elemenata s EU stečevinom te zbližavanja s MiFID-ima (direktive EU za financijske usluge), što bi trebalo biti završeno tijekom drugog tromjesečja 2008. godine. Pri tom je investitorima na hrvatskom tržištu osobito zanimljivo to što bi novim zakonom napokon trebala biti dokinuta obveza kotacije javnih dioničkih društava koju je još 2002. promovirao tada donesen Zakon o tržištu vrijednosnih papira.

Jedan od većih prošlostih godina bila je dionica najvećeg domaćeg reosiguravatelja Croatia Lloyd. Usprkos sjajnim ovogodišnjim devetomjesečnim poslovnim rezultatima društva (neto dobit od 84,42 milijuna kuna, što je 56,2 posto više nego u istom razdoblju lani), čini se da je dionica Croatia Lloyd tek jedna u nizu kolateralnih žrtava očekivanoga Hanfina pravilnika, prema kojemu uskoro otvoreni investicijski fondovi više neće moći ulagati u dionice s free-floatom manjim od 20 posto od broja ukupno izdanih dionica, odnosno s free-floatom manjim od 100 milijuna kuna. S obzirom na to da se Croatia Lloyd nalazi u većinskom vlasništvu CO-a, interes za tu dionicu nije osobit.

U prošlome je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze ostvario znatan rast. Naime, indeks je, zahvaljujući probuđenom optimizmu te ponajviše kalendarskom i poslovnom kraju godine, na tjednoj razini ojačao za 2,76 posto, odnosno s vrijednosti od 4.928,91 na vrijednost od 5.064,88 bodova. U isto vrijeme, obveznički je indeks Crobis zabilježio manju korekciju. Naime, njegova je vrijednost u prethodnom tjednu smanjena za 0,15 posto, odnosno s 96,48 na 96,34 bodova.

Zahvaljujući novom Hanfi-nom pravilniku, kojim je prošli tjedan dopušteno ulaganje mirovinskih fondova u dionice JDD kotacije, kao jedan od većih tijednih dobitnika nametnula se dionica Zagrebačke pivovare. Iako je u prošlome tjednu njome ostvaren relativno skroman promet, cijena Zapija osjetno je poskočila, ponajprije stoga što je riječ o dionici s relativno stabilnom vlasničkom strukturom i izdašnim dividendnim prinosom, koji postojećim vlasnicima dionica osigurava relativno izdašan i stabilan godišnji prinos, neovisno o cjenovnoj volatilnosti dionice.

U neku ruku, rast cijene bio je očekivan, s obzirom na to da Zagrebačka pivovara već godinama drži dominantni tržišni udjel na domaćem tržištu piva. Rastu cijene na ruku su išli i dobri devetomjesečni poslovni rezultati. Naime, Zagrebačka je pivovara u devet ovogodišnjih mjeseci, u usporedbi s istim razdobljem lani, povećala poslovne prihode za 5,58 posto na iznos od 643,7 milijuna kuna. Pritom su prihodi od prodaje u zemlji porasli za 1,5 posto na iznos od 592,89 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme inozemna prodaja društva gotovo udvostručena (+93,63 posto), a u devet je ovogodišnjih mjeseci iznosila 31,85 milijuna kuna.

S druge strane, poslovni su rashodi Zapija ove godine rasli znatno sporije (+3,17 posto) od poslovnih prihoda, a iznosili su 477,62 milijuna kuna. Pritom su u njihovoj strukturi rashodi zabilježili materijalni troškovi poslovanja (+6,32 posto) na iznos od 139,98 milijuna kuna te troškovi zaposlenih (+11,1 posto), koji su ove godine iznosili 83,82 milijuna kuna. Zbog bržeg rasta poslovnih prihoda u odnosu na poslovne rashode, ovogodišnja je devetomjesečna operativna dobit kompanije, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, povećana za 13,2 posto na iznos do 166,06 milijuna kuna, dok je neto dobit zabilježila još intenzivniji rast (+14,1 posto), a u devet je ovogodišnjih mjeseci iznosila 132,57 milijuna kuna, odnosno 213,67 kuna po dionici.

U Zagrebačkoj su pivovari istaknuli da su ovogodišnji bolji poslovni rezultati posljedica znatnog rasta izvoza Ožujskog piva na tržište Bosne i Hercegovine. Usto, Uprava Zagrebačke pivovare u komentarju je poslovnih rezultata navela da je jedan od bitnih čimbenika zaslužnih za rast prodaje u tekućoj godini bio i novi dizajn boce za Ožujsko pivo (najprodavaniji proizvod Zagrebačke pivovare), kojim je ‘znatno ojačan brend na domaćem tržištu’. Najveći projekt Zagrebačke pivovare u posljednje vrijeme bilo je uvođenje nove zelene boce. Iako je broj zamijenjenih boca poslovna tajna, doznaje se da je projekt zamjene stajao oko 6 milijuna eura, a sama je zamjena trajala tri mjeseca, od kraja travnja pa sve do kraja srpnja ove godine.

Nakon više od dvije godine iščekivanja prošli je tjedan Hanfa donijela Pravilnik o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova, kojim se, među ostalim, mirovinskim fondovima omogućuje ulaganje u vrijednosne papire izvan najviše burzovne kotacije, odnosno u dionice iz kotacije javnih dioničkih društava (JDD). Novim će pravilnikom obvezni mirovinski fondovi (OMF) moći uložiti do 15 posto imovine kojom upravljaju u dionice izvan najviše, službene kotacije. Pritom je regulirano da mirovinski fondovi mogu kupovati dionice iz JDD kotacije ako one imaju tržišnu kapitalizaciju veću od 750 milijuna kuna.

Usto, pravilnikom je uređeno i da fondovi mogu ulagati u one dionice koje u slobodnoj prodaji (free floatu) imaju manje od 20% ukupnog broja izdanih dionica, ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 200 milijuna kuna. Također, dobrovoljnim je mirovinskim fondovima (DMF) novim pravilnikom omogućena provedba liberalnije investicijske politike. Naime, oni će u dionice izvan službene kotacije, a koje udovoljavaju spomenutim kriterijima, moći uložiti i do 30% ukupne imovine pod upravljanjem.

Pravilnikom je inače i određeno da, ako je ulaganje u vrijednosne papire jednog te istog izdavatelja veće od 1 posto do najviše 2 posto imovine OMF-a, njihova ukupna vrijednost ne smije prelaziti 10 posto imovine OMF-a. Kod DMF-ova to se ograničenje kreće najviše do 15 posto imovine fonda.