Europska bankovna federacija (EBF) nedavno je objavila Izvješće o boljoj regulativi i procjeni učinka koje sadrži i listu provjere kojom se svi dionici mogu koristiti da provjerite li prijedlog propisa pravilno osmišljen i analiziran. EBF je poslao izvješće i listu Europskoj komisiji, a Hrvatska će udruga banaka uskoro objaviti njenu hrvatsku verziju i uz čestitku je uputiti ministrima nove hrvatske vlade.
Što donosi nova godina za bankarsku industriju u Hrvatskoj? Osnovno je da će i dalje imati glavnu ulogu u financijskim tokovima zemlje osiguravajući stabilnost i sigurnost svim sudionicima, od građana klasičnih štedišta do najsofisticiranijih ulagača, od poduzeća kojima samo obavlja platni promet, do onih koji se koriste svim suvremenim uslugama da bi poboljšali svoje novčane tokove i smanjili rizike. Hrvatske su banke gotovo u Europskoj uniji, ne toliko zbog vlasnika koliko zbog visokog standarda poslovanja i raznovrsnosti ponude. Uostalom, sve brojke pokazuju da je naše bankarstvo po razvijenosti iznad svih tranzicijskih zemalja (od kojih je 10 članica EU). Za tu industriju, utemeljenu na povjerenju, važno je da nema malih i velikih ili domaćih i stranih banaka, nego samo dobrih i loših. Vjerujem da se danas u Hrvatskoj, pod opravdano strogim nadzorom Središnje banke, sve banke već može svrstati u klasu dobrih.
Banke, financijsku industriju, ali i cijelu Hrvatsku, čeka veliki izazov – bolja regulativa (zakoni i podzakonski akti). Uz obvezno usklađivanje propisa sa stečevinom Europske unije 2008. bi se trebali početi primjenjivati i europski standardi pri donošenju regulative. Jedan od prioriteta objavljen na Europskom vijeću u proljeće 2007. jest smanjenje administrativnog (regulatornog) opterećenja s ciljem od 25 posto do 2012. Prema procjenama to bi rezultiralo povećanjem BDP-a cijele zone od 1,5 posto i zaposlenosti od 1,7 posto. Te su brojke takve da ih bilo koja politička opcija ili koalicija mora poduprijeti. Neke su zemlje s time počele prije i postavile su ambicioznije ciljeve, a mi možemo izraziti zadovoljstvo da i Hrvatska u tome što ide u korak s budućim kolegama jer je, nastavljajući se na projekt Hitrorez, hrvatska vlada osnovala Ured za koordinaciju procjene učinka promjene propisa i donijela odluku (koja bi trebala prerasti i u zakon) o obvezi provođenja procjena (često se rabi i engleska kratica IA – Impact Assessment) za svaki prijedlog zakona koji će doći pred Hrvatski sabor.
Načelo je vrlo jednostavno, metodologija objavljena kao smjernica EU, iako proces može biti dosta složen. Svaki propis koji dolazi pred zakonodavca mora imati objavljene kvantificirane učinke – financijske, društvene i ekološke. Tako zastupnici imaju punu informaciju i mogu pokušati nedvojbenim argumentima zaustaviti ili promijeniti propis koji ne odgovara bilo širim interesima, bilo interesima njihove političke opcije ili izbornog okruga. Naravno, nisu svi propisi jednake težine, tako da u nekim zemljama postoji i skraćena procjena, koja postavlja okvir vrijednosti propisa, i ako je ona manja od određenoga praga, nije potrebno provoditi detaljnu analizu.
Hrvatska je udruga banaka i na tom polju primjerom pokazala kako se trebaju donositi zakoni. Projekt zakona o sekuritizaciji, osim što je iniciran i proveden na inicijativu bankovne industrije, a pod vodstvom Ministarstva financija i u suradnji sa Svjetskom bankom, EBRD-om i drugim stranim stručnjacima, pratila je i puna procjena učinka, tako da će novi sastav Hrvatskog sabora, čim dobije prijedlog toga zakona, imati priliku vidjeti kako izgledaju prijedlozi zakona u EU i mnogim članicama.
Godina 2008. donosi nam i mnogo drugih zakona, od kojih su neki temeljni za financijsku industriju: zakon o kreditnim institucijama, koji prati odluka o adekvatnosti kapitala (transpozicija Smjernice o kapitalnim zahtjevima, koja je, pak, transpozicija Basela II u europsku regulativu), te zakon o vrijednosnim papirima, od kojih je prvi temeljni zakon za bankarstvo, a drugi za sve sudionike tržišta kapitala, uključujući banke. Osim toga priprema se i zakon o platnim sustavima, koji će, napokon, u jedinstvenom propisu pokriti i domaći i inozemni platni promet i tako nas pripremiti i na uvođenje europske valute i ulazak u jedinstveni europski platni prostor (SEPA).
Europska bankovna federacija (EBF), čije članice imaju ukupnu imovinu od 37.000 milijardi eura i zapošljavaju više od 3,3 milijuna ljudi, nedavno je objavila Izvješće o boljoj regulativi i procjeni učinka koje sadrži i listu provjere (engl. checklist) kojom se svi dionici (engl. stakeholders) mogu koristiti da provjerite li prijedlog propisa pravilno postavljen i analiziran. EBF je poslao izvješće i listu Europskoj komisiji, a Hrvatska će udruga banaka vrlo skoro objaviti hrvatsku verziju liste i uz čestitku je uputiti ministrima nove hrvatske vlade. Budući da će svi predlagatelji zakona morati izraditi procjenu učinka i dati je na provjeru Vladinu ured, i ta će lista biti alat koji će svima pomoći da odgovore na pitanja iz nje, a ako nemaju odgovora, da promijene ili ukinu neopravdane prijedloge ili dijelove prijedloga regulative. Radna tijela HUB-a koristit će se listom provjere.
