Mirovinski su fondovi zapošleni ovoga mjeseca. I prije nego što je izasao pravilnik o mogućnosti njihova ulaganja u kotaciju JDD-a, mirovinci su pripremili teren. I to na najlakši način – povlačenjem imovine iz investicijskih fondova. A već tijekom studenoga udjel investicijskih fondova u mirovinskih smanjen je s 2,52 na 1,17 milijardi kuna. Pojedini investicijski fondovi doživjeli su mali šok. No, mirovinski se fondovi opravdavaju činjenicom da je lakše bilo povući novac iz investicijskih fondova nego prodati pojedine dionice koje imaju u portfelju. U svakom slučaju, mirovinci ovih dana obogaju svoj portfelj s oko 10 do 15 dionica iz kotacije JDD-a, odnosno likvidnim dionicama sa znatnim ‘free floatom’. Primjerice, kupuju dionice Ingre, Atlantske plovidbe, Dalekovoda, Ericsson, Leda… No ne samo to – mirovinci su se izborili za dulje vrijeme tražene zahtjeve, među kojima je i ulaganje u nekretninske fondove.
Hanfinim Pravilnikom utvrđeno je da obvezni mirovinski fondovi mogu uložiti do 15 posto imovine kojom upravljaju u dionice izvan službene kotacije, ali čija je vrijednost tržišne kapitalizacije veća od 750 milijuna kuna. Pravilnikom je dana mogućnost ulaganja u dionice koje imaju ‘free float’ manji od 20 posto ako je tržišna kapitalizacija dionica u slobodnoj prodaji veća od 200 milijuna kuna. Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu ulagati do 30 posto imovine u dionice izvan službene kotacije.
U svakom slučaju, početkom travnja tim dionicama na burzi je nastao stamped i, naravno, promet je znatno porastao. Prodaja udjela u investicijskim fondovima počela je još u studenome. U tom im je mjesecu imovina smanjena 4,6 milijardi kuna, točno onoliko koliko je bila porasla u prethodnih šest mjeseci. Neto imovina dioničkih fondova smanjena je 3,4 milijarde kuna, a mješovitih 1,7 milijardi kuna. Naravno, razlog smanjenja nije samo povlačenje novca od mirovinskih fondova, ali i ostalih ulagača koji su premjestili novac u sigurnije novčane fondove, nego i pad vrijednosti dionica u studenome, pa tako i udjela fondova. Imovina novčanih fondova porasla je u studenome pola milijarde kuna. Među najvećim gubitnicama sa znatnim ‘free floatom’ su oni najveći, poput PBZ-ovog Equity, Raiffeisen Central Europe, ZB aktiv. PBZ Globala, ZB globala… Ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u studenome je bila 24,7 milijardi kuna, što je visokih 61 posto više u odnosu na početak godine.
Minusi u dioničkim fondovima nastavljeni su i tijekom prosinca. No više su ih osjetili fondovi okretnuti ulaganju na Istoku.
A raste i broj investicijskih fondova. Ovoga mjeseca odobren je rad trima novim fondovima. Dvama pod upravljanjem Raiffeisen Investa – Raiffeisen hrvatske dionice i Raiffeisen Emerging Markets. Ceba Invest je dobio odobrenje za rad novog fonda Ceba Equity.
-
Hoće li se sljedeće godine poduzeća zaduživati putem obveznica ili se upustiti u IPO? Ne očekujem znatnije okretanje obveznicama, vjerujem da će i sljedeće godine biti novih javnih ponuda dionica. Velika je odgovornost na agentima izdanja kad je riječ o odabiru prikladnih izdavača i određivanju cijene.
-
Hoće li inflacija istaknutije utjecati na tržište kapitala? Ne očekujem da će sljedeće godine inflatori pritisci previše utjecati na tržište kapitala, vjerojatno su više kamatne stope, što uostalom, poručuje i HNB.
