DIONICA TJEDNA: KONČAR ELEKTROINDUSTRIJA d.d

Podaci koje je prije nekoliko dana objavila Središnja depozitarna agencija (SDA) doista zvuče impresivno, pogotovo sagledaju li se iz perspektive nekoliko posljednjih godina. Naime, ukupna je tržišna vrijednost 1.075 vrijednosnih papira u Hrvatskoj na kraju studenoga ove godine bila 436,45 milijardi kuna, što je bilo 42% više nego na početku godine. Od tog iznosa najveći dio imovine odnosio na 942 dionice, koje su potkraj studenoga vrijedile 383,6 milijardi kuna, što je u odnosu na kraju 2006. povećanje od čak 48,8%. U isto vrijeme tržišna je vrijednost 62 obveznice bila istodobno 40,18 milijardi kuna ili 11,4% više nego na početku godine, a 69 zapisa, 12,5 milijardi kuna ili 3,7% manje. Tržišna vrijednost ostalih vrijednosnih papira bila je, pak, 92,5 milijuna kuna i prošle je godine, 2007., povećana ukupno 34,5%.

Iako brojke pokazuju pozitivne trendove, što se vidi i prema tomu da optimisti na domaćem tržištu kapitala već danas licitiraju u kojoj bi mjeri za njih 2008. mogla biti uspješna, posve je očito da trenutna makroekonomijska situacija u državi usprkos prognoziranom rastu BDP-a, ne ide na ruku tržištu kapitala. Naime, prema nedavnim izjavama guvernera HNB-a, jedan od većih problema s kojim bi se mogla suočiti domaća ekonomija u sljedećoj godini jest očekivani rast inflacije. Drugi višegodišnji problem koji može imati negativne implikacije na tržište kapitala vezan je uz daljnji rast inozemnoga duga. Naime, prema podacima HNB-a potkraj studenoga prošle godine ukupni je inozemni dug bio 31,8 milijardi eura, a njegova kratkoročna komponenta četiri milijarde, odnosno 12,6% ukupnog inozemnog duga. Navedenom iznosu u HNB-u pridodaju gotovinu i pro forma oročene depozite nerezidenata u domaćim bankama od 2,9 milijardi eura i otplata glavnice inozemnoga duga, koja će u sljedećim godinama dana dosjeti u visini od 5,6 milijardi eura, tako da su stvarne kratkoročne obveze na temelju inozemnog duga trenutačno otprilike na razini od 12,5 milijardi eura. To je oko 40% ukupnoga vanjskog duga, odnosno oko 30% procijenjenoga BDP-a, što je vrlo visok stupanj kratkoročne izloženosti zemlje. Uz to, 2008. trebat će platiti više od 1,1 milijardi eura kamata na dug, što je oko 3% BDP-a.

Može se reći da je prošla godina za Končar elektroindustriju bila uspješna. Prema preliminarnim procjenama Uprave Koncern Končar je 2007. ostvario neto dobit od 71 milijun kuna (27,6 kuna po dionici Društva), što je gotovo 50% više od ostvarene neto dobiti 2006. Procijenjeni su prihodi Koncerna od prodaje za 2007. otprilike 2,6 milijardi kuna, odnosno dva posto više nego lani. Uz vrlo dobre poslovne rezultate pozitivno je da je iznos ugovorenih poslova Koncerna prošle godine znatno povećan. Naime, stanje ugovorenih poslova na kraju 2007. bilo je 3,2 milijarde kuna, odnosno čak 54% više nego početkom iste godine. Pritom je izvoz bio znatno veći od uvoza, i to 78%.

Od važnijih prošlogodišnjih postignuća svakako treba istaknuti novi ugovor za proizvodnju novih 70 niskopodnih tramvaja za Zagreb ukupno vrijedan 957 milijuna kuna, zatim ugovore za gradnju dviju hidroelektrana – Lešća i Zakuća – i ugovor s HEP-om o cjelovitoj izmjeni strojne i programske opreme za Nacionalni dispečerski centar u vrijednosti od 155 milijuna kuna. Od izvoznih poslova vrijedi istaknuti ugovore o isporuci opreme za HE Magpie u Kanadi, transformatora u Saudijsku Arabiju te opreme za hidroelektranu u Iranu.

Prošlu je godinu u Končaru obilježilo i vlasničko restrukturiranje u pojedinim ovisnim društvima Koncerna. Tako je u studenome omogućen upis dionica (25% – jedna dionica) zaposlenicima triju društava (Električna vozila, Elektronika i informatika te Metalne konstrukcije). Interes zaposlenika bio je velik, više od 800 sudjelovalo ih je u upisu. Uz privatizaciju manjinskih paketa nastavljen je i proces dezinvestiranja pojedinih društava. Tako je društvo Končar – dizala i servis d.o.o. dobilo novog vlasnika, jednu od tri najveće svjetske tvrtke koje se bave proizvodnjom dizala, njemački Thyssenkrupp Eelever Cene.

Na kraju vrijedi navesti i procjene Uprave vezane uz poslovanje Koncerna 2008. Naime, procjenjuje se da bi konsolidirani prihodi od prodaje 2008. mogli dosegnuti iznos od oko 2,8 milijardi kuna, odnosno oko 8,7% više od procjene prihoda od prodaje 2007. Pritom bi prihodi od prodaje na domaćem tržištu trebali biti oko 1,6 milijardi kuna, odnosno 11,4% više od procijenjenih prihoda od prodaje 2007., a inozemna prodajna realizacija Koncerna trebala bi istodobno porasti 5,7% u odnosu na 2007., tj. dosegnuti iznos od 1,2 milijarde kuna. Planirana neto dobit trebala bi biti oko 78,5 milijuna kuna, odnosno veća oko 10% u odnosu na prošlogodišnju.