Lik i djelo

Ferstlov dolazak u Hrvatsku povezuje se sa željom BLB-a, novog vlasnika Hypo banke, da na čelu ima blisku osobu od povjerenja koja će uz povlačenje novih poslovnih poteza popraviti imidž banke koju ni u Hrvatskoj nije uvijek pratio najbolji glas.

Nakon ulaska Bayerische Landesbanka u vlasništvo austrijske Hypo banke sredinom prošle godine iz bavarske je banke poručeno, iako ne i javno, da će, osim što će uvesti mnogo novina i napraviti promjene, smijeniti i Upravu u hrvatskoj Hypo Alpe-Adria banci. Zato je i prvotno priopćenje u studenome o dolasku Markusa Ferstla kao potpore Upravi u Hrvatskoj odmah uzeto s oprezom jer se već tada nagađalo da će upravo taj 33-godišnji Austrijanac biti novi predsjednik Uprave hrvatskoga HAAB-a, što se mjesec dana poslije pokazalo točnim. Ferstl je na tome mjestu zamijenio Radojku Olić, koja se, pak, na čelnome mjestu banke zadržala samo godinu dana, zamijenivši potkraj 2006. Heinza Truskallera. I dok je Truskallerova smjena tada bila jedna u nizu koje je počela provoditi austrijska Hypo banka, i to zbog mnogo otkrivenih afera, prije svega prikrivanja podataka i otkrivenoga financijskog gubitka banke u Austriji, današnja je smjena više vezana sa željom novog vlasnika koji je na čelu banke htio imati blisku osobu od povjerenja i koja bi uz povlačenje poslovnih poteza trebala popraviti njen imidž, koju ni u Hrvatskoj nije uvijek pratio najbolji glas, primjerice, zbog različitih slučajeva vezanih uz nekretnine ili sumnjivo financiranje. Zato je Ferstl postavljen da udari nove temelje.

Jedan od prvih zadataka bit će, navodno, jače okretanje banke prema ‘retailu’. Može se pretpostaviti da banka tako želi izbrisati prijašnju povezanost s imenima nekih velikih klijenata. Cilj je i da ojača u nekim segmentima poslovanja u odnosu na konkurentske banke. Jedan od zadataka novoga predsjednika Uprave bit će i završetak pripajanja Slavonske banke Hypo Alpe-Adria banci, planiran za ovu godinu.

Iznenađenje zbog imenovanja Markusa Ferstla na mjesto predsjednika Uprave nije bilo preveliko. Naime, on je na tom položaju već postigao zapaženi uspjeh jer je četiri godine vodio Hypo banku u Srbiji, odnosno od njenih početaka na tom tržištu. U tom ju je razdoblju uspio dovesti u rang vodećih banaka na srbijskom bankarskom tržištu.

Zato ovih dana u domaćoj Hypo banci kruže samo pozitivne priče o novom predsjedniku Uprave – zbog uspjeha koji je postigao, ali i zbog osobina među kojima mu nitko od sugovornika ne nalazi mane.

Na srbijskom je bankarskom tržištu, primjerice, sposobnošću i komunikativnošću uspio privući klijente i učvrstiti položaj banke, kažu neki od sugovornika i onih koji ga poznaju.

• Na početku osnivanja banke u Srbiji nije bilo ispod časti da sâm traži klijente – kaže njegova bivša suradnica u Hypo banci u Srbiji Olga Kiendler, koja potvrđuje lakoću u radu s njim. Skroman je, stručan, organiziran, obrazovan i korektan.

Bilo mu je ispod časti da na nekoga podigne glas iako se, kaže, nije moglo ne primijetiti kad je bio nezadovoljan. No na pogrešku je upozoravao na korektan način, ali ne navo, nego s poštovanjem. Strog je i discipliniran, komentiraju dalje njegovi znanci, i nikad se, kažu, nije vodio vlastitim interesima. Među Ferstlovim vrijednostima spominju se i njegova dobra analitička sposobnost i znanje četiri stranih jezika. Znanci ga poznaju kao dobrogovačka i poznavatelja situacije i ljudi u regiji, što bi moglo pridonijeti povezivanju klijenata i na taj način širenju poslova u banci.

No iako mu uspjeh nitko ne osporava, pojedinci se ipak pitaju može li te iste sposobnosti pokazati i na hrvatskom tržištu, znatno drukčijem od srbijskog. Domaće je tržište među najjačima u regiji, na kojemu se više ne treba boriti samo s osvajanjem novih klijenata nego i voditi borbu u mnogo jačoj konkurenciji novih proizvoda i usluga, dodatno otežanoj restriktnom politikom Hrvatske narodne banke.

Sumnju se, nadalje, izražava i zbog njegova ne prevelikoga radnog iskustva. Zato njegov entuzijazam za posao tu, možda, neće biti dovoljan. Tu je i činjenica da sâm ne može napraviti velike promjene, odnosno da za to nije dovoljna samo promjena u Upravi. Mnogo će se djelatnika banke složiti da je potrebno napraviti promjene u srednjem sloju rukovodstva, koji često koči uspješnije poslovanje.

I dok će Radojka Olić ostati u banci kao Ferstlova zamjenica, potvrđeno je da će je napustiti dosadašnji član Uprave Zoran Sikirica, no nagada se da će biti smijenjen i ostala dva člana Uprave – Igor Kodžoman i Krešimir Starčević. Novi je vlasnik, očito, tako htio posve očistiti banku od svih imena uz koja su se nekada vezale afere, bez obzira na to bile istinite ili ne. Ove je godine, primjerice, pokrenuta istraga protiv Starčevića, koji je, navodno, 2002., kad je bio potpredsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, odobrio prodaju dionica hotela Alan Hypo Alpe-Adria banci, u kojoj je dvije godine poslije postavljen za člana Uprave. No tom je istragom bilo obuhvaćeno još nekoliko osoba iz banke, među kojima i Kodžoman.

Jedan od poslova koji ove godine čeka novoga predsjednika Uprave jest pripajanje Slavonske banke Hypo banci, odnosno osnivanje nove organizacije banke koja bi, kao što je već prije najavljeno, trebala preuzeti veću ulogu na bankarskom tržištu. U prilog tomu ide nedavno provedena dokapitalizacija banke vrijedna 735 milijuna kuna. Banka će samo tako, s temeljnim kapitalom većim od četiri milijuna kuna, moći proširiti poslove. Riječ je o, među ostalim, već spomenutom prisvajanju malih klijenata, ali i jačanju pojedinih sektora koji bi trebali postati uspješniji od najvećih konkurenata banke, trećeplasirane Erste i četvrtoplazirane Raiffeisen banke. Osim toga, s tolikim temeljnim kapitalom banka je na trećem položaju na bankarskom tržištu. Prema veličini aktive je, pak, na šestom mjestu, no i nakon tehničkog završetka pripajanja Slavonske banke pomaknut će se naprijed za jedno mjesto. Prema podacima od kraja rujna udjel HAAB-a u ukupnoj bankarskoj aktivnosti bio je 7,52 posto, a Slavonske banke 2,86 posto.

Bavarska BLB banka ove je godine ušla u vlasništvo Hypo banke nakon niza otkrivenih afera u matičnoj austrijskoj Hypo banci, odnosno otkrivanja gubitka od nekoliko stotina milijuna eura. Nakon tog otkrića odmah je, naime, došlo do smjena u vrhu menadžmenta, a iz banke su otišli direktori koji su sagradili sustav banke poput Wolfganga Kulturera i Günthera Striedingera. Na čelnu poziciju banke postavljen je Nijemac Tilo Berlin. Sve te promjene napravljene su i u drugim zemljama, pa i Hrvatskoj, odnosno ponajprije onima za koje se smatra da je u njima bilo prikrivanja gubitaka i sumnjivog financiranja. S tim u vezi spominju se, prije svega, general Vladimir Zagorec i bivši političar Ivić Pašalić. Zagorcu je tako banka kreditirala kupnju različitih nekretnina, posebno atraktivnih zemljišta na Jadranu. Austrijsko državno odvjetništvo sumnjičilo ga je i za pranje novca preko Hypo banke. Ivić Pašalić je, pak, u poduzetnike, navodno, prešao upravo uz veliku pomoć Hypo banke. Zanimljivo je da i točna računica svih gubitaka Hypo grupe još nije konačna. Tako se, primjerice, ovih dana u austrijskim medijima piše o gubitku Grupe na račun leasing poslova u Hrvatskoj i BiH od otprilike 178 milijuna eura, što je čak triput više od podataka prezentiranih početkom prošle godine.

I upravo zato što je i hrvatska Hypo grupacija upletena u različite zavrzlame čija su posljedica bili financijski gubici, očito je da će novi predsjednik Uprave imati velik zadatak izgradnje novih temelja. Uz ozbiljnije zadatke radi zauzimanja boljeg položaja na bankarskom tržištu pretpostavlja se da će banka i uz pomoć reklamiranja i dalje zadobivati simpatije, primjerice, da će ostati vjerna sponzorstvu u sportu, među ostalim i zato što Ferstl voli sport. Tako je, primjerice, na tržištu Srbije potaknuo sponzoriranje teniske reprezentacije, a kod nas se Hypo vjerojatno neće odreći skijaške.