Piše: Antonija Knežević

U veljači će Lantea u središtu Zagreba otvoriti trgovinu Penny Black iz grupe MaxMara, a u pripremi je dovođenje još jednog brenda visoke mode u Hrvatsku. Uz to, tvrtka se odlučila na još jedan važan korak – širenje putem akvizicija u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji.

Nikada više pozitivnih iskoraka Lantea Grupa nije napravila u jednoj godini, a poslovni rezultati te tvrtke nikada nisu bili lošiji. Iako zvuči kontradiktorno, upravo se tim riječima u jednoj rečenici može opisati poslovanje najvećega hrvatskog maloprodajnog lanca tekstilnim predmetima u posljednjih godinu dana.

Naime, Lantea je u posljednjih godinu dana pripojila maloprodajne jedinice Tekstilprometa (inače većinski vlasnik Lantee), provela je rebranding, uvela jedinstven program vjernosti kupaca zasnovan na SMS porukama te dovela Emporio Armani u Zagreb. S druge strane, u isto vrijeme, Lantea koja drži oko 16,2 posto hrvatskoga tržišta maloprodaje odjeće bilježi gubitke. Treći kvartal Lantea Grupa završila je s gubitkom od pet milijuna kuna, a negativan poslovni rezultat zabilježila je i na kraju prvoga tromjesečja te prvoga polugodišta ove godine.

No, upravo intenzivniji rad na restrukturiranju kompanije i novim projektima, objašnjava Miki Huljić, direktor Lantea Grupe, rezultirao je negativnim brojkama u financijskoj bilanci.

„Mi smo prošli kroz jednu dosta zahtjevnu fazu. Preuzeli smo 36 maloprodajnih jedinica od Tekstilprometa površine od oko 14 tisuća četvornih metara i s oko 200 zaposlenih, proveli smo rebranding, uveli novi informatički sustav, tako da u tom restrukturiranju tvrtke i ulaganjima leži objašnjenje za navedeni poslovni rezultat. Osim toga, otvaranje šoping-centara, dolazak novih konkurenata i povećanje ponude također su utjecali na financijske rezultate. Prodajnost kolekcija je manja zbog čega se sve ranije ide na sniženja, a to se odražava i na zaradu. Mi smo svjesno išli u to da ćemo u 2007. godini žrtvovati rezultat kako bi se restrukturirali kompaniju i pripremili se za sljedeću, a osobito 2009. godinu, kada očekujemo veći ulazak konkurencije na naše tržište. Tada će se, naime, otvoriti oko 15 šoping-centara, od čega će četiri biti u Zagrebu na više od 60 tisuća četvornih metara te još jedan u blizini Zagreba na 100 tisuća četvornih metara“, objasnio je Huljić.

U otvaranju novih šoping-centara i Lantea Grupa vidi priliku za širenje te je, kaže Huljić, s trgovačkim centrima koji su u pripremi već obavila rezervaciju prostora.

Do sada Lantea nije bila previše fokusirana na trgovačke centre, što se pokazalo pogrešnom strategijom pa je prije dvije godine najavila zaokret i odmak od dosadašnje prakse i usmjerenosti samo na lokacije u središtu grada. Unatoč najavi tog zaokreta, Lantea do sada nije bila pretjerano uspješna u osiguravanju zakupa u trgovačkim centrima. Dok konkurentska Magma kod developera slovi kao anchor tenant (mamac za kupce), Lantea nije uspjela ući u najveće zagrebačke šoping-centre City Centar i Avenue Mall te se za sada pozicionirala samo u Mandiju, smještenom u istočnom dijelu Zagreba, te u osječkom Esseker centru.

Glavni razlog za nemogućnost pozicioniranja u centrima, tvrde poznavatelji ovog tržišta, je isti onaj zbog kojeg je Lantea i krenula u rebranding – nedovoljna prepoznatljivost njezinih brendova. Kako je objasnio Huljić, iako se u sastavu Lantea nalaze poznati brendovi poput Skinyja, Geryja Webera, Benettona, Nikea ili Adidas, Lantea je u javnosti najčešće percipirana kroz trgovine koje su bile namijenjene kupcima niže kupovne moći i koje se nisu nalazile na top lokacijama.

Zbog nedovoljno modernog imidža i zastarjelosti, pogotovo u svijesti potrošača mladih od 45 godina, Lantea je krenula u rebranding koji bi u konačnici trebao rezultirati većom prepoznatljivošću brenda unutar Lantea Grupe, a samim time i lakšim ulaskom u trgovačke centre.

Isto tako, rebranding bi, kaže Huljić, trebao poslužiti i za prepoznavanje biznisa u kojima Lantea ima šanse biti broj jedan, dva ili tri na tržištu, s obzirom na to da se trenutačno bavi prodajom vrlo širokog spektra tekstilnih proizvoda – od kućanskog tekstila do sportske odjeće i visoke mode.

Kojih poslova bi se Lantea u konačnici mogla odreći, a koje intenzivnije razvijati, Huljić o tome nije bio egzaktan. Samo je rekao kako bi bilo iluzorno očekivati da mogu razvijati sve segmente jednako uspješno, ali isto tako, da bi bilo neozbiljno odustati od nekih poslova u kojima ima prostora na tržištu i u kojima ostvaruju dobre rezultate.

„Vjerojatno u budućnosti nećemo moći biti prisutni u svim poslovima u kojima smo danas i imati tako široki portfelj. Mi smo proteklih godina napustili neke programe, za koje smo uvidjeli da ih ili tržište više ne prihvaća ili je nestala potražnja za njima. Koristimo i ovu godinu i rebranding koji radimo da prepoznamo one u kojima imamo najviše šanse biti tržišni lideri“, kazao je Huljić.

Sudeći prema posljednjim potezima koje je povukla Lantea i najavama koje stižu iz te kompanije, idućih godina fokus bi trebao biti na segmentu visoke mode, odnosno odjeći visokoga cjenovnog razreda. Prema Huljićevim riječima, u veljači će u središtu Zagreba otvoriti trgovinu Penny Black iz grupe MaxMara, a u pripremi je i dovođenje još jednog brenda visoke mode u Hrvatsku. Pismo namjere s tom modnom kućom već je potpisano, ali ne i ugovor (to bi se trebalo realizirati za mjesec i pol), zbog čega direktor Lantea nije želio otkriti o kojem je brendu riječ.

Osim dovođenja novih modnih imena, Lantea Grupa se odlučila i na još jedan važan korak – širenje putem akvizicija, u Hrvatskoj, ali i u susjednoj Sloveniji.

„U ovom trenutku još smo u pregovorima, tako da je jako osjetljivo govoriti o tome. Mogu samo reći da su predugovori potpisi i da bi se trebali realizirati do kraja siječnja te da se jedna potencijalna meta nalazi u Hrvatskoj, a druga u susjednoj zemlji. Ako realiziramo tu preuzimanja, osnažit ćemo tržišnu poziciju u jednom segmentu tržišta u kojem trenutačno nismo među prvima, otvoriti tržište u susjednoj zemlji i ući u suradnju s nekim velikim europskim grupacijama“, najavio je Huljić.

Jedna od tih akvizicija Lantea će otvoriti slovensko tržište na koje je već, udržen s Mercatorom, širenje najavio konkurentska Iris. Uz Sloveniju, Lantea su zanimljiva i tržišta Bosne i Hercegovine te Srbije, ali razvoj maloprodaje u tim zemljama, objasnio je Huljić, ići će polako putem Tekstilprometa. Kojim intenzitetom i kada bi Tekstilpromet mogao krenuti u osvajanje regije, nije naveo.

Iako je vidljivo da se u Lantei u posljednje vrijeme događaju hvalevrijedne promjene i da je uprava tvrtke odlučno krenula u restrukturiranje i stvaranje modernoga maloprodajnog lanca, trebat će još dosta toga napraviti kako bi se Lantea mogla nositi sa sve agresivnijim konkurentima. Primjerice, slovenska Sportina u samo godinu dana otvorila je 40 trgovina u Hrvatskoj. Uspoređe radi Lantea Grupa ove je godine otvorila 19 trgovina, a pet ih je zatvorila.

Neke boljke toga maloprodajnog lanca kao što su troškovna neefikasnost još nisu riješene. Naime, dok troškovi prodane robe u Magmi iznose 55 posto ukupnih poslovnih troškova, u Lantei je taj postotak znatno veći – prije restrukturiranja iznosio je 63 posto, a ulaskom u taj proces popeo se na 65 posto.

Nadalje, tekuća likvidnost Lantee na kraju trećega kvartala ove godine iznosila je 1,12 i bila je manja za 18 posto u odnosu na 2006. godinu kada je iznosila 1,32, iako bi trebala biti najmanje 2, što govori o još manjoj sposobnosti poduzeća da podmiri svoje kratkoročne obveze. Ubrzana likvidnost, koja iz izračuna izuzima zalihe i još preciznije govori o stanju likvidnosti, smanjila se za devet mjeseci ove godine s 0,31 na 0,25. Doduše, niti Magma nema puno bolji koeficijent tekuće likvidnosti (iznosio je 1,18 na kraju trećeg kvartala), ali je ubrzana likvidnost gotovo dvostruko povoljnija i iznosi 0,40. Na taj poremećaj likvidnost Lantee, stoji u komentaru uprave u devetomjesečnom financijskom izvješću, utjecalo je povećanje kratkoročnih obveza po kreditima koje su nastale kao posljedica širenja maloprodajne mreže. U strukturi troškova tako su kratkoročne obveze porasle za 55 posto (na 201,3 milijuna kuna), a istodobno su dugoročne obveze ostale u kunu iste.

Analizirajući neke pokazatelje zaduženosti za prva tri kvartala 2007., može se zaključiti da je Lantee prilično zadužena kompanija jer joj zaduženost iznosi 68 posto. Koeficijent vlastita financiranja još je nešto nepovoljniji – trebao bi biti veći od 0,5, a kod Lantee je 0,31 i pokazuje da se znatno manji dio imovine financira iz vlastitih izvora. Kada je riječ o pokazateljima profitabilnosti, tu je Lantee posebno loša s obzirom na gubitak od 5 milijuna kuna u devet mjeseci 2007. godine. Stoga mnogi pokazatelji imaju negativan predznak: neto profitna marža iznosi -0,16 posto, povrat na imovinu (ROA) -0,43 posto (Magma 4,6 posto), a povrat na kapital (ROE), po mnogima najvažniji pokazatelj profitabilnosti koji dobro ilustrira i potencijal rasta poduzeća bez dodatnog zaduživanja, najmanji je i iznosi -1,19 posto (Magma 11,9 posto). Na kraju 2006. godine, kada je Lantee ostvarila dobit, povrat na kapital (ROE) iznosio je 5 posto, a neto profitna marža jedan posto, što je opet lošije nego kod Magme. Pogledaju li se poslovni prihodi u devet mjeseci 2007., Lantee je rasla po stopi od 21 posto, što je samo malo sporije nego što su rasli Magmini prihodi koji su u tom razdoblju povećani za 24 posto (na razini 2007. godine, prema predviđanjima iz Lantee Grupe, poslovni bi prihodi trebali rasti po stopi od 15 posto).

Uz troškovnu neefikasnost, problem koji muči Lanteu je i potencijalni gubitak nekoliko (pet, šest) poslovnih prostora u središtu grada zbog povrata imovine bivšim vlasnicima. Iako Huljić kaže da će nastojati ostati u tim prostorima i pregovarati s novim vlasnicima o produljenju zakupa, to će povećati troškove Lantee s obzirom na to da su ugovori o zakupu tih prostora sklopljeni s Gradom Zagrebom nekoliko puta povoljniji u odnosu na tržišne cijene.

S druge strane, Miki Huljić navodi da tvrtka ima dosta imovine koja nije u funkciji biznisa te se u budućnosti iz toga može ostvarivati financiranje. Firma, naveo je, ima oko tisuću četvornih metara poslovnog prostora u Dubravi koji je slobodan za prodaju te još neka odmarališta i poslovne prostore.

„Tih se nekretnina namjeravamo riješiti jer nas troškovno opterećuju, a mogle bi nam pružiti razvojnu polugu“, kazao je Huljić koji tvrdi da je kreditna izloženost tvrtke prema banci u prihvatljivim razmjerima.

Financiranje putem tržišta kapitala nije u planu tvrtke. Upravo suprotno – tvrtka se namjerava u skorije vrijeme delistirati s burze.

„Lantee ima većinskog vlasnika, free float je vrlo mali, kao i likvidnost dionice, tako da je prisutnost na burzi neprimjerena trošak za kompaniju kao što je Lantee Grupa. Prema tome postoji mnogo razloga da se kompanija delistira s burze“, zaključio je Huljić.