Budućnost viđena iz sadašnjosti

Knjiga nema isključivo analitički karakter već je i svojevrsni apel političarima, medijima i građanima da ozbiljno shvate problematiku koja se uvelike odnosi i na njihovu sudbinu. Svojom sveobuhvatnošću knjiga analizirajući sadašnjosti predviđa budućnost. Reakcije brojnih stručnjaka i mjerodavnih pojedinaca koji su dobili tekst na uvid, iako još nije u prodaji, mahom su pozitivne i odobravajuće. Prof. dr. sc. Zlatko Kniewald, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, suizdavača knjige, izražava veliko zadovoljstvo i tvrdi kako autor na ‘specifičan i nestereotipni način’ upoznaje čitatelja s problematikom sve većih potreba svjetskog stanovništva za energijom, ali i sa sve većim ograničenjima njenih primarnih izvora.

Kolega profesora Kniewalda prof. dr. sc. Juraj Božičević, predsjednik CEDEP-HATZ-a, slaže se s tezom prema kojoj su ‘najveći izazov čovječanstvu energija i klimatske promjene’ čiji je uzrok u velikoj mjeri energija. Smatra da društvu ne nedostaje toliko informacije koliko analitičan pogled i uređen svjetonazor kojemu je cilj nadvlasti dati sustav koji više ne funkcionira, odnosno osmisli novi sustav pravila i rješenja kadrh da zadovolje potrebe modernoga doba.

Djelo se našlo i pri ruci poznatog novinara Gorana Milića koji se vrlo toplo izrazio o njoj ustvrdivši da mu je ‘knjiga Alfreda Viškovića uljepšala dan’. Autorova pitanja drži logičnima a odgovore slojevitima, ali u isto vrijeme i jednostavnima. Riječ je, naime, o iznimno važnoj preporuci i laičima, koji će iz knjige moći mnogo toga naučiti bez obzira na nedovoljnu kompetentnost u dotičnoj tematici i području. S druge strane, završava Milić svoj osvrt, ako ste stručnjak i/ili sudjelujete u donošenju odluka, Viškovićeva knjiga bit će vam ‘dragocjena dopuna ili korekcija’.

Da nije riječ o suhoparnom nabacivanju podataka i činjenica uz nepregledne profesorske lamentacije dokazuje i osvrt glavnog urednika Lidera suizdavača knjige Miodraga Šajatovića, kod kojega je knjiga probudila i određenu nostalgiju za vremenom kad je kao mlad novinar pisao o problemu energije, koji se tada očitavao u čestim nestašicama struje i benzina, što je bjelodanom potvrdom da se djelo pred čitateljem dotiče problematike koja je, na neki način, vječna, odnosno koja do danas nije ni izdakla dobila svoje jasno i zadovoljavajuće rješenje.

Zanimljivo je, naime, koliko se razvijeni svijet naviknuo na energiju i s kojom je nezamislivom lakoćom prihvaća kao nešto bogomdano. Dostaje prisjetiti se tek kratkotrajnijeg nestanka struje i svojih reakcija na tu situaciju da bi čitatelju postala jasna, da ne kažemo bliska tema knjige. Svaka minuta u mraku, bez televizije, interneta, kućanskih aparata, hrpetine raznovrsnih napravica itd., ravnja je vječnosti.

Svaki pak povratak struje najnormalnija je stvar na svijetu nakon koje se odahne i o kojoj se više ne razmišlja. Za zapadni svijet, pa i za nas, nasreću, problemi energije još su, na svakodnevnoj razini, magloviti i ne uočavamo nijhove jasne i praktične posljedice. Cijena benzina i s tim povezane komplementarne grane ekonomije, gotovo cjelokupna ekonomija, još nisu niti blizu potpunom mraku, iako bi u njemu lako mogle završiti. Često, naime, ne razmišljamo o činjenici da je ta obična, bezvezna struja energija na koju misli trošimo isključivo kad je ponestane, a istodobno je ona krucijalna, možda i najvažnija razdjelnica između sredovjekovnoga i modernog načina života. O potrebi za takvom knjigom, kao i o njezinoj važnosti, dakle, sumnje nema.