Očekivanja ekonomista i gospodarstva s planovima koalicijske vlade najviše se preklapaju u područjima u kojima se veće promjene očekuju već godinama: pravosuđu, javnoj upravi, zdravstvu i obrazovanju.
Prijede Nove godine, Liderova je redakcija provela anketu među nekoliko uglednih stručnjaka, predstavnika gospodarstva i konzultanata o tome kakve reforme očekuju od nove vlade. U utorak, 8. siječnja, HDZ je sa svojim partnerima HSS-om i HSLS-om potpisao i objavio sporazum koji većim dijelom sadrži planove rada buduće koalicijske vlade. Cjelovit tekst sporazuma može se naći na Liderovoj web-stranici.
Naizgled se ti popisi očekivanja i planiranih mjera u velikoj mjeri preklapaju, ali što su mjere (predložene ili planirane) konkretnije, to su razlike veće. Najveća preklapanja su u područjima u kojima se veće promjene očekuju već godinama. Pravi će se uspjeh vlade, međutim, mjeriti ispunjenjem niza konkretnih zadataka navedenih u sporazumu, poput ulaska u EU, rješavanja sporova sa susjednim zemljama, završetka Sveučilišne bolnice u Zagrebu ili dovršetka mreže autocesta. Ispuni li sve takve planove u svom mandatu, a da pritom ne ugrozi makroekonomsku stabilnost, koalicijska vlada HDZ-a, HSS-a i HSLS-a mogla bi biti jedna od najuspješnijih u povijesti samostalne Hrvatske.
Većina sudionika naše ankete od velikih je reformi kao nužne navela reformu pravosuđa, javne uprave, zdravstva i obrazovanja, a tim je područjima u koalicijskom sporazumu HDZ-HSS-HSLS posvećena velika pažnja. No, popis planiranih mjera pokazuje da se uglavnom očekuje nastavak postojećeg pristupa reformama. U pravosuđu se, primjerice, ne spominje mogućnost uvođenja reizbora sudaca, a u javnoj upravi se reforma sustava naglašavanja tek spominje, ali bez detaljne razrade, koja je prisutna u primjerice cestogradnji, potporama poljoprivreda ili fiskalnoj decentralizaciji, područjima ‘miljenicima’ manjinskih koalicijskih partnera. Zbog toga će oni koji su očekivali veliki zaokret u reformama tih područja vjerojatno ostati razočarani, ali napretka će ipak biti ostvare li se neki konkretni ciljevi poput 25-postotnog smanjenja administrativnih troškova poslovanja. Pozitivne rezultate mogli bi dati i neki konkretni projekti čiji se nastavak najavljuje u programu koalicijske vlade, poput regulatorne giljotine (Hitrorez), poticanja malog i srednjeg poduzetništva ili projekta elektroničke javne uprave.