Zara i H&M nude kupcima trendovsku odjeću kraćega životnog ciklusa po niskim cijenama, što je, na kraju krajeva, skratilo i cijeli proces donošenja odluke o kupnji. Takva je strategija H&M-u donijela 6,8 milijardi dolara prihoda iz tisuću i pol prodavaonica u 28 zemalja.
Zamislite bogat švedski stol s finim ribljim i mesnim zalogajima, pristojnim izborom fine kapljice i različitim okusima voćnih sokova te šarenim kolačićima. Njegova je prednost što u malim količinama možete konzumirati različite okuse. I dozirati, naravno. Tako otprilike izgleda ‘konzumacija’ informacija u suvremenom svijetu. Informacije postaju nešto poput ukusnog zalogaja koji je lako progrutati. Bolje rečeno, potrošačima na raspolaganju stoji mediji koji im služe kao alat da ih obrade u kraćem razdoblju.
I dok će mnogi pomisliti kako od pojave interneta to nije ništa novo, činjenica je da se taj trend preslikao u sve segmente društva i to do te mjere da zapadnjački stručnjaci predviđaju prodor takozvane ‘snack’ kulture. Pošto potrošač svijet oko sebe konzumira sa slašću koja nalikuje na uživanje u malom pakiranju slanih krekeri ili bombona, očekuje se da će im se svi sektori gospodarstva prilagoditi i na tržište izbaciti nove verzije proizvoda koje se nabavljaju po nižoj cijeni, troše u kraće vrijeme i s mnogo većim ‘guštom’.
Sudeći prema posljednjem izvješću trendwatching.coma, nizozemske agencije koja provodi istraživanja o svjetskim trendovima, ‘snack’ kultura je jedna od ključnih pojava koja će obilježiti 2008. godinu. Da bi to dokazali, agenti iz tvrtke proveli su ispitavanje na osam tisuća ljudi u 70 zemalja svijeta te istražili u kojim su se sektorima tvrtke prilagodile trendu. Tako su se, primjerice, ‘snack’ kulturi prilagodili, tko drugi, nego fast food lanci i proizvođači slanih i slatkih proizvoda. U samo tri godine u Americi je prodaja pakiranja krekeri, čipsa i slatkiša od 100 kalorija premašila 200 milijuna dolara, a raste stopom od 30 posto. Domišljati proizvođači počeli su se natjecati tko će izbaciti slasnije proizvode manje kalorijske vrijednosti, pa je Hersheyju s čokoladicom od 60 kalorija odgovorio Jell-O s pudingom jednake vrijednosti. I dok se McDonald’s i Burger King nadmeću tko će ponuditi veći hamburger, lanac brze prehrane Minnie’s pokazao je da veće nije uvijek bolje nudeći patuljaste verzije sendviča i hamburgera.
U posljednje vrijeme i modi se pridružuje prefiks ‘fast’, zbog čega su i stručnjaci iz trendwatching.coma procijenili da je taj segment modne industrije odgovor na trendove. Pravi primjeri ‘fast’ mode su brendovi Zara i H&M, čija je strategija ponuditi kupcima trendovsku odjeću kraćeživotnog ciklusa po niskim cijenama što je, na kraju krajeva, skratilo i cijeli proces donošenja odluke o kupnji s principa ‘pomno biraj i probaj’ do toga ‘ne razmišljajte mnogo i natraj si košaricu’. Takva je strategija H&M-u donijela 6,8 milijardi dolara prihoda, koji su potekli iz 1,4 tisuće dućana u 28 zemalja. Kako su najavili čelnici, u sljedećih nekoliko godina nastavit će ekspanziju na tržištu SAD-a, Italije, Španjolske, Njemačke, Velike Britanije i Kanade, dok su prošle godine otvorili prve trgovine u Hong Kongu i Šangaju. Zara je, pak, ostvarila 5,35 milijardi dolara prihoda u 2006, a planira širenje u Japanu i Kini.
U poklonike ‘snack’ kulture ubrajaju se singapurski proizvođač pića Out of the Box, koji je ritualu ispijanja voćnih sokova dodao dozu iznenađenja. U kompaniji su nedavno predstavili nove sokove namijenjene onima koji na pitanje što bi popili odgovaraju s ‘bilo što’ ili ‘svejedno mi je’. Linija se sastoji od gaziranih sokova nazvanih Anything (Bilo što) i negaziranih Whatever (Svejedno mi je), a fora je u tome što potrošač dok god ne okusi sok ne zna pije li sok s okusom limuna, jabuke, jasmina, grejpfa ili nekoga drugog voća.