Home / Informacije / Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

U Sinju smo prethodne zime prvi put u povijesti, a ovog ljeta nakon 40-ak godina, imali prigodu koristiti gradski bazen. Sada je bazen zatvoren, gradom kolaju razne priče, ali i kopije dopisa koje je privatni partner navodno uputio Gradu. Zanima me, ako je riječ o objektu sagrađenom prije 15. veljače 1968. godine, je li u svakom slučaju legalan i, ako to nije, može li ga se koristiti i bez uporabne dozvole ili ne?

Iz vašeg dopisa se ne mogu sa sigurnošću saznati svi potrebni podaci. No, postoje stvari koje su potpuno sigurne. Prva je da sve što je sagrađeno do 15. veljače 1968. godine ima status objekta koji je sagrađen sa svim potrebnim dozvolama i za takve se objekte ne izdaje uporabna dozvola. To se odnosi samo na urbanistički ili planski aspekt, a ne isključuje moguće sporove imovinske naravi ako je, primjerice, objekt sagrađen na tuđem zemljištu i slično. To nije novo rješenje i postoji već dugo u našem pravnom sustavu. Uvjerene da je nešto sagrađeno prije navedenoga datuma daje upravna vlast, i to baš ured za katastar i geodetske poslove na nekom području, a ako takvim podatkom ne raspolažu, strankama uvijek preostaje mogućnost dokazivati postojanje te pravne činjenice u sudskom postupku.

Druga je novost koju je donio propis koji je nedavno stupio na snagu (Zakon o prostornom uređenju i gradnji) da za sagrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na snagu toga zakona, umjesto uporabne dozvole nadležno upravno tijelo na zahtjev investitora odnosno vlasnika građevine izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina sagrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.

Dakle, ako je bazen u gabaritima građevne dozvole i, naravno, ima namjenu bazena, ne biste smjeli imati nikakvih problema u vezi ishodišta uvjerenja za uporabu, osim što je riječ o novoj odredbi glede koje nema prakse i sigurno će je pratiti ‘dječje bolesti’ u početku primjene. Moramo vas upozoriti na još jedan mogući problem. Naime, ako je bazen uključen u građevnu dozvolu s još nekim građevinama, moguće je da netko to tumači kao neodvojive cjeline. Smatramo da bi takvo tumačenje bilo nezakonito, osim iznimno u situacijama u kojima je npr. bazen u podrumu neke zgrade koja nije sagrađena prema građevnoj dozvoli, glede koje je tijeku inspekcijski postupak i kroz koju se dolazi do bazena koji je na takav način neodvojivo vezan uz nju.

Vaše je pitanje izuzetno interesantno i bilo je predmet rasprave na ovogodišnjem velikom opatijskom savjetovanju. Igrom slučaja na pitanje je odgovarao baš predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske Branko Hrvatin, jedan od malobrojnih vrhunskih stručnjaka koji se u određenom trenutku nadu u ulozi koja je prije svega politička ili barem više politička nego stručna. Njegov odgovor koji ćemo pokušati što vjernije citirati svodi se na to da je nedavno taj sud donio odluku koja se temelji na pravnom stavu prema kojem je riječ o strogom ili kogentnom roku koji nitko, pa ni sud, nema ovlasti mijenjati. Na tome se temeljila i odluka prema kojoj se nitko ne smije pouzdati u pogrešnu pravnu pouku, ma od koga ona dolazila i primjenjuje se zakonski rok, što znači da je stranka koja se pouzda u pravnu pouku koja sadržava dulji rok zakasnila.

Koliko je pitanje i važno i dvojbeno pokazalo je i to da se odmah nakon Branka Hrvatina za riječ javio i urednik savjetovanja, sudac Ustavnog suda u mirovini Hrvoje Momčinović, koji se založio za taj najnoviji stav Vrhovnog suda, upozoravajući posebno i na dodatan argument – ne samo da je riječ o strogoj pravnoj normi, nego da se mora voditi računa i o interesima drugih osoba, kojih može, ali i ne mora biti. Nama se čini da to treba dopuniti još nečim – ako bi stranka zbog pogrešne pravne pouke izgubila mogućnost štititi svoja prava u sudskom postupku, to otvara mogućnost odštete odgovornosti onoga tko je pouku napisao ili onoga tko za tu osobu odgovara (ako je riječ o sudu, to je Republika Hrvatska). Naravno, u tom postupku radi naknade štete bi se kao prethodno pitanje pojavilo to bi li stranka u postupku (da se vodio) uspjela ili ne.

Točno, od 1. siječnja 2008. godine stupile su na snagu promjene, ali one nemaju povratan učinak i primjenjuju se samo unaprijed, što znači da će se na neki obvezni odnos do toga datuma primijeniti primjerice stara zakonska za- tezna kamata od 15 posto na godišnjoj razini, a od toga datuma nova. Da je zakonodavac to htio, mogao je postići povratan učinak u odnosu na kamate jer je riječ samo o dijelu zakona, a Ustav Republike Hrvatske tu mogućnost propisuje baš u čl. 89. st. 5. koji glasi: ‘Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.’