Dobro društvo

John Kenneth Galbraith bio je ekonomist koji je surađivao sa svim američkim predsjednicima Demokratske stranke od Roosevelta nadalje, znanstvenik koji je napisao više od četrdeset knjiga, počasni profesor na harvardskoj katedri Paula Warburga i već za života imao je status legende. Samo osoba takvoga intelektualnog i etičkog domašaja mogla je biti autor tako kratkog i uvjerljivog nacrta društva koje je sučutno prema siromašnima, s dovoljno mogućnosti za one kompetitivne, društva koje je dobro prema svim svojim članovima, a ipak je uspješno. I nije utopijsko.

Svi znamo što je u društvu loše, ali malo ih se pita i o tome razmišlja što bi, u konkretnom smislu, bilo dobro, kaže Galbraith. Čemu bi trebalo težiti? Tragičan jaz između bogatih i siromašnih je opće poznata činjenica, ali kako ga preskočiti? Kako bi tome mogla pridonijeti gospodarska i državna politika? Što je s imigracijom, migracijom i migrantima? Što s vojnom silom? Kako, danas i ubuduće zaštititi okoliš? Odgovornost za gospodarsko i društveno blagostanje je opća i transnacionalna, tvrdi Galbraith. Nije točno da nas se ne tiču patnje gladnih, potrebitih ili bolesnih koji žive s druge strane neke međunarodne granice. Upravo stoga Galbraith pokušava pokazati što bi bilo dobro, i to ne ono što bi bilo savršeno, nego ono što je ostvarivo.

Galbraith nudi sažeti prikaz kako zemlja može i treba napredovati, ali i kako bi se trebala brinuti za siromašne građane. Ujedno pokušava ponuditi ekonomski i gospodarski plan za uspostavu dobrog društva za sve, bogate i siromašne. Ističe da u dobrom društvu svi građani moraju uživati osobnu slobodu, minimum blagostanja, rasnu i etničku jednakost te moraju imati mogućnost za život koji ih ispunjava zadovoljstvom. Galbraith ocjenjuje da je današnja demokracija nesavršena jer u modernom društvenom poretku postoje dvije skupine nejednake moći i utjecaja. A ona koja ima moć štiti svoj povlašteni položaj često i prikladnim ekonomskim i socijalnim doktrinama, priklanja se prihvatljivim, pa ako treba i neprihvatljivim ideologijama, kako bi zaštitila vlastiti interes. I tome se u svojoj knjizi Galbraith suprotstavlja.