Opravdanost osnivanja Holdinga je neupitna – rečenica je koju Slobodan Ljubičić, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, neprestano provlači u razgovoru, tvrdeći da ima milijun dokaza da je spajanje 23 gradska trgovačka društva u jednu tvrtku pozitivno, da njegovi oponenti nemaju ni jedan dokaz da je to negativan potez te da zahvaljujući Holdingu Zagreb u zadnje dvije godine doživljava investicijsku eksploziju.
- Prošle su dvije godine od osnivanja Zagrebačkog holdinga. Što se time postiglo? Kritizira nas se da smo poskupili parkiranje, ali još uvijek je cijena parkiranja u javnoj garaži u Zagrebu četiri do pet puta niža nego u Beču. Ono što uprihodujemo od parkiranja, usmjeravamo u gradnju javnih garaža. Jednu smo pustili u pogon na Kvatriću, uskoro će biti završena na Tuškancu, a u planu ih je još nekoliko.
Povezali smo gradska društva u nekim točkama koje su dobre za sve i smanjili troškove – zajednička je nabava, financiranje… Da su dignuti troškovi plaća u svim tim društvima pojedinačno u ove tri godine, vidjeli biste kako bi funkcionirala, koliko bismo tek tada morali dići cijene. Na banašnoj stvari, nafti, spustili smo cijenu 7,7 posto.
-
Zašto je umjesto smanjivanja broja zaposlenih u Holdingu on povećan za 60? Broj ljudi u isto se vrijeme smanjio i povećao. Povećan je u nekim podružnicama, primjerice Zrinjevcu ili Čistoći. U Zagrebu je u zadnje dvije godine na sceni eksplozivna gradnja, površine s kojih se treba čistiti i odvoziti smeće znatno su povećane i stoga je u Čistoći bilo nužno povećati broj djelatnika. To je jedan od uzroka. Drugi je to što se u Zagrebu prešlo s bacanja smeća u vrećice na kante, a to iziskuje dodatnu radnu snagu. U Holdingu postoji višak zaposlenika, ali u isto ih vrijeme u nekim strukturama nedostaje. U administrativnom je aparatu višak golem, a u čistom proizvođačkom nedostaje ljudi. Uvidjeli smo da bi, kad bismo povezali financijsku službu na jedno mjesto, od 600 ljudi koliko ih u njoj radi, trebalo samo 60. Što ćemo s onih 540? Zato se sada radi strategija, idemo u dubinsko snimanje sustava, da vidimo koliko tu radnih mjesta treba. Broj se mora smanjivati postupno. Ne možemo nekoliko tisuća ljudi jednostavno baciti na ulicu.
-
Od Holdinga su se očekivale uštede, a na kraju su cijene povišene. Poskupljenja su u Zagrebu 50 kuna po domaćinstvu. No, Zagreb je još uvijek u 90 posto komunalnih usluga jeftiniji od prosjeka hrvatskih gradova. Iako je pet puta veći. U Rijeci je cijena pokaza 274, a u Zagrebu 290 kuna. Cijena vode i s ovim povećanjem nije najskuplja u Hrvatskoj, najmanje tri grada u Hrvatskoj imaju višu cijenu. U Zagrebu postoji naknada za pročišćavanje otpadnih voda i čini ogromnu stavku u cijeni vode. Ona iznosi dvije kune, a prosječna potrošnja domaćinstva je 20 kubika vode, tako da će se račun za vodu povećati za dvije kune po kubiku. Komunalna naknada u malom gradu ne može biti veća od naknade u velikom jer veliki grad zahtijeva goleme troškove kojih u malom gradu nema. Moramo stvarati ekonomsku ravnotežu i smanjiti pritisak na Zagreb u smislu doseljavanja, odnosno ne gomilati stanovništvo. Odgovornost Zagreba je i da policentrični razvoj Hrvatske podupire samostalno.
-
Na koji način? Na tragu toga predložili smo Splitu da plinofikaciju radi zajedno sa Zagrebom umjesto sa strancima. Želimo podržati komunalnu infrastrukturu u Splitu, čak i financijski kroz našu Gradsku plinaru Zagreb, koja drži više od pedeset posto tržišta plina Hrvatske i koja jedina ima reference, tehnologiju i ljude da provede plinofikaciju. Na taj se način može testirati i ekonomski patriotizam, koji nedostaje u ovoj državi. Neražumljivo mi je da neakvva strana tvrtka u državnom vlasništvu ima pravo doći u Hrvatsku i tražiti privatizaciju tvrtke u većinskom vlasništvu hrvatske države s argumentacijom da se mora otvoriti tržište. I na takve sulude argumente mi padamo. Smatram da je ekonomski patriotizam nešto što treba poticati.
-
Ipak, i za taj posao u Splitu morat ćete najprije pobijediti na natječaju? Svaki ćemo takav natječaj u Hrvatskoj dobiti. Sigurno.
-
Jedan od prioriteta Holdinga je poboljšati naplatu, ali zasad vam to nije išlo za rukom. Jeste li razmišljali o angažiranju nekoga odvjetničkog ureda u tu svrhu, kao što je HRT angažirao Hanžekovića? Naplatu ćemo provoditi svim sredstvima koje nam pruža pravna država. Već sada imamo odvjetničke urede koji ovrhama reagiraju nakon prošetka zakonskog roka. Sada ćemo toj praksi dodati još jednu drugu, a to je da ćemo u slučajevima krađe vode ili neplaćanja stavljati plombe na zemlju na kojoj je kuća neplatiše.
-
Hoće li se takva praksa provoditi i nad tvrtkama? To se odnosi na sve dužnike. Ima tvrtki koje tvrde da u njihovom tehnološkom procesu dva deset posto vode ili koliko već, ode u zrak. To im ne osporavam. Vjerojatno i domaćima dio vode ispari u zrak dok kuha. Ali kako ćemo to utvrditi? Ja bih građanima Zagreba mogao priuštiti nešto što možda nije potpuno dosljedno onome o čemu smo prije govorili, ali mislim da je u edukativnom smislu nužno barem godinu dana, a to je da napravimo odvojene uplatnice za vodu – da na jednoj bude ono što je prihod Zagrebačkog holdinga, a na drugoj troškovi pročišćavanja vode, slivne naknade i ostale naknade koje nisu naš prihod.