Entuzijasti se često zaleti pa odustati već više od šest godina po

Za pokretanje studentskog portala potrebni su entuzijazam, volja, rad, ali i mnogo upornosti. Zbog toga katkad studenti uđu u takav projekt, ali vrlo brzo odustanu ili im ponestane vremena i snage pa portali koje su otvorili stoje prepuni starih vijesti. U čemu je ključ uspjeha studentskog portala, najbolje znaju oni koji su izdržali test vremena.

Pokrenuti web portal i nije jako težak zadatak za nekoga tko posjeduje dovoljno visoku razinu informatičkog znanja. Ipak, oni koji su se u takvom zadatku okušali priznaju da pokretanjem web portala tek počinje posao. Internet ne podnosi stare vijesti, i web portal treba stalno ‘hraniti’ novim vijestima, svježim informacijama, ili odumire i postaje nezanimljiv, a surferi više u svoje alatne trake ne upisuju njegovo ime. Čak i medijanske tvrtke pri širenju na web katkad naiđu na probleme i ne ispune očekivanja svoje publike, pa i nije čudno da se studentski portali jednostavno ugase. Upravo zbog toga studentski web portal koji funkcionira već gotovo sedam godina i svakodnevno se osvježava novim informacijama zaslužuje pozornost, pa čak i divljenje. Naime, iako u Hrvatskoj ima više portala, od njih 13 čije smo aktivnosti istražili samo se StudentNet pokazao otpornim na sve kušnje.

Najveći je problem studentskih portala proizvodnja sadržaja, odnosno nedostatak ažurnosti, što je kod interneta i najveći grijeh koji se može počiniti. Upravo zbog toga nakon početnog entuzijazma možda i dobro zamišljeni portali koje pokreću zagrijani studenti vrlo brzo počinju gubiti na posjećenosti jer na njima nema novih informacija i novih sadržaja.

“Ništa ne može nadoknaditi nedostatak sadržaja, a mi imamo sadržaj, i to kvalitetan, i uvijek nešto novo. Zato smo tu gdje jesmo”, jednostavno objašnjava Marin Rajčić, jedan od osnivača StudentNeta. Upravo zbog kvalitete sadržaja koji nudi StudentNet je uspio ostati najposjećeniji studentski portal i nakon pojave portala MojFaks, koji je, kad je pokrenut, prije nešto više od godinu dana, svojim servisom za razmjenu skriptata privukao veliku pozornost studenata.

“Mi smo, srećom, otkrili dio interneta koji je bio nepokriven i prvi smo pružili mogućnost studentima za besplatnu razmjenu skriptata, a znamo koliko je u današnjem poslovanju važno biti prvi”, objašnjava Sonja Vukmirović, jedna od voditeljica projekta MojFaks. Ona i njezin kolega s Ekonomskog fakulteta Branimir Prskalo projektu su od početka pristupili kao pravi ekonomisti – od prvog su dana rada portala prodavali oglašni prostor. Danas kažu da su i više nego zadovoljni prihodima od oglašavanja jer njima ne samo da pokrivaju troškove već i ulažu u promociju i daljnji razvoj portala, pa tako uskoro najavljuju novu verziju. S obzirom na 90 tisuća posjetitelja koji na mjesec dođu na MojFaks, takvi se planovi mogu ostvariti u kratkom roku. Zahvaljujući dobroj ideji portal je postao veliki igrač.

Ipak, dok MojFaks dobro funkcionira s osnivačima i sa samo jednim stalnim suradnikom, StudentNet je u posve drugačije ustrojen. Redakciju još i danas čine četiri osnivača – Nataša Mitrić, Iva Šunjić, Marin Rajčić i Ivan Maros te 15-tak stalnih novinara-studenata koji su se tijekom godina mijenjali, a uz to imaju i još 20-ak vanjskih suradnika koji redovito šalju tekstove. Četvero osnivača okosnica su StudentNeta čak i danas, kad je samo jedno od njih još na fakultetu. Kad su prije gotovo sedam godina krenuli u projekt, dvije studentice novinarstva, student građevine i student grafike nisu mogli ni sanjati da će kroz njihov portal proći stotinjak studenata-novinara i da će jednoga dana imati mjesečnu posjećenost između 150 i 200 tisuća posjeta te 30 tisuća registriranih korisnika.

“Prošle su tri godine prije nego što smo zaredili prvu kunu od oglašavanja, ali zato smo studentima pružili mogućnost da pronađu sve njima bitne informacije na jednome mjestu i prilikom da pokažu što znaju ako to žele”, kaže Iva Šunjić.

Danas je slika interneta svakako drugačija nego kad je StudentNet pokrenut jer fakulteti imaju bolje organizirane stranice, kao i studentski centri, pa studenti do informacija dolaze lakše nego tada, a i lakše se pokreće internetski portal. Osnivači StudentNeta sjećaju se sasvim drugačijih vremena.

<p“Nekoliko mjeseci prije nego što smo mi pokrenuli StudentNet pokrenut je Student.hr, koji je tada imao potporu fakulteta i donaciju ministarstva, i njima je u početku bilo mnogo lakše, ali danas mi napredujemo i dalje, a nitko ne zna što se dogodilo s tim portalom, jednostavno propada”, kaže Natalija Mitrić.

StudentNet je, s druge strane, nedavno redizajniran i uvedeni su dodatni sadržaji da bi portal bio još kvalitetniji. No, ekipa tu ne namjerava stati jer već razmišlja o drugim promjenama i poboljšanjima, kao i o povezivanju s inozemstvom, da bi svoju ‘bebu’ učinila još boljom.

Danas, kad studenti imaju barem dva portala na kojima mogu naći mnogo korisnih i zanimljivih informacija vezanih uz studentski život, čini se da im nedostaje specijaliziranih. Tu tezu potvrđuje i pokretanje dvaju novih studentskih portala potkraj prošle godine – mojStudent i Sretno! vezanih uz pojedine fakultete. Portal mojStudent tako je samostalni projekt koji je pokrenuo Davor Santić, student Informacijskih tehnologija na Sveučilištu u Splitu, prije svega zbog nezadovoljstva neorganiziranom internetskom stranicom fakulteta.

“Želio sam pomoći i olakšati svim studentima studiranje, a pogotovo onima koji su tada tek upisali prvu godinu poput mene”, objašnjava Davor svoje motive.

Trenutačno portal mojStudent ima više od 700 registriranih korisnika, od kojih se njih 20-ak brine o održavanju, a Davor razmišlja i o prodaji oglasnog prostora pokaže li se da ima zainteresiranih oglasača.

Portal Sretno! projekt je dvojice studenata naftnog rudarstva i rudarstva na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Damira Slatinca i Matea Petrovića, koji ističu da im je savjetima mnogo pomagao i asistent na fakultetu Marko Blažević. Uz želju da osiguraju kolegama s fakulteta kvalitetne i pravodobne informacije o događanjima na fakultetu htjeli bi ponuditi i druge sadržaje.

“Od ciljeva koje smo si zadali u budućnosti izdvojio bih ideju o interaktivnoj internetskoj enciklopediji cijele naše struke, dakle geologije, rudarstva i nafta, koju se trenutačno stvara, a želimo uspostaviti i suradnju s inozemnim portalima vezanim uz struku”, ističe Mateo.