Izvozna ofenziva

U prvoj je godini rada Ured HIO-a pokrenuo 85 posto zamišljenih aktivnosti, ali situacija na terenu i dalje se ne poboljšava. Zasad je najveće dostignuće Izvozne ofenzive to što je izvoz postao aktualna tema u javnosti.

I deja dobra, realizacija spora, bilo bi mišljenje mnogih poduzetnika kad je riječ o Hrvatskoj izvoznoj ofenzivi, koja prvu obljetnicu pokretanja dočekuje s 11,5 posto većim izvozom i 10,4 posto većim uvozom. No iako je izvoz rastao nešto brže od uvoza, pokrivenost uvoza izvozom i dalje je niska, 47,9 posto. Naime, u prvih 11 mjeseci prošle godine izvezeno je 60,6 milijardi kuna robe, a uvezeno 126,8 milijarde kuna, tako da je robni deficit bio 66,2 milijarde kuna, što je 9,7 posto više nego u prvih 11 mjeseci 2006. Strategija za koju je u trogodišnjem razdoblju iz državnog proračuna osigurano 323,5 milijuna kuna do 2010. bi trebala ostvariti četiri cilja: povećati broj izvoznika za 25 posto, promijeniti strukturu izvoza, osnovati šest klastera te povećati konkurentnost proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode. Za sada su osnovana dva klastera, i to Mala brodogradnja i klaster voda Aqua Adria, broj izvoznika porastao je s 10,1 tisuću na 13 tisuća, a od 29 najavljenih mjera počelo se provoditi 85 posto. Iako se u godinu dana ne mogu očekivati čuda, a i navedeni rezultati zvuče impresivno, biznis ipak ima prigovor na realizaciju.

• Prošle su godine objavljena samo dva natjecanja za subvencioniranje inozemnih sajmova i za poticaje tvrtkama koje izvoze robu vrijednu manje od 10 tisuća eura. Ofenziva je dobro zamišljena, no kad je riječ o tekstilnoj industriji, stvari se presporo odvijaju – kaže Marija Loborec, direktorica Zelinke, i dodaje da je za sajam u Moskvi primila iznos za samo 10 posto troškova iako je bilo najavljen 60-postotno subvencioniranje.

Loborec ističe da bez obzira na sve pokrenute aktivnosti stvari operativno ne funkcioniraju kad je riječ o tekstilnoj industriji, za koju će ova godina biti presudna. Jedan od prigovora poduzetnika jest i sporost u odgovoru na raspisane natjecaje i dodjela novca prema načelu ‘svima pomalo’, zbog čega iznos potpora nije dovoljan za veće investicije. S druge strane, od 140 milijuna kuna državnih poticaja za prošlu godinu iskorišteno je samo 34 milijuna kuna, koje je primilo oko tisuću tvrtki.

Zvonimir Viduka, direktor Alproa, kaže da je njegova tvrtka iskorištala novac za zajednička putovanja i sajmove te da je animacija dobra, a ni natječajna dokumentacija nije komplicirana. – Malo je tvrtki s izvoznim proizvodima, što se vidi i na sajmovima, na koje odlazi samo nekoliko hrvatskih tvrtki. Nije stvar u tome da poduzetnici nisu zainteresirani, nego nemaju s čime ći na sajmove – objašnjava Viduka, koji misli da je najveće dostignuće Izvozne ofenzive to što je izvoz postao aktualna tema u javnosti, no da bolje rezultate koči nedovoljan doprinos poduzetnika, koji bi trebali više surađivati i izlaziti na natječaje. Smatra i da je napravljeno mnogo više nego prije, da je komunikacija s Uredom HIO-a dobra, no da treba malo više raditi i okupiti te animirati izvoznike.

• Izvoznicima bi pomogle potpore za certificiranje proizvoda, odlazak na sajmove i izradu kataloga – navodi Viduka i dodaje da, primjerice, za završnu certifikacijsku dokumentaciju za tri proizvoda Alpro treba izdvojiti milijun kuna da bi mogao izaći na tržište SAD-a i Njemačke.

• Država ne može izdvajati toliko novca, ali u Hrvatskoj i ne postoji certifikacijska kuća koja bi izdavala takve potvrde – kaže Viduka.

Razinom potpore Ministarstva gospodarstva prilično je zadovoljna direktorica klastera Male brodogradnje Nina Subašić, koja kaže da se potpora danas treba početi usmjeravati na konkretnije ciljeve.

• Klaster je osnovan potkraj listopada prošle godine i za sada ima 21 članicu. Tvrtka je osnovana u kratkom roku i zahvalni smo na potpori, no najvredniji potez Ministarstva gospodarstva bilo bi posredovanje pri pronalasku kupaca – kaže Subašić i dodaje da članice ne očekuju da će njihov posao odraditi netko drugi.

Nakon skupštine Društva, na kojoj se trebaju pridružiti još dvije članice, sljedeća je aktivnost posjet najvećemu svjetskom nautičkom sajmu u Düsseldorfu koji će biti prilika za prvo međunarodno predstavljanje klastera.

• Želimo uspostaviti dilersku mrežu za tržišta Srednje i Zapadne Europe, a osim posjeta sajmovima potrebno je intenzivirati suradnju među članicama – napominje Subašić.

Klaster Male brodogradnje kao i klaster voda Aqua Adria Ministarstvo sufinancira s dva milijuna kuna. Subašić objašnjava da potpora ne mora uvijek biti u tom iznosu, no da bi svakako trebala biti višegodišnja.

Postignutim u protekloj godini zadovoljni su Hrvatski izvoznici.

• Zanimanje za programe pokazalo je da je Izvozna ofenziva na dobrom putu, odnosno da poduzetnici razmišljaju o izvozu kao razvojnoj poslovnoj mogućnosti. Ministarstvo gospodarstva najavilo je 20-postotno povećanje iznosa namijenjenog programima bespovratnih potpora malom i srednjem poduzetništvu, no interes izvoznika za te potpore pokazuje da bi povećanje trebalo biti i 50 posto veće – kaže Dubravko Miholić, tajnik Hrvatskih izvoznika, i dodaje da su to i zatražili na Forumu HIO-a.

U šest mjeseci prošle godine Ured HIO-a obradio je i 252 upita poduzetnika o uklanjanju zapreka za izvoz, od čega je 76 prepoznato kao zapreka, a većina se prigovora veže uz otežan pristup financijskim izvorima i jamstvima, tehničku usklađenost sa standardima EU, nedovoljnu potporu ulasku na strana tržišta ili nedostatak informacija o postupku izvoza.

Miholić dodaje da je o rezultatima teško konkretno govoriti jer se još obrađuje 2007., no potkraj veljače objavit će se podaci o makroekonomskim kretanjima i robnoj razmjeni koji će pokazati postignuto u prvoj godini provedbe projekta HIO-a. Konkretna podatke za prvu godinu rada nije bilo moguće dobiti ni iz Ministarstva gospodarstva jer do voditelja Ureda HIO-a Lea Begovića nismo uspjeli doći do zaključenja broja, pa je tako teško procijeniti i koje će biti sljedeće aktivnosti Ureda.

Miholić, pak, objašnjava da je najavljeno kako će se više energije usmjeriti u osmišljavanje novih mjera za povećanje konkurentnosti, što podrazumijeva osnivanje centara znanja po cijeloj Hrvatskoj koji bi trebali okupiti inovatore, strukovne škole, fakultete, institute i poduzetnike.

• Radit će se na jačanju fondova rizičnog kapitala radi lakšeg pristupa izvorima financiranja za nove inovativne tvrtke s izvoznim potencijalom; za inovacije se u ovoj godini planiraju četiri puta veće potpore. Izvoznici su prioritetnim odredili izradu novih projekata obrazovanja stručnoga kadra sukladno potrebama tržišta – kaže Miholić.

Prema prošlogodišnjim rezultatima poslovanja Podravka najavljuje rušenje dugogodišnjih rekorda, a ostvareni profiti u internacionalnim poduzećima bit će, kaže Goran Markulin, član Uprave Podravke, na najvišim razinama u povijesti, posebno u Poljskoj i Mađarskoj. S obzirom na to da je riječ o biznisu vrijednom više od 200 milijuna eura, 15-ak inozemnih kompanija, pet podružnica i 30-ak izvoznih tržišta, ključ uspjeha je, smatra Markulin, u sustavnom upravljanju tržištima.

Svaka je izvozna inicijativa dobrodošla. Država može neke procese unaprijediti, no izvozna ofenziva korisnija je poduzećima manjim od Podravke koja nemaju našu infrastrukturu.

Ako je riječ o tržištima na kojima već poslujemo i imamo infrastrukturu, tražimo način rasta na postojećim grupama proizvoda ili uvođenja dodatnih grupa. Rumunjsko je tržište, primjerice, nakon dosta godina stagnacije 2007. raslo više od 30 posto, što se postiglo promjenom menadžmentskoga tima, većim fokusom na ulaganja i zapošljavanjem desetak ljudi.

Svaka kompanija ima ograničene resurse, zato treba birati prilike u kojima se može ostvariti najveći rast. U Rusiji, primjerice, TV kampanja stoji 1,5 milijuna dolara, a u Makedoniji 20 tisuća eura. S vremenom trgovina također naplaćuje znatne iznose za uistavanje novih proizvoda, pa tako dio partnera, kad im predočimo kolika je cijena ulaska u trgovine preko naše mreže, često nije uopće spreman pokušati.

Na tržištima poput Poljske, Njemačke i Rusije naša je prednost fokus na ključnu ili nekoliko kategoriju. U Jugoistočnoj je Europi Podravka zbog širine asortimana na neki način velika kompanija pa smo u prednosti u odnosu na lokalne igrače.

Preostalo je osnovati još četiri klastera, i to drva i namještaja, posebno odjeće i obuće, marikulture i ICT rješenja, i poraditi na još jednom od ciljeva, povećanju konkurentnosti proizvodnje sirovine i komponenti za složene proizvode.

Rast izvoza izravno je vezan uz hrvatski uvoz jer većina naših izvoznih proizvoda u visokom postotku sadrži dijelove i sirovine iz inozemstva. Upravo taj trend želimo promijeniti i osigurati da se u Hrvatskoj proizvode dijelovi i sirovina za hrvatske izvozne proizvode. Taj se proces potiče projektima uvođenja novih tehnologija kao osnovice pokretanja nove proizvodnje, ali i podizanja konkurentnosti u odnosu na inozemnu konkurenciju, no to se ne može ostvariti u nekoliko mjeseci – napominje Miholić. Istina je da je riječ o promjenama koje se ne može provesti u samo nekoliko mjeseci, no Izvozna ofenziva kao program ima rok od tri godine, od koji je jedna već protekla. Kad se promatra plan aktivnosti, jasno je da se Ured HIO-a drži zacrtanoga, no pitanje je koliko ostvareno odgovara stvarnoj situaciji na terenu. Ako je počelo provođenje 85 posto mjera, očito je da zamišljenih aktivnosti više nema mnogo, a robni deficit i dalje raste. Ostaje tek vidjeti hoće li najavljene izmjene za dvije godine donijeti i stvarno poboljšanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni da bi Hrvatska konačno dogurala bar do 50-postotne pokrivenosti uvoza izvozom.