Burze

Podatak da se hrvatski inozemni dug tijekom prvih deset mjeseci 2007. godine povećao za 2,1 milijardu eura te je na kraju listopada iznosio 31,4 milijarde eura, sigurno nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Povećanje duga tijekom prvih deset prošlogodišnjih mjeseci bilo je ponajviše rezultat porasta zaduženosti sektora poduzeća, i to ukupno za gotovo četiri milijarde eura, dok je istodobno došlo do smanjenja vanjskoga duga banaka, za 1,7 milijardi eura, ali i države za 116 milijuna eura. Očekivano, prošli je tjedan donio i pad cijena većine dionica na domaćim tečajnicama. Bilo je jasno da globalni poremećaji, osobito očekivanja da će najveće svjetsko gospodarstvo, odnosno SAD, vjerojatno u drugoj polovini ove godine zapasti u recesiju, utjecali su na znatnu promjenu sentimenta i kod domaćih ulagača. Od likvidnih dionica, najveći su pad cijene u prošlome tjednu zabilježile dionice brodara. Tako je dionica Uljanik plovidbe na vrijednosti izgubila 12,43%, dok je istodobno dionica splitskog Jadroplova oslabila 4,86% te je tjedan završila na razini od 685 kuna.

Mnogo bolje nije prošla niti povlaštena dionica Adrisa, koja je u proteklom tjednu pala 8,47%, a njezin se pad nastavio i početkom ovoga tjedna. Još veću tijednu korekciju zabilježilo je redovno izdanje Adrisa, koje je na vrijednosti izgubilo 14,16%, zaustavivši se na razini od svega 600 kuna. Na vrijednosti je izgubila i dionica Ericssonova Nikole Tesle, i to 7,6%, a oštar se pad nastavio i ovoga ponedjeljka kad je Tesla do podneva pala dodatnih 3,84%, na razinu nižu od 3.000 kuna. Iako je trenutačno teško procijeniti koliko bi mogao potrajati negativan sentiment na svjetskim burzama, očito je da barem definicijski mnoga tržišta još nije zahvatio sindrom bear marketa. Naime, mnoga od njih u posljednja su tri mjeseca zabilježila pad vrijednosti indeksa veći od 20%, dok se ona najrazvijenija poput američkog, kreću otprilike na tim razinama. U tom je smislu teško procijeniti koliko trenutni pad cijena dionica još može potrajati, iako je jasno da će nakon prvog važnijeg oporavka na burzama širom svijeta biti zamjetan trend pojačane volatilnosti cijena dionica. Na pragu smo vrlo nestabilnog razdoblja.

U prošlom je tjednu dionički indeks Zagrebačke burze zabilježio znatnu korekciju. Naime, indeks je zahvaljujući ponajprije neizvjesnosti vezanoj uz najeve usporavanja gospodarskog rasta u svijetu te produbljenje sub-prime kreditne krize na tjednoj razini oslabio čak 6,3%, odnosno pao s vrijednosti od 5.173,66 bodova na vrijednost od 4.848,07 bodova. U isto vrijeme, obveznički je indeks Crobis zabilježio rast vrijednosti. Naime, njegova je vrijednost u prethodnome tjednu porasla za 0,49%, odnosno s 95,83 na 96,3 bodova.

Jedan od većih tijednih gubitnika, s padom cijene od 10,85%, na razini od 2999,99 kuna bila je dionica Atlantske plovidbe. U prošlom je tjednu indeks brodskih vozarina za suhe i rasute terete na vrijednosti izgubio čak 18,71%, jer su pale vozarine svih segmenata brodova za prijevoz suhih i rasutih tereta. Donedavno su se vozarine za Panamax tip broda ugovarale po cijeni od 75.000 USD na dan, dok su u prošlome tjednu pale na samo 54 tisuća dolara. Snažan pad cijena zabilježili su i brodari na stranim burzama, a cijene nekih od njih u prošlome su tjednu više nego prepolovljene u odnosu na listopad prošle godine, kada su dosezale najviše povijesne vrijednosti.

Najava premijera Sanadera da će privatizacija Petrokemije biti jedan od prvih projekata u novom mandatu Vlade u prošlom je tjednu pobudila zanimanje ulagača. Kao što su prošlog tjedna potvrdili iz same Petrokemije, riječ je o prodaji paketa od 12% dionica tvrtke zaposlenicima pod povlaštenim uvjetima. Naime, zaposlenici Petrokemije dosad nisu ostvarili pravo na kupnju dionica pod povlaštenim uvjetima. Svi zaposlenici koji nisu upisali dionice Ine i povezanih poduzeća, već su se odlučili upisati dionice Petrokemije, a prema sindikalcima Petrokemije, to je veći na zaposlenika, dobit će priliku za povlaštenu kupnju. Cijena prema kojoj bi se trebala realizirati prodaja dionica radnicima trebala bi biti na razini cijene prema kojoj su ex-pišovci stjecali dionice u procesu kuponske privatizacije, a ona je iznosila 114,6 kuna za dionicu.

Međutim, postavlja se pitanje za što je nakon objave prošlostjedne vijesti cijena dionice porasla. Mišljenja analitičara su podijeljena, jer logično bi bilo da je cijena dionice pala s obzirom na to da se očekuje kako će radnici stjecati dionice prema otprilike triput nižoj cijeni od trenutačne tržišne. Pa, iako se očekuje da radnici neće u prvome valu rasprodati dionice vlastite tvrtke postavlja se pitanje koji će ‘value driver’ u budućnosti poticati rast cijene dionice. Poznato je, barem prema izjavama predsjednika Uprave kompanije, da tvrtka s optimizmom ulazi u 2008. godinu. U prošloj, 2007. godini, domaća je potrošnja mineralnih gnojiva zabilježila rast od 50 tisuća tona, ali je još gotovo upola manja od predratne. Petrokemija je lider i na tržištima Slovenije te Bosne i Hercegovine gdje opskrbljuje 70%, odnosno 75% kupaca, a sve je prisutnija i na tržištu Srbije.

Međutim, osnovni problem Petrokemije i dalje ostaje plin, čija bi cijena prema nekim najavama mogla poskupiti i do 40%. Dođe li do toga Petrokemija će zacijelo u 2008. godini uknjižiti znatan minus na računu. No, možda su još veći problem trenutačno brzorastuće cijene ostalih komponenti za proizvodnju gnojiva. Naime, svjedoci smo intenzivnog rasta cijena potassiuma iz kojeg se dobiva kalij, sastavni dio najpopularnijih vrsta gnojiva poput NPK. Naime, cijena te komponente na svjetskom je tržištu u prošloj godini udvostručena, a isporuke za prvu odnosno drugu polovinu sljedeće godine već premašuju i 500 USD za tonu. U tom smislu privatizacija jest rješenje, ali pod uvjetom da se za preostali dio državnog paketa pronađe strateški investitor kojemu je proizvodnja umjetnih gnojiva osnovni biznis i koji ima sredstava za daljnje osuvremenjivanje proizvodnih kapaciteta tvornice. No, preduvjet takvog scenarija liberalizacija je tržišta energenata (plina) i, s druge strane, deregulacija cijena umjetnih gnojiva.

Ukupna neto imovina 22 mirovinska fonda u Hrvatskoj iznosila je na kraju 2007. godine 21,8 milijardi kuna te je u odnosu na kraj 2006. godine povećana 5,43 milijarde kuna ili 34%. Potkraj prošle godine neto imovina četiri obveznih mirovinskih fondova iznosila je 21 milijardu kuna te je u odnosu na prethodnu godinu uvećana za 5,08 milijardi kuna ili 32%. Imovina šest otvorenih dobrovoljnih fondova bila je pak na kraju 2007. na razini 692,8 milijuna kuna, što predstavlja povećanje imovine od 295,5 milijuna kuna ili čak 73,4%.

Ipak, u prošloj godini prema najvišoj stopi rasla imovina za tvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, kojih je potkraj prosinca bilo 12. Njihova je neto imovina u 2006. godini iznosila 60,3 milijuna kuna, a na kraju prošle godine 119 milijuna kuna, što je povećanje od čak 97,5%. Podaci Hanfe pokazuju i da su na kraju prošle godine hrvatski mirovinski fondovi imali više od 1,5 milijardi članova, od čega je najveći broj, nešto manje od 1,4 milijuna, bilo članova obveznih mirovinskih fondova.

Inače, u prošlome mjesecu zabilježen je i nominalno najveći rast neto imovine na mjesečnoj razini u 2007. godini.