Feljton

Ovoga svibnja Mark Zuckerberg, vlasnik i kreator Facebooka, napunit će tek 24 godine, a već je ‘težak’ tri milijarde dolara i upravlja tvrtkom čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 11 do 15 milijardi dolara. Legenda je već i to da je posao počeo u studentskoj sobi.

Za nekoliko mjeseci, u svibnju, Mark Elliot Zuckerberg napunit će 24 godine i na svoj se rodendan zasigurno upitati ono što i većina ljudi: ‘Što još želim učiniti u životu?’ Odgovor mu neće biti lako smisliti jer je već danas vlasnik svjetski poznate internetske kompanije Facebook, čija se tržišna vrijednost procjenjuje između 11 i 15 milijardi američkih dolara. U informatičkim krugovima zovu ga novim Billom Gatesom. Kad je potkraj prošle godine odbio Yahoou ponudu da proda svoj internetski sajt Facebook za milijardu dolara, većina moćnika iz Silicijske doline smatra da je taj potez suludim. Njegova internetska stranica za socijalizaciju i stvaranje poznanstava putem interneta nekima se činila previše banalnom, a njegovo stajalište da tvrtka vrijedi više od toga smatrali su suludim. Samo nekoliko mjeseci poslije, nakon više mudrih poteza tržišna je cijena udeseterostručena.

Facebook je trenutačno druga po veličini i popularnosti socijalna mreža na internetu, odmah nakon MySpacea. Ima 60 milijuna članova i jedna je od najpoznatijih web stranica na internetu i onih koje najbrže rastu.

Zuckerberg je tvrtku osnovao 2004., tijekom studija na Harvardskom sveučilištu. U početku je stranica bila okupljalište njegovih kolega, ali ubrzo se proširila na ostala sveučilišta i srednje škole u SAD-u. Vrlo je brzo postala međunarodno popularna, i to najprije među studentima i tinejdžerima, a poslije i među odraslima. Većina korisnika i danas su osobe mlade od 30 godina, zbog čega je ta web stranica posebno zanimljiva kompanijama koje nešto žele prodavati i oglašavati u tom segmentu.

Sajt se od konkurentskih razlikuje, prije svega, po vrlo jednostavnom dizajnu. Članovi mogu ostavljati svoje fotografije i profile, ali ne mogu previše mijenjati dizajn svoje web podstranice, pa on ostaje određen, vrlo spartanski. I dok je to s jedne strane nedostatak, s druge je prednost, od oglašavanja.

Nakon Yahooa zanimanje za kompaniju počela su pokazivati i druga veća imena informatičke branše. U studenom prošle godine Microsoft je uspio preteći Yahoo i Google i za 240 milijuna dolara kupiti udjel od 1,6 posto u Facebooku. Takav razvoj događaja i ulazak Microsofta u vlasničku strukturu rezultirao je nevjerojatnim porastom tržišne vrijednosti kompanije, procjenjuje se na čak 11 do 15 milijardi dolara. Logika tržišta je jednostavna: ako Microsoftovi menadžeri smatraju da ta kompanija vrijedi, tko će se usuditi tvrditi suprotno?

Cijelu priču u vezi Facebooka, ipak, prati nekoliko kontroverzija: jedna od njih je tvrdnja trojice studentskih kolega da je ideja o pokretanju takva sajta bila, zapravo, njihova i da su unajmili Zuckerberga da odradi operativni dio, tj. samo programira stranicu koju su zamislili. Optužuju ga da je ukrao ideju i da je, zapravo, sve počelo od njihove kompanije ConnectU. Zuckerberg opovrgava optužbe, a tko je u pravu trebao bi dokazati sudski proces koji je u tijeku na federalnom sudu u Bostonu. Dodatnu težinu cijelom slučaju dale su optužbe još jednoga harvardskog kolege Aarona Greenspana, koji tvrdi da je on taj koji je kreirao podlogu i arhitekturu kojom se danas koriste obje kompanije, ali to nikad nije pokušao dokazati na sudu.

Dosta se prašine podiglo i u studenome prošle godine, kad je na stranicu ugrađen novi sustav oglašavanja poznat pod nazivom Beacon, koji funkcioniira tako da o aktivnostima člana i njegovoj kupnji na partnerskim web stranicama obavještava sve njegove povezane virtualne prijatelje. To je izazvalo revolt korisnika koji su tvrdili da nisu bili jasno upoznati s time, a cijela je priča zbog kršenja osobnih prava potaknula političke aktiviste na organiziranje prosvjednog skupa kojem se odazvalo više od 70.000 Facebookovih korisnika.

Da je međunarodna ekspanzija Facebooka počela, govori i vijest od prošlog tjedna. Tri njemačka internetska poduzetnika, braća Samwer, kupila su vlasnički udjel u Facebooku. Za sada nisu htjeli otkriti koliki je njihov vlasnički udjel, nego su samo naglasili da su postali strateški partner u Europi. Ta su tri brata – Alexander, Oliver i Marc – postali poznati kad su 1999. prodali njemačku internetsku aukcijsku stranicu Alando američkoj internetskoj aukcijskoj kompaniji eBay za 50 milijuna dolara, u dionicama. Najviše korisnika izvan SAD-a Facebook trenutačno ima u Kanadi, oko sedam milijuna, a oko te brojke kreće se i Velika Britanija. Ostatne su zemlje prema velikom broju korisnika Australija, Turska, Švedska, Norveška, Južnoafrička Republika, Francuska i Hong Kong.

Zuckerberg je rođen u dobrostojećoj židovskoj obitelji, pohađao je prestižnu privatnu školu Horace Mann i počeo studirati na Harvardu. Pametni, ali zločesti haker, Zuckerberga zovu Billom Gatesom nove generacije. I on je kao Gates odustao od studija na Harvardu da bi izradio kompaniju i na njoj zaradio milijune. Posao je pokrenuo uz pomoć kolega s Harvarda, i to informatičara Andrew McColluma i svojih cimera Dustina Moskovitza i Chrisa Hughesa. Danas posjeduje 20 posto vlasničkog udjela, koji vrijedi oko tri milijarde američkih dolara. Accel Partners, investicijski fond koji je u svibnju 2005. uložio u projekt 12,7 milijuna dolara, danas ima vlasnički udjel u protuvrijednosti od 1,65 milijardi dolara, što najbolje svjedoči o isplativosti početne investicije.

O kompaniji prevladava stajalište slično onomu o Microsoftu u njegovu početku. Tržište vjeruje da će kompanija izgraditi potpuno novi sustav koji će postati globalno važan. Umjesto na osobnim računalima, kao što je to bilo u slučaju Microsofta, taj će sustav ovaj put biti na internetu. Zuckerberg je rođen u židovskoj obitelji, a odrastao u Dobbs Ferryju, u državi New York. Pohađao je prestižnu privatnu školu Horace Mann u drugoj američkoj državi. Srednjoškolsku diplomu dobio je 2002. na Phillips Exeter Academyju. Još u srednjoj školi upoznao je prijatelja Adama D’Angela i već tada s njim radio na nekoliko zanimljivih projekata, uključujući izradu inteligentnog MP3 plejera koji je pamtilo navike svojih korisnika. Još su tijekom srednjoškolskih dana njih dvojica taj patent pokušala prodati tehnoškim tvrtkama, ali nisu uspjela. No prijateljstvo se nastavilo i D’Angelo je danas jedan od glavnih Facebookovih menadžera.

Na Sveučilište Harvard upisao se 2006. i nastavio izrađivati projekte, a povremeno se njegove studentske web stranice uklanjalo sa servera Sveučilišta zbog kršenja različitih pravilnika, zbog čega ga je počeo pratiti glas pametnog, ali zločestog hakera.

Zuckerberg je Facebook lansirao na internet iz svoje studentske sobe 4. veljače 2004.; programirao ga je, navodno, za manje od dva tjedna. Vrlo je brzo postao popularan pa se za njegovu upotrebu u manje od dva tjedna postojanja registriralo dvije trećine studenata njegova sveučilišta. Nakon toga sajt je proširen i na druga sveučilišta – Stanford, Columbiju i Yale, a zatim i na druga te srednje škole u bostonskoj regiji. Uz pomoć cimera Moskovitza stranica se do početka ljeta proširila na gotovo 30 škola ili sveučilišta. Tijekom ljeta 2004. Zuckerberg se zajedno se s Moskovitzom i još nekim prijateljima preselio u Kaliforniju, u Palo Alto. Iako je prvotni plan bio da će u sunčanoj Kaliforniji boraviti samo ljeti i na jesen se vratiti svojim studentskim obvezama, na kraju su, ipak, odustali od toga i ostali ondje. Unajmili su kućicu koja im je poslužila kao prvi ured, a to je ljetu Zuckerberg upoznao i Petra Thiela, koji je uložio u kompaniju. Nekoliko mjeseci poslije dobili su svoj prvi ured u središtu grada. Danas kompanija posjeduje četiri zgrade u Palo Altu, koje Zuckerberg naziva svojevrsnim ‘urbanim kampusom’.

Microsoftova kupnja minornoga vlasničkog udjela, navodno, nije bio prvi njegov pokušaj da osvoji kompaniju. Prijašnja ponuda vrijedila je 1,3 milijarde dolara za 100 posto vlasništva, no vlasnici nisu bili spremni na prodaju. Kad je potkraj prošle godine objavio da traži ulagače koji će investirati od 50 do 250 milijuna dolara, Microsoft se pobrinuo da upravo on bude traženi ulagač i da bar tako prvi probije ulaz u kompaniju.

U sklopu dogovora Microsoft će prodavati oglase u obliku grafičkih ‘bannera’ na dijelovima stranice koji se prikazuju izvan SAD-a i prihod će dijeliti zajedno s Facebookom. Za oglase koje će se prikazivati korisnicima u granicama SAD-a Microsoft za sebe ima ekskluzivan ugovor koji traje do 2011.

Problem u vezi sa zaštitom privatnosti jedan je od onih s kojima se suočava Facebook. Zbog povrede osobnih informacija Zuckerberg se već više puta ispričavao korisnicima. Kad je prvi put instalirana opcija News Feed, sve se promjene na korisničkoj stranici odmah dojavljivalo svima koji su tu osobu imali na svojoj listi prijatelja. To je izazvalo burnu reakciju korisnika, pa ih se čak 700.000 prijavilo u korisničku skupinu koja se pobunila protiv toga. Kompanija je brzo reagirala i postavila opciju koja korisnicima omogućava zaustavljanje takvog tijeka informacija pa su se ‘pobunjenici’ smirili. Stručnjaci tvrde da je korištenje opcijom za blokiranje još složeno i na neki način nedovoljno ‘iskreno’ postavljeno. U tvrtki tvrde da je zaštita privatnosti maksimalna, ali da je internet, jednostavno, takav medij koji vrlo lako omogućava dolazak do tuđih osobnih informacija.

Internetske društvene veze kakve se stvaraju na Facebooku donose katkad i psihološki teret. Prije je postojala mogućnost da elegantno izgubite kontakt s bivšim studentskim kolegama, a da vas to posebno ne opterećuje. No ako su na listi vaših prijatelja na Facebooku, to sada postaje problem. Želite li ih se riješiti, morate ih nemilosrdno izbrisati sa svog popisa, što prilično opterećuje korisnika. Drugoj, pak, strani tim se potezom šalje jasna i izravna poruka ‘ne želim više imati posla s tobom’, što poslije može prouzročiti probleme sa socijalizacijom i u stvarnom životu.

Investicija će omogućiti kompaniji da do kraja godine više nego udvostruči broj zaposlenih, dakle na 700 radnika. Također će potpomoći internacionalnu ekspanziju, izvan SAD-a, i kupnju tehnologije koja će podržati toliko rapidan rast. U kompaniji tvrde da svakodnevno povećavaju broj korisnika za 250.000 i da je tjedno povećanje tri posto. Korisnik u prosjeku na sajtu provede 20 minuta na dan, a na mjesec se bilježi 65 milijuna učitavanja podsajtova. Više od polovine korisnika svakodnevno posjećuje Facebook.

Realno gledano, za sada je sve to još prilično virtualna vrijednost i ulaganje koje bi se trebalo isplatiti tek u budućnosti. Sve više članova, specifične tržišne skupine određene dobi i jasno diferencirane prema svojim interesima mnogi smatraju odličnim servisom za oglašavanje. I dok se kod većine drugih internetskih stranica događalo da nakon određenog vrhunca broj korisnika počne padati, kod Facebooka to nije slučaj jer se s godinama i trajanjem broj korisnika povećava. Procjenjuje se da je kompanija prošle godine od oglašavanja ostvarila između 150 i 300 milijuna dolara prihoda, ali i da je potencijal mnogo veći. Analitičari tržišta dionica procjenjuju da bi izlaskom na burzu i javnom ponudom dionica sigurno mogla dosegnuti vrijednost od 11 milijardi dolara, upravo zbog svoga sve većega oglašivačkog potencijala. Zuckerberg je nedvosmisleno izjavio da kompanija za sada ne planira izlaziti na burzu, a s obzirom na tržišna kretanja ova godina svakako i nije najbolja za nešto takvo.

Kakva će biti budućnost Facebooka i cjelokupnog online oglašavanja, tek će se vidjeti, a stvar se tek zahuktava. Procjenjuje se da to tržište trebalo vrijedi nešto više od 21 milijarde američkih dolara i da će se do 2011. vrijednost udvostručiti. Oglasi poput onih na Googleu, koji se pojavljuju kao tekstualne kućice, čine 40-ak posto oglašavanja i nisu veći problem. Većina su, 60 posto, blješteći ‘banneri’ i plaćeni mali oglasi, tip oglasa koji internetske korisnike veoma iritira i postiže kontraučinak, tako da će budućnost online oglašavanja morati promijeniti i formu. Novom oblikovanju i načinu online marketiranja sigurno će pridonijeti i Facebook i njegovi korisnici koji u svojim profilima dobrovoljno ostavljaju dragocjene informacije poput boravišta, godina, preferencija i svih ostalih karakteristika bitnih za uspješno oglašavanje. Pravi tržišni igrači to će znati iskoristiti, a Facebook će sigurno biti jedan od onih na čelu revolucije.

Jedna od prijetnji Facebookova razvoja jest pitanje dobne strukture korisnika. S vremenom su se osim studenata počele uključivati i osobe starije od 25 godina, no pitanje je koliko se taj tip korisnika nastavlja koristiti aplikacijom i doista ima vremena za takvo nešto. Osim toga, hipermarketiranje Facebooka kod prvih, originalnih korisnika počinje izazivati nelagodu pa se često ondje mogu naći izjave o tome da ‘to više nije to’ i da se neki od njih ne žele družiti s ljudima svih naraštaja, a posebno ne starijih dobnih skupina, što nije nimalo začudjujuće za populaciju između 15. i 24. godine. Pokazalo se i da neki Facebookovi korisnici nakon diplomiranja prestaju dolaziti na stranicu i od nekoliko sati svakodnevne upotrebe počinju surfati samo sat vremena na tjedan, no i dalje ih se smatra aktivnim korisnicima.