Kako posluje prvi hrvatski private equity fond

Quaestus private equity fond dosad je uložio u šest projekata, a uskoro će ih dopuniti s još dva, među kojima je i jedan u Srbiji. Ove će godine prvi put izaći iz jednog projekta. Za sljedeću godinu najavljuje osnivanje novog PE fonda, a ovih dana predstavio je svoj nekretninski fond.

Kako naći investitore, pa zatim dobre projekte, među kojima i one koji tek startaju na tržištu, omogućiti njihovo uspješno poslovanje kako bi se za neko vrijeme dobio povrat uloženog novca uvećanog za, primjerice, približno 20 posto na godinu – složen je i osmišljeni posao private equity fondova. To je i odgovoran posao jer nije riječ o novcu fonda, nego investitora koji od menadžmenta fonda očekuju dobro upravljanje novcem, odnosno ulaganje u profitabilne projekte koji će donijeti povrat uloženog i dodatno uvećanog novca. Ulagači u Quaestus private equity fond su devet domaćih investitora – Privredna banka Zagreb, Nexe grupa, Croatia osiguranje, Jammica, MSAN grupa, Fima Holding, Institut građevinarstva Hrvatske, Dalekovod i Konstruktor inženjering. Vrijednost fonda je 35 milijuna eura, a investitori ga plasiraju prilikom ulaganja, odnosno ulaska fonda u pojedini projekt. Dosad je iskorišteno 25 milijuna eura, a uloženi su u šest projekata – Hospitalija Trgovina, Metronet, Tele2, Hlad, Osteon i GFG Gustus.

Osim private equity fonda, Quaestus je svoje poslovanje proširio i na savjetovanje, a ovaj tjedan predstavio je i nekretninski fond s ciljanom količinom kapitala od milijardu kuna, dok bi uskoro poslovanje trebao proširiti i na asset menadžment.

U prvoj tranši planira se u nekretninski fond prikupiti 250 milijuna kuna, dok bi se ostali iznos trebao prikupiti u sljedećih pet godina. Riječ je o najvećem nekretninskom fondu kod nas, jer ima i drugačiju politiku od ostalih – ulaganje najmanje 100 milijuna kuna u pojedini projekt, a za sada je predstavljeno njih pet, od čega su četiri na Jadranu. No konkretna lokacija ne žele reći.

Zasad nisu poznati ni projekti u koji će private equity fond uložiti preostalih približno deset milijuna eura, koliko je ostalo neiskorišteno. Zna se samo da je riječ o dva projekta, među kojima bi jedan od njih trebao biti u Srbiji, a vjerojatno je riječ o ulaganju u prehrambenu industriju, dok je drugi zasad tajna.

Nakon što se novac u fondu potroši i izade se iz svih projekata, PE fond će se ugasiti – kaže jedan od direktora Quaestusa Željko Lukač i nastavlja: – Zato već sljedeće godine planiramo osnivanje novog private equity fonda. Tako ćemo napredno s izlaskom iz projekata iz prvog fonda istodobno novac ulagati u nove projekte iz drugog fonda.

Quaestus nekretnine planiraju u pet godina prikupiti milijardu kuna kapitala, a u prvoj transi ciljaju na iznos od 250 milijuna kuna. U fondu vjeruju da će taj novac prikupiti jer su i prije ulaska u cijeli projekt testirali tržište i 30 većih investitora te uočili dobar odaziv i zanimanje. Među ciljanim je projektnima za sada njih pet, od čega su četiri na Jadranu, a ni u jedan neće ući s manje od 100 milijuna kuna.

Marijan Palić, Zoran Koščak, Zdenko Adrović, Borislav Škegro, Tomislav Matić, Željko Lukač i Ante Ramljak predstavili su u utorak novi Quaestusov nekretninski fond s ciljanim kapitalom od milijardu kuna.

Za osnivanje novog fonda trebat će ponovno naći investitore koji će uložiti svoj kapital, a u Quaestusu kažu da je interes već iskazan.

Quaestus PE fond još nije izasao ni iz jednog projekta, ali najvjerojatnije će se iz prvoga povući ove godine. O kojem je projektu riječ, u fondu naravno ne žele otkriti. No, s obzirom na to da je prvi projekt fonda bila Hospitalija, pretpostavlja se da će upravo ta kompanija biti prva iz koje će se fond povući.

Lukač potvrđuje da je prilike za izlazak iz projekata već bilo, odnosno da su dobili ponudu za otkup njihova udjela, ali je nisu prihvatili s obzirom na to da zadržavanje u pojedinom kompaniji može omogućiti veći prinos i njima i investitorima koji su uložili novac u projekt.

Za private equity fondove ciljano je razdoblje zadržavanja u pojedinom projektu od tri do pet godina, no to naravno nije pravilo. Nakon što se iz projekta izade, novac se vraća investitorima koji su financirali ulazak u projekt, a u slučaju Quaestusa on je uvećan za osam posto, za svaku godinu u kojoj se kapital ulagao u projekt. Nakon toga raspodjeljuje se dobit tako da 80 posto pripadne investitorima, a 20 posto fondu.

Quaestus je jedini registrirani private equity fond u zemlji koji je kroz ulaganje u šest projekata, što izravno što neizravno, omogućio otvaranje oko 1.000 novih radnih mjesta te na taj način i pridonio rastu gospodarstva. No ta se činjenica često stavlja u drugi plan.

Pri spomenu Quaestusa uvijek u prvi plan izbija jedan od njegovih direktora Borislav Škegro, bivši potpredsjednik Vlade i ministar financija. Tako se već u startu, pri prvom pokušaju fonda za ulazak u Sunčani Hvar 2003. godine, on izjednačavao sa Škegrinim poslovnim planom, što više smatralo se da je riječ o njegovu novcu i političkom utjecaju na osnovi kojih se putem javno privatnog partnerstva želi domaći vlasništva u Sunčanom Hvaru. U konačnici, fond nije uspio ući u Sunčani Hvar, no Quaestus je krenuo u traganje za novim metama, u projekte za koje je smatrao da imaju dobre perspektive na tržištu. Odnosno, od kojih može očekivati veći povrat u odnosu na uloženi novac. U kojoj visini se povrat može očekivati, odnosno hoće li to biti planiranih 25 posto, zasad se ne može znati, jer još nisu izašli ni iz jednog projekta. No prema podacima poslovanja tvrtki u koje su vlasnički ušli i uložili novac vidljivo je da zarađa sigurno neće biti mala.

Kao što se na tržištu i nagada, najteže je održavanje poslovanja u Metronetu, start-up kompaniji u kojoj Quaestus ima 75-postotni udjel i u koju je u dva navrata uloženo više od 10 milijuna eura. Ali u svakom slučaju taj projekt nije promašaj, kao što se često čuje na tržištu, ali vijest možda plasiraju i konkurenti. No priznaju i u Quaestusu da je riječ o tvrtki iz telekomunikacijske djelatnosti, koja je prošle godine preuzela Vodatel. Druga kompanija iz istog sektora bio je Tele2, ujedno i drugi projekt Quaestusa u koji je ušao zajedno sa švedskim Tele2 Sverige AB s kojim je investirao u pokretanje trećeg nacionalnog GSM operatera u zemlji. Fond je uložio četiri milijuna eura i na početku stekao udjel od 49 posto, ali nakon dokapitalizacije, u kojoj fond nije sudjelovao, taj se udjel smanjio na sedam posto. Prvi projekt fonda bio je 2004. godine u Hospitalija trgovinu, jednog od važnijih distributera medicinske opreme. Quaestus je u tu tvrtku putem dokapitalizacije uložio deset milijuna kuna i stekao vlasništvo od 51 posto.

Pola milijuna eura fond je uložio u tvrtku Hlad iz Slavonskog Broda, a u nju je ušao zajedno s tvrtkom Glazir, proizvođačem smjesa za pekarsku industriju s kojim zajedno ima 60 posto udjela u Hladu. Ostalih 40 posto je u vlasništvu dviju sestara koje su i osnovale tvrtku Hlad, a koja je najveći proizvođač smrznute višnje za prehrambenu industriju u zemlji i posjeduje najveću hladnjaču u zemlji, kapaciteta 12.000 tona. U partnerstvu sa Subwayom fond je pokrenuo društvo GFG (Global Foods Group) namijenjeno razvoju lanaca restorana brze hrane u Hrvatskoj i regiji. Uskoro će se u centru Zagreba otvoriti četiri lokala, s ponudom brze hrane, dnevno svježe, kao što su, primjerice, peciva ili slastice.

Posljednja investicija je Osteon u koji je uloženo oko dva milijuna eura, a riječ je o novoj specijaliziranoj bolnici za ortopedsku kirurgiju smještenoj u Krapinskim toplicama. Bolnica je osnovana u suradnji s vrhunskim hrvatskim ortopedima.

Dakle, Quaestus je svoje dvije mete vidio u telekomunikacijskoj djelatnosti, dvije u zdravstvenoj te dvije u prehrambenoj djelatnosti. Podbacila mu je na početku turistička djelatnost neuspješnim pokušajem ulaska u Sunčani Hvar te potom u Plivu, za čiji se udjel borio zajedno s Actavisom. No kako je cilj takvih fondova u prvome redu zarada ne može se reći da je pokušaj preuzimanja Plive bio bezuspješan, a s obzirom na to da je utrka s Barom dovela do porasta vrijednosti Plivinih dionica, na kojima su u konačnici prodajom prema većoj cijeni zaradili.

I dok je na početku Quaestus tražio partnere za ulaz u pojedini projekt, kao što je bio slučaj s Tele2, sada već strani potencijalni investitori traže njega. U slučaju Actavisa interes za suradnju bio je uzajamno, a islandskoj je kompaniji bilo važno da partner bude netko tko poznaje prilike na tržištu. Ali ne samo da ih traže partneri za zajedničko ulaganje nego se već i javljaju potencijalni investitori u budući fond, među kojima su i neki strani fondovi.