Iako je Vlada razmatrala mogućnost povećanja stope doprinosa za drugi stup, od toga se odustalo jer bi niža stopa za prvi stup omela ostvarivanje cilja – smanjenje deficita.
Nakon izbora u Vladi potvrđuju, iako ne javno, da je bilo razgovora o povećanju stope doprinosa za drugi stup, ali prevagnuli su bodovi za bolju političku sliku. Bez tog je povećanja, naime, lakše postići manji proračunski deficit. Jer povećanje izdavanja za drugi stup znači automatski manju stopu za prvi stup, odnosno slabije punjenje proračuna. Ionako se ove godine u odnosu na lani, kad je punjenje proračuna, ponajprije na temelju PDV-a, omogućilo istaknuto smanjenje deficita (prema procjenama na 2,3 posto BDP-a), očekuju slabiji prihodi. I zato, dok god država ne posegne za smanjenjem rashoda, gledat će na sve mogućnosti boljeg punjenja proračuna. Zato se gotovo isključuje mogućnost da vlast nešto poduzme u drugom mandatu. Brigu o budućim umirovljenicima ionako će voditi netko drugi.
Početak godine donio je na Burzi znatne padove, koji su dominirali ovoga tjedna. To se ponajprije prelilo sa stranih burzi. Dodatno je tomu pridonio i Burzin pravilnik kojim se investicijski fondovi moraju rješavati nelikvidnih dionica, koje je teško prodati. Takva slika utjecala je, prije svega, na dioničke fondove, pa su posljednjih dana veći dobitnici obveznički fondovi. S druge strane, bankarsko je tržište godinu počelo s već poznatim i za njega bolnim mjerama Središnje banke, s kojima se, naravno, teže nose male banke, koje će, izgleda, osnovati svoje udruženje u borbi za svoj glas na tržištu.
