Zaposlenici kod 40 posto poduzetnika ostali bez zdravstvene zaštite na poslu

Zaposleni kod 40 posto poduzetnika nakon 1. siječnja 2008. više nemaju zdravstvenu zaštitu na poslu. Do 31. prosinca 2007. o zdravlju zaposlenih na radu brinuli su se njihovi obiteljski liječnici o trošku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

A nakon 1. siječnja, prema novom zakonu o zaštiti zdravlja na radu, o zdravlju zaposlenih dok su na poslu mogu se brinuti isključivo specijalisti medicine rada o trošku novoosnovanog Zavoda za zaštitu zdravlja na radu (dok nisu na poslu radnici i nadalje imaju zdravstvenu zaštitu kod obiteljskih liječnika o trošku ‘starog’ HZZO-a).

Prva tri tjedna primjene novog zakona o zaštiti zdravlja na radu, koji propisuje povratak liječnika medicine rada u poduzeća, pokazuje se promašajem jednakim kao i tzv. Hebrangova reforma zdravstvene zaštite 1993. godine kojom je medicina rada bila protjerana iz poduzeća. Zajedničko tim promašajima je da pseudoreformatori neće snositi odgovornost za štete nastale zbog njihovih promašenih reformi.

Stručnjaci tvrde da se povratak medicine rada u poduzeća moglo organizirati i u sklopu ‘starog’ HZZO-a s podračunom za doprinose za zdravstvenu zaštitu na radu bez osnivanja novog zavoda sa središnjom službom i četiri podružnice. Medicina rada u poduzeća se vratila na poticaj iz inozemstva. EU je u svojim poglavljima o specifičnoj zdravstvenoj zaštiti u pristupnim pregovorima s Hrvatskom uvjetovao da se mora osigurati i zdravstvena zaštita zaposlenih na radu. I kad se već moralo vratiti medicinu rada u poduzeća, tvrde upućeni, iskorišteno je to za ‘uhljebljenje’ bivših zastupnica u Hrvatskom saboru ili supruga političkih moćnika, pa je osnovan novi zavod sa središnjim uredom i četiri podružnice u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

U na brzinu osnovanom Zavodu za zaštitu zdravlja na radu ni nakon 22 dana primjene novog zakona ne znaju točan broj poduzetnika koji su dosad izabrali liječnike specijaliste medicine rada i ugovorili zaštitu zdravlja na radu. Procjenjuju da je dosad oko 60 posto poduzetnika izabralo liječnika specijalista medicine i zaključilo ugovore o zaštiti zdravlja svojih zaposlenika na radu.

Procjenu umjesto preciznog podatka rekla nam je dr. Sonja Padovan Janković, ravnateljica novoosnovanoga Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu (nije greška, taj se zavod punim imenom zbilja zove HZZOZZR). Naziv tog zavoda je, naime, zakonski dvojben, s obzirom na to da kod pacijenata izaziva zabunu, jer se teško mogu razlikovati ‘stari’ HZZO od novog HZZOZZR-a, premda oba zavoda djeluju kao samostalne pravne osobe.

Pitali smo dr. Sonju Padovan Janković kome trebaju ići radnici čiji poslodavci nisu izabrali liječnika specijalista medicine rada nakon što ih obiteljski liječnici i ‘stari’ HZZO više ne smiju liječiti od profesionalnih bolesti i ozljeda na radu.

• Radnici čiji poslodavci nisu izabrali specijalista medicine rada, a iz HZZO-a ih vraćaju neobavljena posla obiteljskim liječnicima, trebaju se javiti u Središnju službu novoosnovanog HZZOZZR-a u Zagrebu, u Jukićevu ulicu broj 12 na treći kat. U takvim slučajevima mi ćemo kontaktirati poslodavca, jer riječ je o obveznom osiguranju i nitko ne smije ostati bez tog osiguranja – istaknula je Padovan Janković.

Postoji i uputa za radnike koji su se od profesionalnih bolesti i ozljeda na radu počeli liječiti kod obiteljskih liječnika prije stupanja na snagu novog zakona o zaštiti zdravlja na radu. Dr. Padovan Janković kaže: – Radnici koji su počeli liječenje od profesionalnih bolesti ili ozljeda na radu prije 1. siječnja ove godine, a koje sada povjerena starog HZZO-a vraćaju liječnicima opće medicine, najprije trebaju dobiti obavijest od svojeg poslodavca koji je liječnik specijalista medicine rada njihov izabrani liječnik. Liječenje takvog radnika umjesto dosadašnjega obiteljskog liječnika nastavlja izabrani specijalista medicine rada. Između obiteljskog liječnika i izabranog specijalista medicine rada treba se obaviti primopredaja medicinske dokumentacije. Bolovanje takvih radnika odsad više ne odobrava povjerenstvo HZZO-a, nego isključivo liječnik specijalista medicine rada.

U specijalističkim ordinacijama ne znaju što bi s uputnicama specijalista medicine rada, ne znaju ništa o potrebnoj evidenciji, naplati, ne znaju ni šifre ni cijene, nemaju ni propisane obrasci, ni propisani informatički program obrade uputnica itd. No, veći je problem što u mnogim mjestima nema specijalista medicine rada, pa poduzetnici iz tih mjesta ugovaraju zaštitu na radu sa specijalistima iz najbližih većih središta.

U Ivanić Gradu trenutačno nema ni jednog specijalista medicine rada. Zbog toga su obiteljski liječnici iz Ivanić Grada i ostalih mjesta Zagrebačke županije bez medicinara rada slali radnike oboljelih od profesionalnih bolesti ili zbog ozljeda na radu u dom zdravlja u Velikoj Gorici. Jedna je od liječnica specijalista medicine rada iz doma zdravlja u Velikoj Gorici već imala ugovor s novoosnovanim Zavodom za zdravstvenu zaštitu na radu. No, budući da ta liječnica vjerojatno nije mogla sama pokriti sve potrebe na cijeloj županiji, odsad pacijente treba slati u središnju službu novoosnovanog HZZOZZR-a u Zagrebu, u Jukićevu 12 na treći kat. No, i skrb za oboljele od PTSP-a su prema prvotnoj zamisli od obiteljskih liječnika trebali preuzeti liječnici specijalisti medicine rada. I oboljele od PTSP-a trebalo je prema prvotnoj odluci tretirati na jednak način kao i zaposlene oboljelih od profesionalnih oboljenja ili ozljeda na radu.

Dr. Mirna Jurjević Basarić, obiteljska liječnica iz Ivanić Grada, o tome nam je rekla sljedeće: – Dosad se inzistiralo na tome da od obiteljskih liječnika skrb za oboljele od PTSP-a trebaju preuzeti specijalisti medicine rada te da bolovanja tih pacijenata treba snositi novoosnovani Zavod za zaštitu zdravlja na radu. No, nakon mojeg upozorenja šefu ispostave Ivanićgradskog HZZO-a da je nehumano te pacijente iz HZZO-a u Zagrebu vraćati neobavljeno posla natrag u Ivanić Grad, u kojemu nema ni jednog specijalista medicine rada, u prošlu srijedu nazvali su me iz HZZO-a i rekli da će skrb za oboljele od PTSP-a ostati i nadalje kod nas i u sustavu zdravstvene zaštite starog HZZO-a. Sve je to trebalo osmisli i organizirati prije nego je novi zakon stupio na snagu, a ne tek nakon što smo tako morali postupati s oboljelima od PTSP-a – rekla nam je dr. Jurjević Basarić.

S obzirom na to da nedostaje liječnika specijalista medicine rada, pitali smo u Zavodu za javno zdravstvo Zagreba zašto njihovih liječnika specijalista medicine rada nema na popisu liječnika koje poduzetnici mogu izabrati. Odgovorila nam je Jelena Jonke Badić, glasnogovornica ZJZZ-a: – I mi smo iznenadeni Odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu da nas izostavi s tog popisa, s obzirom na činjenicu da imamo tri tima, potrebnu opremu i prostor za obavljanje navedene djelatnosti. Nadamo se da će novi ministar zdravstva u eventualnoj promjeni Zakona to prepoznati.

Pitali smo i dr. Darka Milinovića, novog ministra zdravstva, što misli poduzeti s obzirom na organizacijski krah zaštite na radu. Ministar je odgovorio da je postupak ugovaranja s ugovornim subjektima Zavoda još u tijeku, pa je neosnovano donositi zaključke o organizacijskom krahu novopropisane zaštite zdravlja na radu. U odgovoru ministra Milinovića se, nadalje, tvrdi da je netočno da poduzetnici nisu mogli izabrati liječnike specijaliste medicine rada jer je 70 posto poslodavaca izabralo nadležne doktore…

Pitamo se tko govori neistinu, ravnateljica Zavoda kad kaže da je 60 posto poduzetnika izabralo liječnike medicine rada ili ministar Milinović, koji tvrdi da je nadležne doktore izabralo 70 posto poduzetnika. U svojem odgovoru ministar Milinović tvrdi i da sukladno Mreži ugovornih subjekata medicine rada svaka županija ima određeni broj liječnika specijalista medicine rada.

Nije iznenađujuće da ministar zdravstva govori jedno, a praksa ‘na terenu’ drugo. Jer da ministri znaju što treba, ne bi se 1993. protjerivalo medicinare rada iz poduzeća.