Zašto MALE banke NISU u Hrvatskoj

Nakon što pojedine banke nisu bile zadovoljne udruženjem u HGK, osnovale su Hrvatsku udrugu banaka. Danas neke male banke nisu zadovoljne zaštitom nijedne ni druge udruge, koje uglavnom štite velike banke, pa razmišljaju o osnivanju novog udruženja.

Bankarska udruženja nisu nepoznanica u zapadnom svijetu, pa tako to nisu ni u Hrvatskoj. Putem specijaliziranih udruženja banke, kao i tvrtke iz ostalih branši, nastoje zajedničkim istupom prema vlastima, monetarnoj i fiskalnoj, riješiti neke probleme koji ih priječe u kvalitetnom poslovanju i ostvarivanju što veće dobiti. U Hrvatskoj banke takve zajedničke interese štite i ostvaruju putem dviju udruga, a uskoro bi mogli dobiti i treću. Naime, pri Hrvatskoj gospodarskoj komori postoji posebno udruženje banaka u sklopu Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije dok, s druge strane, od 1999. postoji i Hrvatska udruga banaka koja sa svojih sadašnjih devetnaest članica promiče interese banaka koje drže više od 96 posto aktivne hrvatskih banaka.

Tu je dihotomiju teško objasniti, a ima li se na umu da među 14 banaka koje još nisu članice HUB-a, neke planiraju osnovati paralelno udruženje malih banaka situacija s udruženjima bankarskog sektora još je čudnija. Članstvo u HUB-u je, prema riječima iz udruge, slobodno za sve banke na tržištu. Potrebno je samo poslati pismo s namjerom učlanjenja i pribaviti preporuke dviju banaka članica. Nakon toga slijedi postupak verifikacije, u kojemu svaka članica može iznijeti svoju primjedbu, no dosad se još nije dogodilo da nekoj banci bude odbijeno članstvo. Od 14 banaka nečlanica neke imaju namjeru zatražiti prijam, poput varaždinske Vaba banke, dok su neke, primjerice Veneto banke, već pokrenule postupak prijama u članstvo HUB-a.

Kao jedna od najbrže rastućih banaka u Republici Hrvatskoj, Vaba banka Varaždin uskoro planira postati članom HUB-a te i na taj način unaprijediti svoju poziciju kako u stručnoj javnosti, tako i na cjelokupnome hrvatskome bankarskom tržištu – kažu u Vabi. Kao najvažnija pitanja koja bi trebalo regulirati zajedničkim nastupom banaka u Vabi ističu mjere HNB-a, koje se svakako više ogledaju na poslovanje manjih banaka.

Navedeno bi jednim dijelom trebalo biti i cilj rada kojim bi se vodilo stručno udruženje, a što konkretno znači jednaku zaštitu interesa malih i velikih banaka – smatraju u Vabi.

Pitanje je jedino hoće li HUB, koji je mnogo utjecajniji od komorskog udruženja, uspjeti primjereno izbalansirati želje i potrebe manjih i većih članica i na taj način ostati neka vrsta HUB-u. Štoviše, na početku je bilo zamišljeno da to bude udruga za velike, ali brzo se popustilo pa su mogle ući i manje banke, ali uz preporuku dviju velikih. I to je dosta nezgodno, pa u konačnici nema prepreke ulasku, ali zato male banke može predstavljati samo jedna osoba u Upravnom vijeću, dok svaka velika banka ima svog predstavnika.

Hrvatska udruga banaka nastala je kao paralelno udruženje onom u HGK, jer je bila nezadovoljna načinom na koji Komora promiče njezine interese. Od 13 originalnih članica među šest najvećih banaka u zemlji tada nije bila jedino Erste banka, koja se udrizi pridružila 2001., čime je HUB postao mnogo utjecajnija udruga od komorske.

Općenito, osnovni su ciljevi Udruge sljedeći: štititi, braniti i promicati opće interese bankarstva u cijelosti, poticati razvoj ljudskih resursa u bankarstvu, promicati profesionalnost i dosljednost primjene općih bankovnih načela, javno i transparentno poslovanje članica i podizati standard bankovnog poslovanja u Hrvatskoj te ga na tim osnovama približiti standardima zemalja Europske unije – objašnjavaju u HUB-u. Dodaju još da su banke prepoznale snagu zajedničkog djelovanja i zbog toga je HUB postao i ostat će ključni činitelj stabilnosti bankovnog sustava u Hrvatskoj, stalno radeći na jačanju osnovnog elementa na kojem se zasniva bankarstvo – povjerenje u banke.

Te su činjenice potvrdile i aktivnosti tih dvaju udruga, jer je neoporno da HUB u posljednjim godinama nastoji javnim djelovanjem skrenuti pozornost javnosti na specifične probleme bankarskog sektora mnogo bolje nego što to čini komorsko udruženje, pogotovo u prošloj godini. Prošle godine HUB je izdao sedam brojeva svoga periodičnog izdanja HUB Analize, koji se u svakom izdanju bavio nekim specifičnim problemima sektora. Osim toga, HUB organizira i radionice za građane pod nazivom Upravljanje osobnim financijama: Kako uskladiti primanja i troškove? – kojima nastoji privući i klijentelu da banke više ne doživljava kao krivožedne lihvare, već kao odgovorne tvrtke koje se doduše bave posuđivanjem i upravljanjem sredstvima svojih klijenata, ali na za njih najpogodniji način.

S druge strane, komorsko udruženje polako gubi na važnosti. Iako se hvale mnogim aktivnostima (prijedlozi i stručna mišljenja za zakonske akte, sudjelovanje u aktivnostima europskih udruženja, stručni seminar i konferencije), činjenica je da je HUB u javnosti mnogo prisutniji, a da većina ljudi i ne zna da postoji posebno udruženje pri HGK.

Najveći problem banaka u poslovanju odnosi se na mjere Hrvatske narodne banke o maksimalnom rastu plasmana na godinu od 12 posto, koji različito pogada male i velike, a zbog čega i postoji određeni nerazmjera između želja i problema tih dviju skupina banaka. Naime, za šest najvećih banaka u zemlji rast od dvanaest posto nije preveliko ograničenje, budući da su vodeće pozicije u sektoru vrlo čvrste i teško dostižne. No, malim bankama to ograničenje prijeći da rastu koliko bi želele.

Situacija je doslovno takva da zbog mjera HNB-a naši kreditni odjeli aktivno rade tek prvih desetak dana u mjesecu (dok se ne ispuni odredba o rastu plasmana), a nakon toga obavljamo samo administrativne poslove i čekamo prvi u mjesecu kako bismo dobili novi budžet za kredite – kažu zaposleni u manjim bankama.

Osim toga, razlike u poslovanju malih i velikih ogledaju se u tome jesu li banke članice još jedne bankarske udruge ili nisu. Primjerice HROK-a, koji prikuplja i razmjenjuje među članicama podatke o kreditnim obvezama njihovih klijenata, a sve kako bi plasmani članica bili što kvalitetniji i nenaplaćenih kredita bilo što manje. U popisu banaka članica HROK-a također je vidljivo to razlikovanje između malih i velikih. HROK-u su pristupile uglavnom veće banke, koje su zadovoljne svojom pozicijom na bankarskom tržištu i žele kvalitetu i rizičnost svojih plasmana što više poboljšati. Male banke, nasuprot tome, u borbi za svakog klijenta prihvaćaju i rizičnije plasmane uzdajući se u službe naplate, a sve kako bi stekle što veći udjel na tržištu, pa im članstvo u HROK-u i ne bi bilo potrebno.