Home / Financije / Američki kapitalac među vinima je Opus One

Američki kapitalac među vinima je Opus One

Američko vino za 2.000 kuna ili australsko za 1.000 kuna više, kod mnogih će izazvati nevjeru, ali riječ je o posve normalnoj stupnju u razvoju vinarstva u tako-zvanom Novome svijetu, dakle vinarskim zemljama izvan Europe. Američki ‘kapitalac’ je vino Opus One, zbog čije su proizvodnje najpoznatiji kalifornijski vinar Robert Mondavi i bordoški barun Philippe de Rothschild, vlasnik glasovitog podruma Château Mouton Rothschild, prije 25 godina osnovali posebnu vinariju. Izabrali su ime Opus One, koje se inače dodjeljuje prvom remek-djelu velikih skladatelja, i odmah si visoko postavili letvicu. Godinu dana poslije, dakle 1984., na tržište su istodobno stigla vina Opus One od grožda ubranog 1979. i 1980. u Mondavijevim vinogradima. Samo tri godine poslije Opus One je postao američki vinski klasični kojem i danas sanjaju ljubitelji vina diljem svijeta. Riječ je o bordoškoj mješavini sorti u kojoj ponekad i s i više od 85 posto dominira cabernet sauvignon, a ima i merlotu, petit verdota te povremeno, kao u berbi 2001., malbeca. Opus One iz te godine u Hrvatskoj stoji oko 2.000 kuna.

A dok se Opus One priprema za sljedeću godinu, kad će slaviti 30. obljetnicu prvog sastanka svojih osnivača na Havajima i dogovora o početku suradnje, Australci se već više od pola stoljeća ponose svojim Grangeom. Svaka se berba tog vina diljem svijeta iščekuje s podjednakim žarom, a neke boce na dražbama dostignu i cijenu od 50.000 dolara. Kad Grange odleži 15 ili 20 godina, njegovo je kušanje, složit će se mnogi, jedinstven užitak. U Hrvatskoj se može kupiti Grange iz 2001. godine, ali navodno ga još ima svega nekoliko boca. Maloprodajna mu je cijena 3.000 kuna. Vino je to od shiraza, kako Australci nazivaju syrah, uzgojenog u dolini Barossa. Ima 14,5 posto alkohola, 17 je mjesec odležalo u novima hrastovim bačvicama (kao Opus One), a preporuka je da se još ne pije. Najbolje će biti od sljedeće pa sve do 2038. godine. Između ovih američkih i australskih vrhunaca ‘kriju’ se i vrlo dobra do odlična vina iz već nam poznatih izvora Čilea, Argentine i Južnoafričke Republike. Te se zemlje diče ponajprije internacionalnim sortama poput chardonnaya, sauvignona, cabernet sauvignona i merlota, ponekad i crnog pinota. Slična je i ponuda vina iz Urugvaja. Prema vinima vinarije Pisano, koja se mogu kupiti u nas, i tamo ‘internacionalci’ ipak nadmašuju kvalitetu vina od izvorne sorte tannat.

Nama bi najzanimljivija vina mogla biti ona s Novog Zelanda. Za razliku od vruće Australije, u kojoj prevladavaju moćna vina od shiraza, drugačija od onih iz doline Rhône, postojne te sorte, Novi Zeland ima ‘hladnija’ vina. Prije samo četrdesetak godina Novozelandski su američke hibride otporne na filokseru na većini vinogradarskih površina zamijenili europskim sortama. U tome su glavnu ulogu odigrali hrvatski iseljenici ili njihovi potomci. Poznata vinarska imena zato su Babich, čija je vinarija utemeljena još 1916. godine, Selak i Fistonich. Zanimljivo je da njihovih vina kod nas ima malo. Uostalom, kod nas nema ni svjetski poznatih kalifornijskih vina našega Miljenka Grgića. Novozelandsko-hrvatsku vinsku ponudu drži vinarija Babich crnim pinotom, rajskim rizlingom i sauvignonom. Originalne ‘Novozelandane’ dobro predstavlja vinarija Montana koja nudi i cabernet sauvignon, merlote i chardonnaye. Njihova vina u maloprodaji stoje od 60 do 90 kuna i imaju dobar odnos kvalitete i cijene.