Ova godina počela uistinu loše. Čak i iskusni burzovni sudionici već dugo nisu vidjeli ovako intenzivne cjenovne pomake na burzama širom svijeta. Iako se već sada mogu čuti optimistični tonovi kako tržište neće u sljedećim danima nastaviti ozbiljnije padati, teško je procijeniti jesmo li prošlog tjedna dosegnuli dno, ili ćemo ga tek dosegnuti. Naime, svijet se već dulje suočava s energetskom krizom, koja je u posljednjih nekoliko godina potaknula rast cijena svih vrsta energenata, a u posljednje vrijeme i prehranbenih sirovina, poput kukuruza, uljara itd. Time su stvorene pretpostavke za preljevanje povećanih cijena energije i hrane i na ostale robe i usluge, odnosno rast rizika od inflacije. I koliko god se predstavnici Vlade trudili uvjeriti javnost da u Hrvatskoj neće biti ozbiljnijeg povećanja cijena, ono se već u velikoj mjeri dogodilo ili će se tek dogoditi. Hrvatska je mala, energetski ovisna zemlja s nedostatnom proizvodnjom prehranbenih proizvoda i svih vrsta sirovina. U tom smislu, gotovo je školjski primjer zemlje ovisne o uvoznjoj inflaciji, od koje se vrlo teško štititi administrativnim mjerama kakve Vlada predlaže. Da je Vlada fiskalno rasteretila poslodavce i zauzvrat tražila sniženje cijena gotovih proizvoda možda bi i imala argumente za javno p(r)okazivanje poslodavaca, no onda bi državni fiskus bio suočen s manjkom sredstava, što bi opet moglo utjecati na porast deficita, a možda i vanjskoga duga.
I koliko god se predstavnici Vlade trudili umiriti javnost tvrdeći da znatnog povećanja cijena neće biti, guverner HNB-a prošlog tjedna izjavio da u 2008. godini očekuje prosječnu stopu inflacije veću od 6%, i to uz pretpostavku da neće biti novih šokova na tržištu nafte, kao i da će se u ovoj godini stabilizirati cijene poljoprivrednih proizvoda na svjetskom tržištu. Kako sada stvari stoje, iako je cijena nafte u posljednje vrijeme znatno pala, a i cijene nekih prehranbenih sirovina, čini se da takva situacija neće biti održiva na dulji rok, što znači da će se Hrvatska već uskoro morati suočiti s novim poskupljenjima. U tom smislu, priče o 6 ili 7%-tom gospodarskom rastu više nemaju pokrića, pogotovo uzmu li se u obzir nove mjere HNB-a.
Jedan od većih tjednih gubitnika bila je dionica PIK-a Vinkovci, društva koje posluje u sklopu koncerna Agrokor. Naime, ta je dionica u svega nekoliko dana na vrijednosti izgubila gotovo 17%, uz relativno skroman tjedni promet koji je iznosio nešto više od 180 tisuća kuna. Jasno je da je na pad cijene PIK Vinkovaca utjecala znatna korekcija cijena gotovo svih dionica na domaćoj burzi, a dodatno je stvar zakomplicirala relativno slaba likvidnost dionice. Inače, riječ je o društvu koje se bavi proizvodnjom žitarica, uljara, industrijskog bilja i sjemenja. Uglavnom, sirovina koje su u prošloj godini zabilježile snažan rast cijena na svjetskom tržištu.
Slijedom oštrog pada cijena većine dionica na Zagrebačkoj burzi, u prošlome je tjednu i dionički indeks Zagrebačke burze – Crobex, izgubio na vrijednosti visokih 6,9%, a tjedan je završio na razini od 4.513,08 bodova. Sličan se scenarij odigrao i na domaćem obvezničkom tržištu. Tako je vrijednost obvezničkog indeksa Crobis u prethodnome tjednu smanjena za ozbiljnih 0,98%, pa je Crobis kraj prošloga tjedna dočekao na razini od svega 95,36 bodova.
U prošlom je tjednu bilo gotovo nemoguće pronaći likvidniju dionicu na domaćim tečajnicama koja je ostvarila rast cijene na tjednoj razini. Tako je i dionica Atlantic Grupe zabilježila pad cijene na tjednoj razini, iako je nekoliko dana prije toga u jednom trenutku dosegla IPO razinu od 935 kuna. Na rast cijene Atlantica utjecalo je preuzimanje dvaju privatnih ljekarničkih lanaca, Conera (51%) i Farmaka (100%). U tom se smislu Atlantica strategija širenja u ljekarničkom poslovanju oslanja na kupnju privatnih ljekarnica, no vrlo je vjerovatno da će se grupa uključiti i u proces privatizacije gradskih odnosno županijskih ljekarnica jednom kada počne. Okrumpnjavanje i konsolidacija ljekarništva u Hrvatskoj čeka se već nekoliko godina, a za drugim trgovačkim i distributerskim granama ljekarništvo kasni oko deset godina, ponajprije zato što je vezano uz sustav zdravstva, odnosno političke odluke.
