Home / Tvrtke i tržišta / CARD DECKS: Slikovni prikaz ponude tvrtke na tisuće adresa

CARD DECKS: Slikovni prikaz ponude tvrtke na tisuće adresa

Letci su namijenjeni oglašivačima iz sektora proizvoda široke potrošnje koji ciljaju na sve potrošače. Dobitne karte osobno su adresirane, imaju formu za odaziv, plaćenu povratnu poštarinu i upućuje ih se na adrese poslovnih subjekata.

Nedavno je na redakcijsku elektroničku adresu stigao poziv izvjesne tvrtke Vektor Plastika za veliku ‘mailing’ akciju 2008. Kako je stajalo u eporući, Lider se pozivalo da do određenog datuma izradi tako zvanu dobitnu kartu i tako dio svog marketinškog proračuna potroši na direktni marketing. Preciznije, dobitne se karte, na kojima bi stajala ponuda i slikovni prikaz kompanije koja se oglašava, šalje na 50 tisuća adresa poduzetnika. Iako je koncept direktnog marketinga otprilike poznat domaćem pučanstvu, činjenica da je na tržištu osvanula još jedna tvrtka koja se bavi direktnim oglašavanjem otvorila je pitanje vjeruju li oglašivači u njegovu učinkovitost. Dakle, osnovna razlika između direktnog marketinga i ostalih oblika jest što kompanija direktnim putem, odnosno bez pomoći medija, dolazi do potencijalnog kupca. Taj pristup omogućava oglašivaču da u relativno kratkom roku dođe do informacija od kupca, pokazao on interes ili ne, što može biti vrlo dragocjeno u planiranju daljnjih aktivnosti, od lansiranja kampanje, poboljšanja ponude ili pak preciznijeg ciljanja svoje skupine.

No unatoč tome što je riječ o jednom od najstarijih oblika marketinške komunikacije, on još pati od dječjih bolesti, ponajprije zbog mnogo načina provođenja direktnog marketinga – toliko ih je na koje kompanija može direktno pristupiti potencijalnom klijentu da on to, na kraju priče, smatra iritantnim. Primjerice, svakodnevno iz otvorenog ‘kaslića’ doslovce ispadaju različiti letci ili pisma s pošiljkama.

I u virtualnom svijetu kompanije nastoje direktni marketing učiniti što manje napadnim. Blog je jedan od mogućih, nenametljivih, kanala. Za razliku od klasičnoga direktnog marketinga, dovoljno je samo kreirati sadržaj bez dodatnih izdataka. Također nema ograničenja s obzirom na broj poslanih poruka, odnosno ne može se ograničiti koliko ljudi želi ili može vidjeti reklamu. Kao što je za medije izjavila Susan Heywood, koja namjerava progurati tu metodu oglašavanja, osnovna je prednost direktnog reklamiranja na blogovima što korisnici pretražuju internet u potrazi za stvarima koje ih zanimaju, zbog čega se počevaju izgledi da će dolaskom na blog (sa zanimljivim sadržajem) reagirati na reklamu ili link oglašivača. Iako većina stručnjaka direktnog marketinga navodi kao jedan od mogućih alata komunikacije u marketingu, direktor tvrtke Vektor Plastika Vedran Buhane, koji je odlučio na domaćem tržištu predstaviti koncept dobitnih kartara ili, engleskim jezikom rečeno, ‘card decks’.

Procijenio je da je tržište spremno prihvatiti i upotrebljavati tu metod u okviru marketinškog miksa pa je uvjeren da dobitne karte oglašivačima omogućuju egzaktno mjerenje rezultata i novca potrošenog za slanje novih upita, pa tako i počevanje prodaje. S obzirom na to da oglašivač može biti zadovoljan ako 0,5 do jedan posto kupaca odgovori na broj poslane pošte, Buhane tvrdi da bi reklama poslana na 50 tisuća adresa tvrtki pridobila novih 250 do 500 kupaca.

  • Naša su prednost i niži troškovi u odnosu na one koje bi oglašivač imao da sâm šalje reklame. Primjerice, trošak direktno pošte poslane na tisuću adresa je između 4,5 i šest tisuća kuna, ovisno o težini pošiljke. S druge strane, reklamiranje na dobitnim kartama, u svijetu i kod nas, stoji između 6,5 i 13 tisuća kuna za 50 tisuća adresa, s time da je njihova izrada vrlo jednostavna – tu mači direktor Vektor Plastike i dodaje da među dobitnim kartama, premda podsjećaju na letke, ima velikih razlika.

Letci su namijenjeni oglašivačima iz sektora proizvoda široke potrošnje koji ciljaju na sve potrošače, a dobitne su karte konvertirane, osobno adresirane, imaju formu za odaziv i plaćenu povratnu poštarinu, a zato što dolaze na adrese poslovnih subjekata, ciljaju i na kupovinu potencijalnu skupinu. Naravno, kao i svi oblici direktnog marketinga i oglašavanje na dobitnim kartama ima nekoliko nedostataka. Ponajprije, direktnu se poštu često smatra smećem, pa pojedinačna akcija direktnog oglašavanja rijetko daje rezultate te traži kontinuitet i unaprijed razrađenu marketinšku strategiju.

No, i činjenicu da kupci zgužvaju reklamu i njome gadaju koš za smeće oglašivač može pretvoriti u prednost. Naravno, ako istraži što znači kupčev ‘ne’, jer ipak je to nešto osobnije od promjene televizijskog programa kada dobar film ili seriju prekinu TV reklame.

  • trošak – može biti veći nego u drugim oblicima oglašavanja, posebno ukalkuliraju li se troškovi obrade i ažuriranja podataka

  • otpad – udruge za zaštitu okoliša ne štede ni kompanije koje izdavanjem letaka, slanjem pošte i sličnog troše veliku količinu papira

  • gubitak kupaca – poneki potrošači direktni marketing smatraju uznemirujućim, zbog čega mogu bojkotirati proizvode kompanije ili loše percipirati brend

  • konkurencija – direktna pošta kompanije bori se s nekoliko desetaka drugih (sličnih) promotivnih tiskovina