Na hrvatsko tržište prijenosnika ovoga je tjedna stigao ‘subnotebook’ Eee. Iako se odmah počeo prodavati filmskom brzinom, najvjerojatnije neće ugroziti prodaju već etabliranih brendova.
Notebook manji od polovice uobičajenoga petorica su IT novinara u ruke dobila prije desetak dana, dva dana prije službenog predstavljanja. Taj subnotebook, Asusov Eee, kod svakog je izazvao jednaku reakciju: kad bi primio računalo u ruke, kao djeci kad dobiju novu igračku, zakrisesile bi se oči iskusnom novinaru koji je testirao na desetke gadgeta. I svi do jednog postavljali su isto pitanje: ‘Hoće li se na predstavljanju odmah moći i kupiti ta spravica?
Jer ta se spravica prodaje po 2.399 kuna, a osim pogona za CD-ove i DVD-ove te bežičnog Bluetooth spajanja ima sve što i uobičajeno velik notebook. Baterija maloga računala dovoljna je za tri i pol sata rada, tipkovnica, iako nešto manja od standardne, ima i hrvatska slova, moguće se povezivati na internet uz pomoć SIM kartice (svim načinima koje dopuštaju operateri mobilnog interneta) ili Wi-Fija. Mali Eee nema klasični tvrdi disk pa će lakše podnijeti pad – disk mu je, zapravo, memorijski čip poput onoga na USB Flash memorijama. Zaslon je mali – dijagonale od samo sedam inča – ali, kako su svi novinari primijetili, i to je dosta za pisanje teksta tijekom razgovora ili konferencije, a koga briga za mali zaslon kad je računalo teško nešto manje od kilograma, a kolega ga je donio u torbici oko pojasa.
Ipak, na službenom predstavljanju malog Asusa dva dana poslije nijedan novinar nije kupio računalo Eee! Prvi je razlog taj što svatko od njih već ima notebook. Ostalih je razloga mnogo: od toga da je računalo premalo da bi stajalo u krilu tijekom konferencije do posve prozaičnog – blizu je kraj siječnja pa nitko nema dovoljno novca.
Doduše, svi su se novinari na prvu loptu složili da će Asusov Eee, predstavljen u M Sanu, Asusu ekskluzivnom distributeru, izazvati poremećaj na tržištu notebooka, prijenosne inačice osobnih računala kojima su Hrvati sve skloniji. I svi su se složili da nakon pojave Eeeja ništa više na tom tržištu neće biti isto.
Da bismo dobili posljednju, povijesnu snimku tržišta kakvo je danas, pitali smo sudionike tržišta, zamalo pa ‘ušančene’ u svojim udjelima, kako će reagirati na pojavu Eeeja.
Segmentaciju tržišta objasnio je Nenad Zlatović, analitičar za hardver analitičke kuće IDC Adriatics: – Domaće tržište prijenosnika 2006. je pretežno raslo zahvaljujući kućnim korisnicima, segmentu malih i srednjih poduzeća i potrebama velikih korporacija, pretežno u financijskom i telekomunikacijskom sektoru. Utjecaj javne i državne uprave na rast tržišta prijenosnika u Hrvatskoj nije bio toliko velik. No neka poduzeća iz energetskog sektora u državnom vlasništvu također su bila veliki nabavljaci putem svojih godišnjih natječaja – nabavljala su i nekoliko stotina komada – izjavio je Zlatović i napomenuo da podatci za 2007. još nisu potpuno dostupni, ali i da oni iz 2006. daju dobru sliku tržišta.
- Vodeći je dobavljač prijenosnika 2006. bio HP. Prema preliminarnim podacima IDC-a HP je i 2007. uspio zadržati vodeću poziciju na tržištu usporko povećanim naporima Acer, Asusa i Toshiba da ga s nje svrgnu – rekao je Zlatović i dodao: – Domaće je tržište 2006. ‘progutalo’ 89.614 prijenosnika, 45,5 posto više nego 2005.
Zlatović ističe da je vrijednost tržišta prijenosnika 2006. bila 106,84 milijuna dolara, a udio lokalnih sklapača na tom tržištu otprilike četiri posto. Iz izvora neovisnih o IDC-u doznali smo i dio brojki za 2007., tijekom koje je prodano ukupno 123.560 prijenosnih računala, što je porast od 37,88 posto u odnosu na 2006. No najviše nas je zanimala procjena IDC-ova stručnjaka kako će na tržište utjecati pojava ultraprijenosnika Eeeja.
- Pri izbacivanju novih modela prijenosnika i njihov utjecaj na novu raspadjelu na tržištu ili daljnje širenje tržišta prijenosnika odlučujući je činitelj uvijek bila cijena. Primjerice, Asusov ultraprijenosnik Eee mogao bi, prije svega, imati mnogo uspjeha u segmentu kućanstava, posebice školske i studentske populacije, ponajprije zbog popularne niske cijene. Sljedeći korisnici mogli bi biti u segmentu malih poduzeća s nekoliko zapošlenih, primjerice sektoru poslovnih usluga ili različitih uređaja čija djelatnost ne zahtijeva mnogo grafičke obrade i snažnog analitičkog posla poput onog u financijskom sektoru. Teško je očekivati da će taj model uspjeti uzeti dio tržišnog kolača drugim igračima u nekim drugim segmentima, poput korporativnog, ali kad je riječ o srcu kućnih korisnika, mogao bi imati uspjeha u tome – zaključio je Zlatović.
Zanimljiva je bila reakcija Hewlett-Packarda, lidera na hrvatskom tržištu računala, ali ne samo u segmentu notebooka.
- HP za sada u Hrvatskoj neće izlaziti s proizvodom u kategoriji Asusova Eeeja, što je proizvod za vrlo uzak segment kupaca. Kupci koji žele ultramobilnost odlučuju se za različite verzije mobilnih džepnih osobnih računala.
S druge strane, kupci koji žele standardne performanse i okruženje MS Windowsa preferiraju jače procesore, veći disk i zaslon. Tako se, primjerice, HP-ov prijenosnik sa zaslonom dijagonale 15,4 inča, Intelovim dvojezgrem procesorom, jednim gigabajtom RAM-a i diskom kapaciteta 120 GB može nabaviti za otprilike 4.000 kuna, pa mu proizvod s ekranom dijagonale od sedam inča i rezolucije 800 x 480 piksela, diskom kapaciteta četiri GB i slabijim procesorom nije izravna konkurencija – sažeto nam je prokomentirao Igor Fiolić, koji u HP-u Hrvatska vodi odjel Personal System Group, koji uključuje osobna i ručna računala te monitore.