Industrijska proizvodnja u prosincu porasla je 1,4% na godišnjoj razini. Navedena stopa rasta najniža je u posljednjih godinu i pol dana, a što je dijelom posljedica smanjenih aktivnosti između božićnih i novogodišnjih blagdana te nešto nepovoljnijih vremenskih prilika u odnosu na prosinac 2006. Preradivačka industrija gotovo nije zabilježila promjene u odnosu na isti mjesec 2006. budući da je stopa rasta bila svega 0,1%. U skupini djelatnosti rudarstvo i vađenje zabilježen je pad industrijske proizvodnje od 4,8%, dok je opskrba električnom energijom, plinom i vodom porasla relativno visokih 11,1% (posljedica hladnijeg vremena). U skladu s očekivanjima u 2007. ubrzao se rast industrijske proizvodnje, koja je porasla 5,6% na godišnjoj razini. Najsnajniji rast proizvodnje zabilježen je kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju (14,5%) te kapitalnih proizvoda (10,8%), odnosno u segmentu industrije koji proizvodi uglavnom tehnološki složenije proizvode veće dodane vrijednosti.
Bruto inozemni dug Hrvatske nastavio je i na početku posljednjeg tromjesečja 2007. usporavati rast. Potkraj listopada bio je 31,35 milijardi eura, što je 345 milijuna više u odnosu na kraj rujna 2007. te 12,3% (3,4 milijarde eura) više u odnosu na listopad 2006. Na usporavanje rasta duga na godišnjoj razini najviše je utjecao bankovni sektor, iako je njegov doprinos mjesečnim promjenama bio najviši. U odnosu na rujan, inozemni dug banaka viši je 184 milijuna eura, dok je na godišnjoj razini zabilježeno smanjenje inozemnih obveza za 656 milijuna eura (-7,1%).
