Počela primjena novog zakona o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu

Iznos naknade plaće određuje se u visini od 100 posto svote prosječne plaće koju se radniku isplaćivalo posljednjih šest mjeseci, i to bez ograničenja. Takva naknada plaće odnosi se na novootvoreno, ali i zatečeno bolovanje na poslovima s posebnim uvjetima rada (npr. za radnike koji rade s prehrambenim namirnicama), i zdravstvenu zaštitu za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, koja obuhvaća pravo na liječenje, nabavu potrebnih lijekova i ortopedskih pomagala te pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja, pravo na prijevozne troškove povezane s liječenjem, a u slučaju smrti osiguranika i pravo na pogrebne troškove.

Poslodavci su za svoje radnike, a obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnost samostalnih zanimanja za sebe, trebali do kraja 2007. izabrati svog liječnika specijalista medicine rada. Ako to nisu učinili, mogu izabrati liječnika koji još ima slobodnih kapaciteta do ispunjenja propisanog normativa od 13.700 osiguranika po jednom liječničkom timu. Poslodavac u pravilu bira liječnika specijalista medicine rada prema svom sjedištu, a iznimno, ako to nije moguće, liječnika koji je najbliži prebivalištu radnika. Na web stranicama HZZOZZR-a dostupan je popis specijalista medicine rada koji nisu maksimalno popunjeni do propisanog normativa i tiskanica za odabir specijalista medicine rada. Ako liječnik medicine rada potvrdi odabir poslodavca, o tome na propisani način obavještava Šredišnju službu HZZOZZR-a. Poslodavci su dužni obavijestiti radnike o tome tko im je nadležni liječnik specijalist medicine rada.

Prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja na osnovi ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti ostvaruju se nakon prethodno provedenog postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede. Postupak priznavanja prava za radnika pokreće poslodavac, a za osiguranike osigurane na temelju obavljanja profesionalne djelatnosti oni sami podnošenjem prijave o ozljedi na radu odnosno o profesionalnoj bolesti. Prijava ozljede na radu podnosi se službi HZZOZZR-a na tiskanici OR, a prijava profesionalnog oboljenja na tiskanici PB u roku od osam dana od nastanka ozljede. Ako se ozljeda na radu ili profesionalna bolest dogodi radniku, a poslodavac ne podnese prijavu, sam radnik može u pisanom obliku pokrenuti zahtjev za pokretanje postupka utvrđivanja nastanka ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti. Ako su izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti kod obveznika plaćanja doprinosa u prijašnjoj godini bili veći od prosjeka grane, taj bi obveznik trebao plaćati za 50 posto višu stopu doprinosa. Ako su izdaci bili 50 posto manji od prosjeka grane, za tog bi se obveznika stopa snizila 25 posto. No taj novi model određivanja stopa doprinosa primjenjivat će se tek sljedećih godina.

U slučaju kad je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti spriječenost za rad, osiguranik ima pravo na naknadu plaće. Naknadu plaće radniku isplaćuje poslodavac, a zatim ukupnu isplaćenu svotu za cijelo razdoblje trajanja bolovanja, počevši od prvog dana, refundira od HZZOZZR-a. Iznos naknade plaće određuje se u visini 100 posto svote prosječne plaće koju se radniku isplaćivalo šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem se dogodila ozljeda na radu, bez ograničenja. Takav način određivanja naknade plaće primjenjuje se i za novootvoreno bolovanje i slučajeve u kojima je osoba zatećena na bolovanju, s time da se potonjim osiguranicima taj iznos osigurava od 1. siječnja 2008.

Visina naknade za bolovanje zbog ozljede na radu određuje se od prosječne plaće isplaćene u šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem je bolovanje počelo. Pod prosječnom se plaćom podrazumijeva zbroj plaća isplaćenih u prijašnjih šest mjeseci podijeljen s brojem sati rada za koje je plaća isplaćena. Tako dobiveni iznos prosječna je stanica od koje se određuje visina naknade plaće za razdoblje spriječenosti za rad bez ograničenja najvišega dopuštenog iznosa. Ako je radnikova prosječna plaća u prijašnjih šest mjeseci bila 10 ili 15 tisuća kuna, naknada plaće za bolovanje zbog ozljede na radu isplaćuje se u tom iznosu.

Ako je u šest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem se dogodila ozljeda na radu radniku isplaćeno manje od šest mjesečnih plaća, ali više od jedne (dakle, ako su isplaćene dvije, tri, četiri ili pet mjesečnih plaća), osnovica se određuje tako da se isplaćene plaće podijele sa satima, odnosno danima za koje su isplaćene. Ako u šestomjesečnom razdoblju koje prethodi mjesecu u kojem se dogodila ozljeda radniku nije isplaćena nijedna plaća ili mu je isplaćena samo jedna, nadoknada plaće za bolovanje zbog ozljede na radu određuje se od plaće pripadajuće za tekući mjesec, na koju radnik ima pravo na temelju kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu. Na primjer, u slučaju kad se radnik zaposlio 1. siječnja, a ozljeda na radu dogodila se polovinom siječnja, osnovica se određuje od plaće koja radniku pripada za siječanj, tj. od plaće koju bi dobio za taj mjesec.

Za osiguranika kojem se dogodila ozljeda na radu pri određivanju osnovice za naknadu plaće ne traži se uvjet prethodnog osiguranja u neprekidnom trajanju od dvanaest ili osamnaest mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, što je, inače propisani, uvjet za punu naknadu plaće za bolovanje koje nije posljedica ozljede na radu.

Naknada plaće na teret HZZOZZR-a ne podliježe plaćanju poreza na dohodak. Poslodavac ne plaća doprinose za obvezna osiguranja. Obveznik plaćanja doprinosa za naknadu plaće je HZZOZZR, ali samo za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje.

U slučaju bolovanja duljeg od tri mjeseca radnik na bolovanju ima pravo na povećanje osnovice za određivanje nadoknade plaće (valorizaciju) uz uvjet da je porast prosječnih plaća svih zaposlenih u Hrvatskoj u razdoblju bolovanja radnika u odnosu na razdoblje od kojeg je određena osnovica povećan više od pet posto. Ako su ti uvjeti ispunjeni, radniku će se osnovica za određivanje nadoknade plaće povećati za onoliko postotaka za koliko su u istom razdoblju porasle prosječne plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj.