Polovina novih javnih bilježnika imenovana po političkoj podobnosti

Napokon je javnosti postao dostupan tajnoviti popis 66 javnih bilježnika imenovanih na područjima 29 općinskih sudova u Hrvatskoj (imenovanje javnih bilježnika moguće je tek nakon što se otvori javnobilježničko mjesto). Popis novoimenovanih bilježnika u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori (HJK) izazvao je konsternaciju jer je ministrica pravosuđa Ana Lovrin pri imenovanju 66 javnih bilježnika uvažila samo 28 prijedloga javnobilježničke komore (ili 42,4 posto).

Ivan Maleković, predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore, odbio je komentirati toliko nisku razinu uvažavanja Komorinih prijedloga pri imenovanju javnih bilježnika opravdavajući se da kao predsjednik HJK i kao pravnik ne smije komentirati nepravomoćna rješenja o imenovanju.

Maleković u pisanom odgovoru na naša pitanja ipak opisuje tijek natječaja za imenovanje javnih bilježnika: ‘HJK je zaprimio 223 molbe za 66 slobodnih javnobilježničkih mjesta, obavljen je razgovor s 213 kandidata te je na temelju kriterija za imenovanje novih javnih bilježnika i obavljenih razgovora Ministarstvu pravosuđa dostavljeno mišljenje HJK 28. listopada 2007. Tako je okončan postupak koji je Komora bila dužna obaviti. Komora je predložila kandidate za nova javnobilježnička mjesta, ali do današnjeg dana nije službeno na Upravnom odboru analizirala razmjere zastupljenosti predloženih kandidata u odnosu na novoimenovane. S obzirom na to da se kompletna dokumentacija nalazi u Ministarstvu pravosuđa, ne možemo vam dati točan popis prijedloga HJK za imenovanje javnih bilježnika. Stoga vas molimo da tražene podatke zatražite u Ministarstvu pravosuđa,’ naglašava u svojem odgovoru Maleković.

Maleković, međutim, u pisanom odgovoru na novinarsko pitanje ne govori istinu. U vrijeme kad novinaru odgovara da mu ne može dati popis kandidata koje je predložio HJK jer ‘se kompletna dokumentacija nalazi u Ministarstvu pravosuđa’, svim uredima javnih bilježnika dostavlja upravo taj popis. Na taj smo način i mi došli do tog popisa.

No iz pisanog odgovora Ivana Malekovića, predsjednika HJK, vidljivo je da ministrica Ana Lovrin nije poštovala kriterije za izbor novih javnih bilježnika prihvaćene 8. rujna na Upravnom odboru HJK. Na naš upit umjesto Ane Lovrin odgovorila je njezina pomoćnica Barica Novosel. U tom se odgovoru naglašava da natječaj za izbor novih javnih bilježnika ‘provodi HJK na temelju naloge Ministarstva pravosuđa. Nakon okončanja natječaja Komora je dužna dostaviti Ministarstvu primljene prijave sa svojim mišljenjem. Ministar razmatra mišljenje Komore, ali ga ono ne obvezuje pri donošenju odluke o imenovanju’.

I tako je više od polovine imenovanih kandidata Ana Lovrin izabra ignorirajući kriterije i mišljenje Komore jer je ‘mišljenje Komore ne obvezuje pri donošenju odluke o imenovanju’. Problem je što većina imenovanih kandidata dosad nije radila u javnom bilježništvu, nego dolazi iz Ureda za nacionalnu sigurnost ili Zagrebačke banke i ostalih ‘nebilježničkih’ institucija s, u pravilu, manje staža od kandidata koji su dosad radili u bilježničkim uredima kao savjetnici i prisjednici.

S koliko se ozbiljnosti u Ministarstvu pravosuđa pristupalo izboru kandidata za javne bilježnike, pokazuje i podatak da je u Slavonskom Brodu imenovana osoba koja ne ispunjava ni propisane uvjete za javnog bilježnika, da bi se zbog toga rješenje o imenovanju odmah poništilo (dosad su poništene četiri rješenja).

Željeli smo točno provjeriti i utvrditi koliko novoimenovanih javnih bilježnika zadovoljava manje uvjeta od odbijenih kandidata, ali iz Ministarstva pravosuđa odgovorili su nam da ‘pravo uvida u natječajnu dokumentaciju imaju kandidati, koji kao sudionici u natječajnom postupku imaju pravni interes da bi protiv takvog rješenja ministrice eventualno mogli pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu’. Drugim riječima, novinarima nije dopušten uvid u dokumentaciju natječaja u kojemu ministrica Lovrin nije poštovala kriterije HJK o izboru novih javnobilježnika.

Rješenja dostavljena sudionicima toga spornog natječaja datirana su 19. prosinca 2007., dakle u razdoblju funkcioniranja tzv. tehničke vlade. U tim rješenjima nije obrađeno koje to prednosti imaju izabrani kandidati u odnosu na odbijene. Zbog toga odlučniji kandidati nezadovoljni tim natječajima pripremaju pokretanje sporova pred Upravnim sudom (rješenja o imenovanju su konačna pa se protiv njih umjesto žalbe mogu pokrenuti upravni sporovi).

Osobito su nezadovoljni kandidati iz javnobilježničke struke jer kažu da takav način imenovanja javnih bilježnika znači da se u toj struci zapravo ne može napredovati. Kandidati koji nisu izabrani tvrde da je pri izboru novih bilježnika u razdoblju funkcioniranja tzv. tehničke vlade presudno bilo nagodbenjaštvu među koaličkim partnerima, a ne kriteriji Komore ni struke, kao ni iskustvo na javnobilježničkim poslovima. Ako je točno da se pri izboru novih javnih bilježnika vodilo koaličkim nagodbenjaštvom, politička je korupcija Ani Lovrin bila presudni kriterij pri imenovanju novih javnih bilježnika.

Primjerice, novoimenovani javni bilježnik Stevan Pejnović iz Rijeke uoči imenovanja je, prema pisanju Novog lista, podnio ostavku na svoje političke funkcije u RIDS-u jer je zakonski djelatnost javnih bilježnika određena kao nespojiva s političkim aktivnostima. Treba vidjeti koliko će kandidata izigranih na tom natječaju za nove javne bilježnike pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom.