PONUDA ZA PREUZimanje ZABOČKIH TEKSTILACA

Menadžment Regeneracije će u ožujku dati ponudu za preuzimanje. Cilj je da, uz okupljanje, glavni dioničari ostanu isti i da interes u prodaji dionica po 200 kuna nađu bivši zaposlenici i umirovljenici.

Dok se hrvatska tekstilna industrija bori za dah, zabočka Regeneracija sigurna je da je pronašla zlatnu koku. Područje netkanog tekstila segment je koji raste od 10 do 12 posto na godinu, a iako se time bavi već 40 godina, Regeneracija tek odnedavno može reći da je na dobrom putu. Naime, tvrtka je u posljednje dvije godine zatvorila svu nekonkurentnu proizvodnju, financijski se restrukturirala, uložila 1,4 milijuna eura u povećanje kvalitete, a najavljuje i 15-postotni rast prihoda, otvorenje podružnice u Njemačkoj te akviziciju.

Prije nego što je stala na noge, Regeneracija je prošla mnogo promjena i kriznih situacija. Devedesetih je godina tvrtka gotovo preko noći ostala bez tržišta s ukupno dvije tisuće zaposlenih, a situaciju je dodatno otežala odluka tadašnje uprave o kupnji ZIVT-a u stečaju. Kako su to bila teška vremena za tekstilnu kompaniju, uza zastarjelu tehnologiju i dugogodišnju nedovoljnu popunjenost kapaciteta, ta je tvrtka ponovno završila u stečaju 2003., a Regeneracija je izgubila 42 milijuna kuna ulaganja.

HFP je 2005. prodao tvrtku radnicima, menadžmentu i njemačkom partneru, tvrtki Kirchner za 5,39 milijuna kuna, što je drugog ponudača, vlasnika M-Profila Zdravka Valdeca, silno razljučilo jer je tvrdio da je njegova ponuda bolja. Tadašnje objašnjenje HFP-a i Damira Polačeca bilo je da su radnici svu imovinu založili i stavili pod hipoteku, što ulijeva nadu da će tvrtka opstati, a i menadžment se pokazao kvalitetnim. Valdec je tada vrlo glasno govorio o političkoj igri i privatizacijskoj pljački, tužbi zbog povrata Regeneracijina duga svojoj tvrtki Intexu i žalbi HFP-u.

Danas direktor Regeneracije Andelko Švaljek, koji je i najveći pojedinačni dioničar, situaciju kratko komentira: M-Profil je odlična tvrtka koja radi kvalitetno i s visokom profitabilnošću. Pokušala je provesti varijantu neprijateljskog preuzimanja i nije isključeno da se to ponovi. No nadam se da je ta faza iza nas. S Intexom, čiji je vlasnik M-Profil, dobro surađujemo, ako ne u obujmu u kojem bismo htjeli – rekao je Švaljek i dodao da, bude li interes i volje s druge strane, vidi potencijal u suradnji.

Švaljek najavljuje i daljnju ‘pretumbaciju’ u vlasničkoj strukturi i njenu stabilizaciju u sljedeća dva mjeseca. Dionicom Regeneracije ne trguje se, a kad je 2003. uvrštena na Varaždinsku burzu, nominalna je cijena bila dvije tisuće kuna.

• U ožujku ćemo dati ponudu za preuzimanje. Glavni dioničari ostati će isti kao i do sada, no očekujemo daljnje okrudpunjavanje – kaže Švaljek i dodaje da je jedan od razloga davanja ponude i prošlogodišnji izlazak Kirchnera iz vlasničke strukture. Jedan od njemačkih partnera Zvonko Jurić napustio je Kirchner, no za razliku od drugog partnera ostati će dioničar. Kirchnerovih 30-ak posto sada je raspoređeno na menadžment (Goran Mikac i Josip Kolar stekli su po 16 posto), a Švaljek najavljuje da će on i Jurić uskoro imati jednaki udjel, i to ukupno 60 posto.

• Imamo 1.200 dioničara iz 1993., iz prve privatizacije, i u interesu nam je da 265 dioničara koji su s nama ušli u projekt otkupa od HFP-a 2005., ujedno današnji zaposlenici, i dalje budu dioničari. Vjerujem da će dio naših bivših zaposlenika i umirovljenika pronaći interes u prodaji dionica – kaže Švaljek napominjući da će cijena biti 200 kuna za dioničar kao i pri kupnji od HFP-a.

Grupa u kojoj su bili Kirchner i menadžment drži 75 posto, s 10 posto neće se trgovati jer je to udjel HFP-a i HZZ-a, tako da se Švaljek nada otkupu od 13 do 15 posto od tisuću dioničara. Još je jedna novost za proizvođača i poslovanje preko nove tvrtke Regeneracija GmbH Stuttgart, koja će zamijeniti Kirchner, što znači izlazak na strano tržište pod vlastitim imenom i jačanje brenda.

Današnjih 300 zaposlenih Regeneracije je malo, stoga je natječaj stalno otvoren posljednje dvije godine. Prosječna je neto plaća u tvrtki 3.400 kuna, no Švaljek smatra da je potencijalnim radnicima, iako je u posljednje tri godine ona porasla 20 posto, najveći problem rad u četiri smjene.

Prva asocijacija na Regeneraciju oduvijek su bili ručno tkani tepisi, no taj program danas čini 12 posto prihoda. Ostalo je proizvodnja netkanog tekstila, od koje 40 posto prodaje odlazi u građevinu putem izolacijskih materijala i geotekstila, a 20-ak je posto sirovina u industriji madraca.

• Poliesterska vata kao punilo za madrace program je koji se uvelike povećao u posljednje dvije godine. Godinama je ta proizvodnja bila otprilike 180 tona na godinu, a danas je riječ o 100 tona na mjesec. Rast je posljedica ulaska na tržište švedske kompanije Hilding Anders, koja je preuzela Hespo i Perfectu, a Regeneracija je postala njezin prvi dobavljač – objašnjava Švaljek.

Treći su program u netkanom tekstilu materijali za autoindustriju; dugogodišnji su kupci BMW, Mercedes, Audi i Porsche, do kojih je Regeneracija došla preko Intiera, s kojim ima partnerski ugovor o zajedničkom razvoju i proizvodnji. Švaljek je zadovoljan dosadašnjim kupcima jer količine i cijene odgovaraju kapacitetima. Strani su kupci u prošloj godini osigurali 70-postotni udjel izvoza u prihodima, koji je tri godine bio na razini od 35 posto. Zbog povezanosti s Kirchnerom Regeneracija s podlogom za laminate drži 20 posto tržišta EU, a s proizvodom za zaštitu podova ima 24-postotni udjel, što joj omogućava da razgovara s velikim kupcima poput Bauhausa.

• Najveći su domaći kupci Hildig Croatia i članice njegove grupe Perfecta i Hespo, a prije nekoliko godina to su bile građevinske tvrtke, no zbog završetka investicijskog ciklusa gradnje cesta danas još vrlo malo radimo samo s Viaduktom. U programu tepih ima mnogo kupaca, među kojima su i Vlada i Sabor – kaže Švaljek.

Prošle je godine pokrenuta proizvodnja tepih u Petrinji, a daljnji planovi za jačanje tog programa uključuju i kupnju njemačke tvrtke koja se bavi dizajnom i prodajom i s kojom Regeneracija surađuje od 25 godina.

• U budućnosti svoju prodaju vidimo u Njemačkoj kao svojem najvećem tržištu i vjerujemo kako nema razloga da u bilo kojem segmentu itko drugi uđe u taj distribucijski lanac. Očekujemo da će se tako povećati potražnja za našim proizvodima, bit ćemo bliži kupcima, pa će do izražaja više doći naša glavna prednost, personalizacija proizvoda – smatra Švaljek.

U protekle tri godine u tvrtku je uloženo 1,4 milijardi eura, i to u poboljšanje tehnologije i velikim dijelom projekte za uštedu energije, što je znatno smanjilo troškove poslovanja. Proizvodne linije, pak, vrijede 2,5 milijuna eura. Prijašnjih 70 tisuća četvornih metara prostora u sljedećih četiri mjeseca zamijeniti novouređenih 25 tisuća, a ostatak će se prodati:

• Za taj prostor već postoje predugovori, riječ je o lokalnim ulagačima i manjim tvrtkama – kaže Švaljek.

Tako će Regeneracija zacijelo povećati vrijednost dugotrajne imovine, a Švaljek se nada da će s promjenama rasti prihod i dobit.

• Operativni se rezultat iz godine u godinu malo poboljšava, no profitabilnost nam je 20-ak posto manja od konkurenata u Europi. Fluktuacije u našem rezultatu poglavito su posljedica knjigovodstvene kategorije – kaže Švaljek i komentira da je 8,6 milijuna kuna gubitka 2006. bilo posljedica otpisa potraživanja od ZIVT-a u stečaju.

Švaljek za ovu godinu najavljuje dobit u iznosu jednakom gubitku 2006. Ukupni je lanjski promet bio 12 posto veći nego 2006., no dok netkani tekstil raste 20 posto, tepisi padaju dva posto. Posljedica je to želje za pozicioniranjem kao premium proizvođa, pa su tako programi i kupci selektirani, a rast postignut na ciljanim proizvodima nije bio dovoljan za pokrivanje ukinutih programa. Ove godine očekuju rast na netkanom tekstilu od otprilike 25 posto, no i 10-postotni rast na tepisima, tako da bi, kaže Švaljek, promet trebao biti 15 posto veći, a izvoz povećan na 80 posto. Planira se i povećanje broja maloprodajnih mjesta (zasad su tri), kako bi se kupce jasnije individualiziralo.

Sve se ambiciozne planove financira iz vlastitih izvora, a Švaljek kaže da je nakon financijskog restructuriranja u sklopu Partner banke HBOR odobrio kredit s kamatnom stopom od četiri posto, što im je omogućilo da isplate dugogodišnju banku – PBZ.

• Investicije od tada financiramo od redovitog poslovanja ili od prodaje neproduktivne imovine, a tako namjeravamo i dalje – kaže Švaljek i zaključuje da je, s obzirom na to što je zatekao 2001., zadovoljan smjerom u kojem tvrtka ide, ali ne i dinamikom, te da će u fokusu i ove godine biti širenje na nova tržišta i daljnja ulaganja.