Bolonjcima je teze, ali ne nemoguce

Dobre su strane studiranja uz rad, misle studenti, stjecanje poslovnog iskustva, poznanstava i preporuka za buduće zaposlenje, što će im, uspiju li na vrijeme diplomirati, biti velika prednost u odnosu na konkurenciju bez poslovnog iskustva.

Studentica Melanija Salopek, koja prema bolonjskom programu pohađa drugu godinu Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji i istodobno radi kao kuharica u ekskluzivnom zagrebačkom hotelu, jedna je od rijetkih studenata koji danas uspijevaju pomiriti fakultetske obveze s poslom. Olakotna je okolnost za nju što opatijski fakultet svoje prostorije za takve, izvanredne studente ima u Zaboku, nastavu i raspored pokušava se što više prilagoditi njihovim potrebama, a sustavom kolokvija olakšati polaganje ispita. No ni to katkad nije najbolje riješeno.

• Pozitivno je što su nam ove godine stavili raspored za cijeli semestar predavanja i s rokovima za završne ispite, ali, primjerice, to prošle godine nije bio slučaj, pa je bilo teško uskladiti poslovne i fakultetske obveze. S druge strane ove smo godine dužni uz tri položena kolokvija iz predmeta obvezni položiti i završni ispit, što je dodatni teret ako se uz studij i radi – ističe Melanija.

Kako izgleda jedan radni dan ili tjedan studentice koja usporedno uči za stjecanje diplome prvostupnice ekonomistice na smjeru turističkog poslovanja i istodobno radi u hotelu?

• Posao kuharice vrlo je stresan i naporan, mnogo se stoji, ali mi s druge strane odgovara što se radi u tri smjene, tako da se s kolegama mogu dogovoriti o zamjeni ako mi se smjena kojim slučajem poklapa s polaganjem ispita ili predavanjima. Naravno da mi u susret mnogo izlazi i šef, kojem svakog petka dajem papirić sa smjenom koja bi mi s obzirom na fakultetske obveze odgovarala taj tjedan – ističe Melanija.

S njom na poslu radi još troje kolega koji se školuju na takav način, a studij zajedno s njom pohađa i 15-ak pripadnika ‘zrelijeg’ naraštaja studenata od 30 do 35 godina koji imaju posao, karijeru i obitelj, a diploma im je potrebna da bi napredovali u karijeri. Melanija dodaje da su upravo takvi studenti najviše motivirani što prije položiti ispite jer svaki novi izlazak na ispit znači i novo izbivanje s posla.

• Teško je danas uspjeti bez fakultetske diplome. Isto je tako teško samo s diplomom računati na uspjeh u poslu i životu – ističe. Da bi uspjela pomiriti fakultetske i poslovne obveze, u vrijeme ispitnih rokova uči ili po noći ili rano ujutro, ovisno o smjeni u kojoj radi, a u tjednu joj je često dogodi da spava samo nekoliko sati na dan. Unatoč tomu Melanija u studiranju prema bolonjskom programu uz rad ne vidi nedostatke iako, dodaje, takav sustav ne bi mogli nikako izdržati studenti prava, koji uz obvezna predavanja moraju mnogo slobodnog vremena posvetiti učenju. I ostali studenti svjesni su da radeći za vrijeme fakulteta postaju konkurentniji nakon diplome, ali pitanje je mogu li s obzirom na sve veće fakultetske obveze to i ostvariti. S obzirom na bolonjski sustav i mnogo obveznih predavanja i seminarskih radova, mnogi redoviti studenti ne mogu raditi tijekom godine, stoga su za njih iskustva starijih kolega koji su sada pri kraju studija samo utopistička želja ili čak privilegija.

Bojan Tošić i Mario Jurić apsolutni su na Fakultetu elektrotehnike i računarstva na kojem su unatoč vrlo zahtjevnom gradivu uspjeli cijelo vrijeme studiranja raditi. Ipak, smatraju da su njihovi mladi kolege koji studiraju prema bolonjskom programu u tome zakinuti.

• Bolonjcima je, kad je riječ o tome, teže jer se sustav temelji na kontinuiranom praćenju nastave, studenti moraju biti više na fakultetu nego što smo trebali mi koji smo studirali prema starom sustavu. Bolonci moraju redovito polagati međuispite i pisati domaće zadaće, a mi smo mogli birati kad ćemo izići na koji ispit. Ne bih sad o tome koji je sustav bolji ili lošiji jer svaki ima svoje prednosti i nedostatke, ali kad je riječ o studiranju uz rad, mislim da je prije bilo lakše – ističe Bojan.

Mario Jurić, njegov kolega s fakulteta i tvrtke Zeljko, također se slaže da bolonjske generacije više neće biti u prilici odvajati dodatno vrijeme uza sve svoje obveze prema fakultetu.

• To je dobro kad je riječ o fakultetu, ali svakako loše kad je riječ o studentima, koji će u radnu okolinu dolaziti s diplomom bez ikakva poslovnog iskustva. Fakultet poput našeg usadi radne navike, ali one se uvelike razlikuju od onih potrebnih da bi se uspješno radilo na stvarnom projektu ili u poslovnoj okolini s drugim ljudima – ističe Mario.

Siniša Rukavina, apsolvent na Fakultetu brodogradnje i strojarstva, počeo je i usporedno raditi i studirati prije dvije godine, kad je na fakultetu trebao odraditi stručnu praksu. Osnovni motiv za zaposlenje bila je, kaže, kombinacija stjecanja poslovnog iskustva i zarađe. Sinišin slučaj, paraleleni rad i studiranje, na FSB-u nije iznimka, nego pravilo jer se većina studenata tog fakulteta zaposli prije stjecanja diplome ili kod poslodavca ili otvori vlastitu tvrtku. Njegovim kolegama koji studiraju prema bolonjskom programu, smatra, sustavom je olakšana nastava i bez obzira na obvezne kolegije na višim godinama ipak uspiju ponešto zaraditi dodatnim poslom.

• Kolokvijima se studente htjelo potaknuti da redovito pohađaju nastavu i na sustavnost u učenju. Zbog toga su u prednosti. No kad je riječ o provedbi bolonjskog programa, u to ne bih ulazio – ističe Siniša.

Prednosti studiranja uz rad vidi u tome što će poslove na kojima je do sada radio raditi i nakon što diplomira, a u međuvremenu će stjecati iskustvo, poznanstva i, naravno, preporuke koje će biti korisne za svako buduće zaposlenje. Kad je riječ o fakultetu, znanje stečeno na poslu pomoglo mu je i u pripremi nekih ispita, a korist će imati i pri pisanju diplomskog rada jer se za pomoć može obratiti iskusnijim inženjerima, a tema može biti vezana uz projekt na kojem se trenutačno radi. I dok svaki student bar jedanput tijekom studija dvoji je li korisnije i pametnije istodobno studirati i raditi ili samo studirati, bolonjcima preostaje da se dvaput zapitaju dopuštaju li im fakultetske obveze zaradu u dodatnom poslu i da se, za početak, pouzdaju u diplomu u ruci i u teoretsko znanje.