Hotelska soba često mi je ured

Kada organizirate putovanje važno je znati kako se u zemlji u koju putujete shvaća vrijeme. Primjerice, u Sloveniji ili Hrvatskoj dan ima 24 sata, a u BiH ili Srbiji traje bar 48 sati, kaže Denis Karas, regionalni menadžer Logitechevih prodaja.

Radno vrijeme od devet do pet u poslu Denisa Karasa, regionalnog menadžera prodaje Logitecha, američko-švicarske tvrtke informatičke opreme, koji pet godina nadzire prodaju i marketing te komunicira s ključnim kupcima u regiji, više je iznimka nego pravilo. Bar polovinu svog vremena Karas provodi na putovanjima u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sloveniju, tijekom kojih radno vrijeme ne postoji, ured postaje hotelska soba, prijenosno računalo i mobitel oprema, a prioritet dobra organizacija da bi se uskladile svakodnevne obveze koje se, inače, obavljaju u uredu i dogovoreni poslovni sastanci.

• Kad sam na putu, moj radni dan zapravo traje 24 sata jer me osim osam do deset sati koje utrošim na posao planiranja prodajnih ili marketinških aktivnosti s poslovnim partnerima u hotelu čeka i odgovaranje na e-poštu i upite na koje, s obzirom na politiku tvrtke, moram odgovoriti u 24 sata – ističe Karas.

Na takav tempo rada već se navikao pa mu klasično radno vrijeme, kao mnogima, nije uobičajeni ritam. Ipak, kaže, svaka zemlja u koju poslovno putuje ima posebne poslovne običaje kojima se treba prilagoditi.

Jedna od stavki važnih za organiziranje putovanja jest znati koliko se ležereno shvaća vrijeme. Karas će u šali reći da dan, koji u Sloveniji ili Hrvatskoj ima 24 sata, u Bosni i Hercegovini ili Srbiji traje 48 ili 72 sata, misleći pritom na način ugovaranja poslovnih sastanaka.

• Kad sam na poslovnom putovanju u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, znam da vrijedi pravilo – sastanak s jednim kupcem na dan. Nedavno smo kolega i ja bili na službenom putu u Ljubljani i Beogradu, gdje je bilo dogovoreno pet sastanka. U Ljubljani smo ih odradili isti dan, a u Beogradu smo ostali četiri dana. To je, jednostavno, drukčiji poslovni ritam kojemu se treba prilagoditi i postići što bolji učinak – objašnjava Karas.

Koliko se razlikuje poimanje vremena u zemljama regije, toliko su, smatra Karas, te zemlje slične prema tome što su, za razliku od zapadnoeuropskih i skandinavskih zemalja, zadržale poslanje s ljudskim predznakom.

• U zapadnoeuropskim je zemljama u poslu jedini pokretač profit i sve ostale komponente poput prijateljstva, kolegijalnosti i poznanstva između potencijalnih poslovnih partnera posve su isključene – misli Karas.

S druge strane, kaže, protok robe u zemljama Europske unije brži, jednostavniji i jeftiniji nego izvan nje i u zemljama koje poput Hrvatske čekaju ulazak u EU. Kao primjer navodi dvostruko atestiranje informatičke opreme. Takav postupak atestiranja robe u EU i Hrvatskoj Logitech i Karas moraju poštovati za otprilike 150 novih proizvoda koje na godinu izbacuje na hrvatsko tržište.

• Zakon propisuje da se atestiraju uređaji s vanjskim napajanjem i bežični uređaji, a za sve proizvode treba pribaviti izjavu o sukladnosti, odnosno potvrdu da je sve što prodajete namijenjeno tržištu EU. Sve je to poprilično administrativno složenu i na kraju skupo. Ulaskom u Europsku uniju u tom bi se procesu sigurno moglo uštedjeti od tri do pet posto na našim proizvodima, a naša je politika da se takva ušteda mora prenijeti na cijenu za krajnjega kupca – ističe Karas.

Misli da će poslovanje tvrtki koje se bave prodajom informatičke i tehničke opreme u Hrvatskoj opteretiti i cijene odlaganja elektroničkog otpada koje vrijede od početka godine i propisane su Pravilnikom o elektroničkom otpadu, a od 10 do 20 puta više su nego u Europskoj uniji.

• Za odlaganje kilograma elektroničkog otpada u Hrvatskoj se traži 2,25 kuna, a u sujednoj je Sloveniji ta cijena od 10 do 20 puta niža. Postoji i razlika u cijeni između teških i lakših proizvoda: teški imaju fiksnu stopu, a za lagane je cijena 20-ak lipa po kilogramu – dodaje Karas.

Nije neobičajena praksa da vlade potiču upotrebu informatičke tehnologije i pozitivne promjene na tržištu, što će se, vjeruje Karas, dogoditi i na hrvatskom tržištu.