Nakon dvije godine istraživanja tržišta i poslovanja s kupcima iz Velike Britanije vodeći ljudi tiskare Kratis odlučili su ozbiljno zakočiti na to tržište otvaranjem podružnice u Londonu. Tako je Kratis postao prva hrvatska tiskara koja je prerasla nacionalne okvire, a sljedećih se godina planira otvaranje tvrtki i u Nizozemskoj i Skandinaviji. Iako je na prvi pogled neobično što se umjesto na istok domaća tvrtka najprije probija na vrlo konkurentna zapadna tržišta, Tomislav Krajačić, Kratisov marketinški direktor i voditelj projekta u Londonu, kaže da proizvodi s istočnih tržišta u toj branši mogu konkurirati kvalitetom i cijenom, posebno u segmentu koji zahtijeva mnogo ručnog rada. Kratis se tako na britanskom tržištu specijalizira za zahtjevna grafička rješenja i proizvode, a klijenti su mu poglavito izdavači knjiga i dizajnerski studiji. Jedna je od vodećih ofsetnih tiskara u Hrvatskoj koja se od konkurencije nastoji diferencirati kao imidž-tiskara posebno vezana uz kulturu i umjetnost. U obiteljskom je vlasništvu: 1990. osnovao ju je Nikola Krajačić, a danas je vode njegovi sinovi Robert i Tomislav.
Željko Markota, jedan od osnivača Otoka znanja, javnost je obavijestio da se program te ustanove neće realizirati. Naime, prije dvije godine Otok znanja postao je vlasnikom 88,86 posto dijonica društva Hoteli Koločep i djelatnosti osnivača trebale su se preseliti na Otok (uz Markotu osnivači su Siniša Grbić i Davor Lauc), trebalo je uložiti više od 200 milijuna kuna u pet godina, povećati zaposlenost i BDP grada i Otoka, a donesena je i konačna odluka o neprodažanju nekretnina. Markota kaže da je to sada upitno i smatra da se povratak Hotela Koločep u državno vlasništvo pokazalo kao pravedno rješenje, barem prijelazno.
- Slijedom nesretnih, nespretnih i možda nekih drugih okolnosti ne možemo provesti program, a ja više ne mogu spriječiti nastanak štete Otoku, Dubrovniku, Hrvatskoj i na kraju vlastitu ugledu – kaže u priopćenju Markota.
Bez obzira na bonus, povlastice i izazove posla kad je riječ o motivaciji zaposlenika, prva je na listi dobra plaća, pokazuju rezultati Liderove prošlostijedne web ankete. Dok se za plaću odlučilo 28 posto, poticaj za bolji rad 18 posto anketiranih pronašli su u zanimljivom poslu, a podjednaki broj sudionika ankete, njih 15 posto, motivirat će napredovanje u organizaciji kao i puno uvažavanje obavljenog posla. Sigurnost radnog mjesta nije se pokazala kao motivator.
Dok analitičari redom govore o usporavanju stope gospodarskog rasta s očekivanih 6,1 posto za 2007. na 4,5 do najviše 5,0 posto ove godine, koaličijska Vlada sa svoje strane upravo priprema velik doprinos usporavanju rasta. Tako su analitičari Erste banke prije nekoliko dana iznijeli podatak da je lani stopa rasta hrvatskoga gospodarstva bila najviša od 2002., no napominju da ove godine očekuju hlađenje domaće potrošnje, koja je godinama glavni generator rasta BDP-a, te zbog toga i usporavanje gospodarskog rasta na 4,5 do pet posto. Na to će, ističu Ersteovi analitičari, najviše utjecati monetarna ograničenja i manja dostupnost kredita, što bi trebalo utjecati na smanjenje osobne potrošnje.
No, na smanjenje osobne potrošnje, a tako i na još nižu ovogodišnju stopu rasta BDP-a, moglo bi još više utjecati zabrana rada većine trgovina nedjeljom. Predsjednik uprave jednog maloprodajnog lanca čije su sve trgovine nedjeljom otvorene vrlo ozbiljno procjenjuje da bi zatvaranje velikih trgovina nedjeljom moglo 1,5 posto usporiti rast BDP-a.
U prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u trgovini na malo ostvarena je 67,1 milijarda kuna prometa. Od toga je nedjeljom u najmanju ruku ostvarena sedmina, odnosno desetak milijardi kuna. U istom je razdoblju hrvatski BDP, istaknut u kunama, bio 207 milijardi. Prema tomu rad trgovina nedjeljom je u prvih devet mjeseci prošle godine ukupnom iznosu BDP-a bio visokih pet posto. Naravno, ako se trgovine nedjeljom zatvore, veći dio tog prometa preusmjerit će se u druge dane u tjednu, no s te točke gledišta prognoza o usporavanju rasta BDP-a od 1,5 posto može se učiniti čak i optimističnom. Uzgred, isti biznismen koji iznosi tu procjenu, daje i posve razrađenu računicu: ne budu li njegove trgovine nedjeljom više mogle raditi, otkaz će dobiti točno 200 zaposlenih. Toliko će ih postati viškom jer njegova tvrtka, kao, uostalom, i većina ostalih koje rade nedjeljom, poštuje sadašnje zakonske propise koji se odnose na pravo zaposlenika na tjedni odmor. I sigurno to neće biti jedini trgovac.
Donedavni viceguverner HNB-a Čedo Maletić, koji je sada na čelnom mjestu Imex banke, uspio je u pola godine iz Središnje banke u Imex banku dovesti dvoje ljudi – Tanju Šimunović i Boženu Mostarčić. Mostarčić je od ovoga tjedna u Imex banci na mjestu zamjenice direktora Sektora pravnih i općih poslova, a došla je s mjesta savjetnice u Direkciji za specijalistički izravni nadzor banaka u HNB-u. Šimunović je u studenome prošle godine došla na mjesto direktorice Sektora upravljanja rizicima Imex banke, u čemu ima mnogo iskustva stečenog u HNB-u, gdje je, među ostalim, bila koordinatorica za uvođenje Basela II.
No Maletić, koji je do laskom u Imex banku ambiciozno krenuo u poslovne planove banke na tržištu, neće odustati od okupljanja novoga kadra, pa trenutačno razgovara s još nekim ljudima u Hrvatskoj narodnoj banci.
Robert Jezić, vlasnik Diokija i jedan od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj, u ponedjeljak je predao obvezujuću ponudu za kupnju tvrtke Riječki list d.o.o., većinskog vlasnika Novog lista i suvlasnika Glasa Slavonije s udjelom od 25 posto. Većinski vlasnik Riječkog lista Zdenko Mance potvrdio je tu informaciju i najavio da će o Jezićevoj ponudi javnost detaljno izvijestiti u petak.