Home / Tvrtke i tržišta / Imex banka

Imex banka

Nakon dvije godine istraživanja tržišta i poslovanja s kupcima iz Velike Britanije vodeći ljudi tiskare Kratis odlučili su ozbiljno zakočiti na to tržište otvaranjem podružnice u Londonu. Tako je Kratis postao prva hrvatska tiskara koja je prerasla nacionalne okvire, a sljedećih se godina planira otvaranje tvrtki i u Nizozemskoj i Skandinaviji. Iako je na prvi pogled neobično što se umjesto na istok domaća tvrtka najprije probija na vrlo konkurentna zapadna tržišta, Tomislav Krajačić, Kratisov marketinški direktor i voditelj projekta u Londonu, kaže da proizvodi s istočnih tržišta u toj branši mogu konkurirati kvalitetom i cijenom, posebno u segmentu koji zahtijeva mnogo ručnog rada. Kratis se tako na britanskom tržištu specijalizira za zahtjevna grafička rješenja i proizvode, a klijenti su mu poglavito izdavači knjiga i dizajnerski studiji. Jedna je od vodećih ofsetnih tiskara u Hrvatskoj koja se od konkurencije nastoji diferencirati kao imidž-tiskara posebno vezana uz kulturu i umjetnost. U obiteljskom je vlasništvu: 1990. osnovao ju je Nikola Krajačić, a danas je vode njegovi sinovi Robert i Tomislav.

Željko Markota, jedan od osnivača Otoka znanja, javnost je obavijestio da se program te ustanove neće realizirati. Naime, prije dvije godine Otok znanja postao je vlasnikom 88,86 posto dijonica društva Hoteli Koločep i djelatnosti osnivača trebale su se preseliti na Otok (uz Markotu osnivači su Siniša Grbić i Davor Lauc), trebalo je uložiti više od 200 milijuna kuna u pet godina, povećati zaposlenost i BDP grada i Otoka, a donesena je i konačna odluka o neprodažanju nekretnina. Markota kaže da je to sada upitno i smatra da se povratak Hotela Koločep u državno vlasništvo pokazalo kao pravedno rješenje, barem prijelazno.

  • Slijedom nesretnih, nespretnih i možda nekih drugih okolnosti ne možemo provesti program, a ja više ne mogu spriječiti nastanak štete Otoku, Dubrovniku, Hrvatskoj i na kraju vlastitu ugledu – kaže u priopćenju Markota.

Bez obzira na bonus, povlastice i izazove posla kad je riječ o motivaciji zaposlenika, prva je na listi dobra plaća, pokazuju rezultati Liderove prošlostijedne web ankete. Dok se za plaću odlučilo 28 posto, poticaj za bolji rad 18 posto anketiranih pronašli su u zanimljivom poslu, a podjednaki broj sudionika ankete, njih 15 posto, motivirat će napredovanje u organizaciji kao i puno uvažavanje obavljenog posla. Sigurnost radnog mjesta nije se pokazala kao motivator.

Dok analitičari redom govore o usporavanju stope gospodarskog rasta s očekivanih 6,1 posto za 2007. na 4,5 do najviše 5,0 posto ove godine, koaličijska Vlada sa svoje strane upravo priprema velik doprinos usporavanju rasta. Tako su analitičari Erste banke prije nekoliko dana iznijeli podatak da je lani stopa rasta hrvatskoga gospodarstva bila najviša od 2002., no napominju da ove godine očekuju hlađenje domaće potrošnje, koja je godinama glavni generator rasta BDP-a, te zbog toga i usporavanje gospodarskog rasta na 4,5 do pet posto. Na to će, ističu Ersteovi analitičari, najviše utjecati monetarna ograničenja i manja dostupnost kredita, što bi trebalo utjecati na smanjenje osobne potrošnje.

No, na smanjenje osobne potrošnje, a tako i na još nižu ovogodišnju stopu rasta BDP-a, moglo bi još više utjecati zabrana rada većine trgovina nedjeljom. Predsjednik uprave jednog maloprodajnog lanca čije su sve trgovine nedjeljom otvorene vrlo ozbiljno procjenjuje da bi zatvaranje velikih trgovina nedjeljom moglo 1,5 posto usporiti rast BDP-a.

U prvih devet mjeseci prošle godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u trgovini na malo ostvarena je 67,1 milijarda kuna prometa. Od toga je nedjeljom u najmanju ruku ostvarena sedmina, odnosno desetak milijardi kuna. U istom je razdoblju hrvatski BDP, istaknut u kunama, bio 207 milijardi. Prema tomu rad trgovina nedjeljom je u prvih devet mjeseci prošle godine ukupnom iznosu BDP-a bio visokih pet posto. Naravno, ako se trgovine nedjeljom zatvore, veći dio tog prometa preusmjerit će se u druge dane u tjednu, no s te točke gledišta prognoza o usporavanju rasta BDP-a od 1,5 posto može se učiniti čak i optimističnom. Uzgred, isti biznismen koji iznosi tu procjenu, daje i posve razrađenu računicu: ne budu li njegove trgovine nedjeljom više mogle raditi, otkaz će dobiti točno 200 zaposlenih. Toliko će ih postati viškom jer njegova tvrtka, kao, uostalom, i većina ostalih koje rade nedjeljom, poštuje sadašnje zakonske propise koji se odnose na pravo zaposlenika na tjedni odmor. I sigurno to neće biti jedini trgovac.

Donedavni viceguverner HNB-a Čedo Maletić, koji je sada na čelnom mjestu Imex banke, uspio je u pola godine iz Središnje banke u Imex banku dovesti dvoje ljudi – Tanju Šimunović i Boženu Mostarčić. Mostarčić je od ovoga tjedna u Imex banci na mjestu zamjenice direktora Sektora pravnih i općih poslova, a došla je s mjesta savjetnice u Direkciji za specijalistički izravni nadzor banaka u HNB-u. Šimunović je u studenome prošle godine došla na mjesto direktorice Sektora upravljanja rizicima Imex banke, u čemu ima mnogo iskustva stečenog u HNB-u, gdje je, među ostalim, bila koordinatorica za uvođenje Basela II.

No Maletić, koji je do laskom u Imex banku ambiciozno krenuo u poslovne planove banke na tržištu, neće odustati od okupljanja novoga kadra, pa trenutačno razgovara s još nekim ljudima u Hrvatskoj narodnoj banci.

Robert Jezić, vlasnik Diokija i jedan od najbogatijih ljudi u Hrvatskoj, u ponedjeljak je predao obvezujuću ponudu za kupnju tvrtke Riječki list d.o.o., većinskog vlasnika Novog lista i suvlasnika Glasa Slavonije s udjelom od 25 posto. Većinski vlasnik Riječkog lista Zdenko Mance potvrdio je tu informaciju i najavio da će o Jezićevoj ponudi javnost detaljno izvijestiti u petak.

  • Tek nakon petka moći ćemo govoriti o visini ponude i njezinoj važnosti za Novi list – rekao je Mance.

Siniša Grgić, predsjednik Uprave Zavoda za poslovna istraživanja, kao član Programskog vijeća HRT-a dobio je televizijski prijavnik koji je odlučio darovati Centru za rehabilitaciju Zagreb, podružnici Paunovac, koja se brine za djecu s umjerenom i težom retardacijom. – S obzirom na to da su nedavno ostali bez uređaja, a meni nije potreban, odlučio sam ga donirati – kaže Grgić.

Nakon što je Varteksu vraćeno 170 tisuća eura za dosad obavljene poslove i 50 tisuća eura na ime sponzorstva, raskinut je ugovor prema koje je Varteks postao ekskluzivni dobavljač za Univerzijadu koja će se 2009. održati u Beogradu. Vrijedio je pet milijuna eura, ali Varteks je odlučio prihvatiti sporazumni raskid.

  • Radi očuvanja utjecaja na tržištu u regiji i dobrih poslovnih odnosa, a uzimajući u obzir da je prijedlog Univerzijade Beograd za raskid ugovora potaknut isključivo političkom odlukom, Varteks d.d. neće voditi sudski spor s tvrtkom Univerzijadom Beograd – kaže Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa.

Ugovor je raskinut je pod pritiskom srpskih tekstilnih proizvođača, a formalni je razlog što čelnici Univerzijade Beograd nisu prije sklapanja ugovora raspisali natječaj.

Tvrtka Microsoft Hrvatska, na čijem je čelu Davor Majetić, uložila je prigovor na prijedlog Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku da se međunarodna ISO norma ODF (softver zasnovan na otvorenom kodu) proglasi standardom u javnoj upravi. Potvrdila nam je to Diana Šimić, zamjenica državnog tajnika za e-Hrvatsku. Dodaje da se uvođenjem ODF-a kao standarda žele stvoriti uvjeti kojima bi hrvatska programa rješenja koja se temelje na otvorenom kodu bila konkurentna uvoznim uredskim aplikacijama. Linuksaši smatraju da Microsoft prigovorom kupuje vrijeme jer želi da se njegov novi uredski sustav Open Office XML, koji se također temelji na otvorenom kodu, proglasi standardom i u državnim uređima zamijeni sadašnje programe Office. Problem je u tome što je sustav još u fazi ISO standardizacije. Uz to potkraj veljače istječe ugovor o licenciranju Microsoftovih proizvoda u tijelima javne uprave.

Na stranicama Zagrebačke burze ovih je dana objavljena vijest da je Rikard Fuchs, član Nadzornog odbora Industrogradnje, transakcijama obavljenim potkraj siječnja stekao dodatnih četiri posto dionica Tvornice olovaka Zagreb te sada posjeduje ukupno više od 14 posto dionica, što ga čini drugim najvećim pojedinačnim dioničarom tvrtke. Kao što kaže Fuchs, interes za tvrtku s njegove strane čisto je ulagačke prirode, budući da je TOZ zanimljiv zbog brenda Penkala, a posebice zbog vrlo interesantnoga građevinskog zemljišta koje je novim GUP-om prenajmijenjeno u građevinsko-poslovnu zonu.

  • Trenutačno nemam namjeru aktivnije sudjelovati u upravljačkim strukturama tvrtke, iako niti to u budućnosti nije isključeno – tvrdi Fuchs, koji se inače bavi ulaganjem u dionice raznih tvrtki. Dodaje da se otvorila prilika za takvu vrstu transakcije te smatra kako je tim ulaganjem obogatio svoj portfelj jednom dobrom dioničom koja je manje podložna volatilnosti tržišta.

Prije mjesec dana pisali smo o tome da je dio trgovaca nezadovoljan načinom na koji Fond za zaštitu okoliša obračunava naknade za PET, staklenu i metalnu ambalažu za piće koju trgovci otkupljaju od građana. Trgovci su se žalili da im Fond ne priznaje stvarne količine otkupljenih boca i limenki, već da im naknade isplaćuje prema vlastitom izračunu, što je 20-ak posto manje od stvarnih količina. U priopćenju koje je u povodu toga u Lider u ime Fonda za zaštitu okoliša poslao direktor Vinko Mladineo navodi se da je Fond utvrdio da se isplaćuje više naknada za vraćenu ambalažu od broja ambalaže stavljenje na tržište. No, prije nekoliko dana Fond je objavio da su do sada, znači u protekle dvije godine koliko traje organizirani otkup, prikupljene dvije milijarde komada ambalažnog otpada. Od glasnogovorne Fonda saznali smo da je prošle godine na tržištu bilo otprije milijardu i stotinjak milijuna komada ambalaže. Jednostavnom matematikom lako je izračunati da je u protekle dvije godine na tržištu bilo više ambalaže nego što je otkupljeno, što upućuje na to da argument kojim direktor Fond opravdava vlastiti izračun ne stoji.

Edvard Lesnik novi je izvršni direktor tvrtke Sunčani Hvar zadužen za vođenje operativnog dijela funkcioniranja 10 hotela u sastavu te grupacije. I dalje ostaje direktor hotela Amfora, no u sklopu novog radnog mjesta preuzeo je i određene menadžerske funkcije i službe koje podupiru rad hotela. Novi direktor u Sunčani Hvar donosi bogato međunarodno iskustvo u hotelijerskom menadžmentu. Deset je godina radio na rukovođećim položajima u Hotelima Bernardin u Portorožu. Nadalje, kao pomoćnik predsjednika Uprave Istrabena odigrao je važnu ulogu u preuzimanju Grand hotel Adriatica d.d. u Opatiji. Na Hvar je došao iz Dublina, gdje je kao glavni menadžer grupe vodio najveći hotel u Irskoj.