Inflacija i rast kamata izravno pogađaju mirovinske fondove u SAD-u i Europi

Najveći gubici među mirovinskim fondovima zabilježeni su kod Britanaca. Oni su samo u siječnju izgubili 32 milijarde funti nakon što su mjesec ranije bili u plusu sedam milijardi.

Rasprodaja dionica na svjetskim tržištima kapitala i pad većine najvažnijih burzovnih indeksa početkom ove godine imaju niz neželjenih nuspojava. Jedna od njih je i gubici investicijskih i mirovinskih fondova, naročito onih s nešto ‘liberalnijim’ ulagačkim strategijama. Prema procjeni konzultantske kompanije Watson Wyatt, vrijednost imovine institucionalnih mirovinskih fondova širom svijeta smanjena je možda i do 1.500 milijardi dolara u razdoblju od početka godine. Budući da dionički portfelj u prosjeku čini 56 posto imovine u mirovinskih fondovima na 11 najvećih mirovinskih tržišta u svijetu, negativne su posljedice pada cijena dionica na svjetskim tržištima po mirovinske fondove bile osjetne, izvješćuju iz Watson Wyatt. Godina 2007. mogla bi se sasvim jasno podijeliti na dvije sasvim različite polovine, napominje Roger Urwin, čelnik Odjela za globalni investicijski konzalting u Watson Wyattu.

• U prvoj polovini godine bilanca mirovinskih fondova nastavljala je rasti, ali kriza na financijskim tržištima u drugoj polovini gotovo da je poništila sve dobitke iz prve polovine. Kriza koja se na financijskim tržištima nastavila i ove godine upućuje na to da će bilance i dalje biti pod pritiskom – kaže Roger Urwin.

Najveći dionički portfelj u mirovinskih fondovima bilježila je u 2007. Velika Britanija, u kojoj je on bio 64 posto, dok je Švicarska bilježila najniži udjel tog portfelja, od 33 posto, rezultati su istraživanja. Imovina mirovinskih fondova na 11 najvećih mirovinskih tržišta, u Australiji, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj, Hong Kongu, Irskoj, Japanu, Nizozemskoj, Švicarskoj, Velikoj Britaniji te Sjedinjenim Državama porasla je u 2007. godini devet posto, premašivši 25.000 milijardi dolara.

Upravo ta činjenica dovela je i do toga da su najveći gubici zabilježeni kod britanskih mirovina. Oni su samo u siječnju izgubili 32 milijarde funti nakon što su mjesec ranije bili u plusu sedam milijardi. Riječ je o najvećoj volatilnosti još od 2001. godine, prema podacima Aon Consultinga. Tek 40 posto britanskih fondova siječnji je uspjelo završiti u plusu. Ista kompanija u izvješću postavlja i pitanje investicijskih strategija britanskih mirovina.

• Mirovinski fondovi su dugoročni investitori, ali mnogi kao da ne mogu odoljeti kratkoročnim pritiscima koji mogu uništiti poslovne planove i razoriti samopouzdanje – kaže konzultant Aona Marcus Hurd. Zabrinutost je izrazila i Nacionalna asocijacija mirovinskih fondova (NAPF) izjavom da će neki menadžeri morati preispitati investicijske strategije da ne bi doveli u pitanje dugoročnu stabilnost ulaganja milijuna radnika u svoju sigurniju budućnost. No, rast imovine mirovinskih fondova prošle je godine usporio u odnosu na petogodišnji prosjek, koji iznosi 12 posto, stoji u izvješću.

Velike volatilnosti na tržištu na početku godine pokazuju da stručnjaci zapravo ne znaju u kojem će se smjeru ove godine kretati ekonomija, a najveću opasnost predstavlja inflacija i s njom povezan rast kamatnih stopa, izravno uzrokujući pad vrijednosti imovine mirovinskih fondova, većim dijelom uložene u državne obveznice, koje nose manji prinos od očekivane stope inflacije. Slično je i domaćim mirovincima, jer od početka godine padaju cijene obveznica, koje prema zakonu čine 50 posto portfelja fondova, cijene domaćih dionica smanjene su u prosjeku za oko 14 posto, a ništa bolje stanje nije ni na drugim europskim tržištima te je tečaj kune sve jači.

Hrvatsko je tržište i proteklih godina ‘živjelo’ u relativnoj volatilnosti (nestalnosti), ali uz niske kamatne stope i nisku stopu inflacije te su fondovi ostvarivali solidan prinos. Kako god bilo, prognoze za ostatak godine, barem zasad, nisu pretjerano optimistične, pa je za vjerovati da će većina mirovinaca ipak pristupiti kakvoj-takvoj redefiniciji ulagačkih strategija.

Predsjednik Uprave PBZ/CO Dubravko Štimac smatra da sektoru obveznih mirovinskih fondova u zemlji još predstoji znatan razvoj, a važan bi korak za to bila daljnja liberalizacija politike ulaganja, koja mora doći od zakonodavaca i regulatora kao što je Hanfa. U politici upravljanja fondom domaća industrija mirovinskih fondova priželjkuje prelazak na prudent menadžment koji bi bio upotpunjen limitima, umjesto kvantitativnih limita koji su sada na snazi, naglašava on, jer su takva ograničenja prepreka ostvarivanju optimalnih prinosa.

• Hrvatskom je tržištu kapitala potrebno konačno uvođenje izvedenica – izjavio je Štimac dodavši da bi stvaranjem domaćeg futures tržišta zaživjelo i samo trgovanje na njemu jer interes institucionalnih ulagača, banaka i fondova postoji. Posebno je spomenuo tzv. proxy hedging, koji je dobar instrument za hedging rizika, ali on upravo vapi za mogućnost trgovanja futures ugovorima.

Inicijalne javne ponude uvijek su dobrodošle kao generatori kratkoročnih viših prinosa fondova. Međutim, velik pad globalnog tržišta dionica natjerao je 24 tvrtke da odgođe inicijalnu javnu ponudu dionica svojih kompanija ovoga mjeseca, što je rekordan broj u ovom desetljeću. Britanski proizvođač odjeće Tommy Hilfiger, danskii Dong Energy i kineski trgovački lanac Maoye International Holdings su među tvrtkama koje su odgodile prodaju dionica. Ako se ne dođe neka dramatična promjena na tržištu kapitala, IPO-i će prilično usporiti zbog jednostavnih i logične računice investitora da im se ne isplati ulagati u dionice u trenutku kad gube na vrijednosti.

Ekonomisti i analitičari upozoravaju na veliku vjerojatnost da će se trend usporavanja rasta nastaviti i u tekucoj godini, i to po većoj stopi nego je to bilo do sada. No, ako se i uspije, pomoću raznih mjera fiskalnih i monetarnih vlasti, izbjeći ta zloguka recesija, Paul Dales iz Capital Economics upozorava na činjenicu da se ne mogu izbjeći njene posljedice, i kaže: – Ako ekonomija neke zemlje tijekom dužeg razdoblja raste prema niskoj stopi, dugoročno padanje imat će isti učinak kao i brz i oštar pad.

Kao što upozorava EBRD, smanjenje potrošnje uzrokovat će situaciju u kojoj će se gasiti radna mjesta, što sigurno neće pomoći ubrzavanju ekonomskog rasta.

S obzirom na to da se mirovine ne čine baš obećavajući izvor prihoda, pojedini su analitičari u šali već dometnuli da je za buduće umirovljenike od mirovinskih fondova sigurniji izlaz – pronalaženje novog posla. Racionalizirajte troškove i radite ‘u fušu’, glasi ta preporuka.