Slaba likvidnost

Iako je indeks Zagrebačke burze od početka godine do prošloga četvrtka na vrijednosti izgubio gotovo 15%, neki domaći analitičari misle da unatoč velikom padu trenutačno nema nikakvog opravdanja za daljnju rasprodaju domaćih dionica. Međutim, procjena da bi inflacija u Hrvatskoj ove godine mogla biti šest posto i da bi očekivani gospodarski rast umjesto pet mogao biti samo dva posto, može ozbiljno zabrinuti. K tome, najveći je današnji problem likvidnost, koja, sudeći prema rastu kratkoročnih kamatnih stopa, pridonosi tomu da su investitori u ovom trenutku sve manje skloni kupovati domaće dionice.

Uzmimo, primjerice, hipotetsku tvrtku xy koja se bavi proizvodnjom robe široke potrošnje, recimo prehrambenog proizvoda zastupljenog u većini domaćih kućanstava koji se, među ostalim, prodaje i u inozemstvu. U situaciji usporavanja domaće ekonomije i pod pretpostavkom da taj proizvod pozitivno korelira s prirastom gospodarskog rasta, nema sumnje da će se njegova potrošnja u tekućoj godini smanjiti pod pretpostavkom da se preferencije potrošača nisu promijenile i da na tržištu nema kvalitetnih (a jeftinijih) supstituta.

Problem se može sagledati i iz druge perspektive, uz pomoć pitanja što je to bilo toliko dobro da je lani potaknulo rast domaćeg dioničkog indeksa za više od 60%. Dobri fundamenti, gospodarski rast od pet posto, povoljna očekivanja i rast rezultata kompanija u budućnosti? Očito je da nijedan od tih čimbenika, a ni svi zajedno, nisu bili dovoljan razlog za velik rast cijena dionica, nego danas vrlo česta ljudska osobina – pohlepa.

Kombinacija niskih kamatnih stopa i jeftinog novca na domaćem tržištu utjecala je na velik rast likvidnosti sustava, a veća sklonost riziku na promjenu preferencija stanovništva prema mnogo riskantnijim oblicima štednje odnosno ulaganja – fondovima. I sve je bilo dobro dok se nisu pojavile prve naznake krize u svijetu, kada su i najveći institucionalni investitori – mirovinski fondovi – povukli velike iznose gotovine iz otvorenih fondova.

No najveći je sterilizator viška likvidnosti bio IPO HT-a, koji je s tržišta povukao više od sedam milijardi kuna gotovog novca, koji se, očito je, u većoj mjeri više nije vratio na tržište.

Prema prvim nerevidiranim poslovnim rezultatima Magme d.d. ta je tvrtka 2007. imala ukupni prihod od 807,3 milijuna kuna, što je bilo 27% više u odnosu na 2006. Pritom je Magmima bruto dobit (prihodi od prodaje smanjeni za troškove prodane robe – COGS) lani bila 346,4 milijuna kuna, što je bilo 22% više u odnosu na 2006. Dobit prije poreza je 2007. bila 52,9 milijuna kuna, veća 30% u odnosu na 2006. Važan je podatak da su se prihodi od prodaje u inozemstvu lani povećali čak 86%, na 94,8 milijuna kuna.

Potkraj prošle godine u sklopu Magme poslovalo je 89 trgovina na području Hrvatske, što je bilo 20% više nego godinu dana prije, kad su na razini Grupe (Hrvatska, Srbija, BiH i Mađarska) poslovalo 123 trgovine, znatno više nego 2006. Naime, većina je Magmih novootvorenih trgovina počela poslovati u četvrtom kvartalu prošle godine.