Stagnaciju na klasičnim tržištima nadoknađuju ‘egzotične’ zemlje

Hrvatska, prema podacima HTZ-a, bilježi sve više dolazaka turista iz Japana, Španjolske, Rusije, pa i Indije, ali hrvatski hoteli nemaju ponudu prilagođenu njihovim specifičnim zahtjevima, a agencije oskudijevaju turističkim vodičima sa znanjem odgovarajućeg jezika.

Novi trendovi na hotelijerskom tržištu pokazuju da današnji hoteli teško opstaju bez specijalizacije. Da bi se specijalizirali, hotelijeri u promidžbi moraju točno znati kojem se tržištu obraćaju, kako izgleda aktualna slika turizma u Europi i svijetu te kakva je pozicija Hrvatske na kartama domaćih i stranih turoperatora. Prema podacima predstavništava Hrvatske turističke zajednice, Hrvatska još nije izgubila reputaciju hit destinacije, ali s obzirom na gospodarsku recesiju koja ne šteti zapadne zemlje, u formiranju cijena i sadržaja valja biti izuzetno oprezan. Buking hotelijera u prva dva mjeseca pokazuje dobre rezultate, no tržište Njemačke, Italije, Francuske i Mađarske i dalje stagnira ili je u padu. Većina s tih tržišta, naime, Hrvatsku posjećuje već desetljećima i gosti su se naviknuli na drukčiji pristup i jeftiniji smještaj. Međutim, kako rastu investicije, rastu i cijene, pa se klasična tržišta sve više okreću drugim zemljama Mediterana, koje se snažno bore za svakoga gosta i daleko su jeftinije i bogatije turističkim sadržajima od Hrvatske.

Istra i Kvarner oduvijek su bili najpopularniji radi blizine emitivnim tržištima, no gradnjom autoceste stvari su se u samo nekoliko godina promijenile, pa stoga srednja i južna Dalmacija sve više dobivaju na popularnosti. Istodobno na popularnosti gubi Dubrovnik pa su tako strani turoperatori u Belgiji, uglavnom radi površnih cijena hotela, u posljednjih nekoliko godina smanjili potražnju za Dubrovnikom za 60 posto, a slična je situacija i s francuskim tržištem. Zaustavljen je višegodišnji negativni trend dolazaka Čeha, kojih je prošle godine na Jadranu boravilo gotovo milijun, s time da mnogi odsjedaju u privatnom smještaju čiji vlasnici ne prijavljuju goste. Talijani bilježe pad dolazaka, i to nam je možda najkritičnije tržište, koje je trenutačno opterećeno povećanim zaduživanjem i pomanjkanjem likvidnosti talijanskih gostiju. Porast dolazaka od jedan posto, kao i kod Nijemaca, nije nešto čime bi Hrvatska trebala biti zadovoljna, a očekivanja nisu ništa veća ni za nadolazeću sezonu, s obzirom na nastavak ekonomske krize, kojom su možda najpogodniji Mađari, kojih je prošle godine u Hrvatskoj bilo pet posto manje nego 2006. godine. Mađari paralelno rade na promidžbi domaćeg turizma i financijski potiču odlazak na Balaton u formi čekova za ljetovanje, a onima koji žele putovati u inozemstvo Tunis, Turska, Egipat i Grčka zvuče mnogo primamljivije, jer su all inclusive paketi zajedno s prijevozom jeftiniji od naših polupansionskih noćenja. Hrvatska se, ipak, polako otvara novim tržištima, na kojima zasad dobro napreduje.

Prema podacima HTZ-a, Hrvatska bilježi sve više dolazaka turista iz Japana, Španjolske, Rusije pa i Indije. No, problem je što hrvatski hoteli nemaju ponudu prilagođenu njihovim specifičnim zahtjevima, a agencije oskudijevaju turističkim vodičima sa znanjem ‘egzotičnih’ jezika.

Broj turista iz Japana je u proteklim pet godinama porastao 500 posto, a želimo li razviti to zahvalno tržište, treba prilagoditi ponudu hotela i agencija koje nemaju vodiča sa znanjem, primjerice, japanskog jezika. U HTZ-u upozoravaju da bi se u hotelskim sobama trebale nalaziti informacije i objašnjenja na japanskom jeziku te da valja slušati zahtjeve gostiju jer, u protivnome, često dolazi do neugodnih situacija. Japanci, naime, često spavaju u odvojenim krevetima, dok ih naši hotelijeri, čim uoče da je riječ o bračnom paru, smještavaju u jednokrevetne sobe. Istra postaje omiljena destinacija Nizozemaca i ove bi se godine trebao uvesti prvi čarterski let iz Nizozemske za Pulu. Popularnost Hrvatske ne stagnira ni kod Rusa, koji su prošle godine povećali broj dolazaka čak 45 posto, i iako baš nisu omiljeni kod hrvatskih hotelijera radi bučnog i nametljivog ponašanja, ruski turisti postaju sve prepoznatljiviji činitelj hrvatskog turizma, posebice stoga što potražuju najkvalitetniji dio ponude u hotelskom smještaju. Povećano je zanimanje i Španjolaca, čije je znanje o Hrvatskoj prilično ograničeno, pa su još iznenađeni sličnostima naroda Mediterana.

Kao što su već pokazali dosadašnji rezultati, Hrvatska može nadoknađiti stagnaciju na inače najvažnijim tržištima Njemačke i Italije novim tržištima poput Japana, Španjolske, Rusije, Skandinavije, međutim, ti se gosti radi jednog nedostatka mogu za tii čas okrenuti konkurentnim tržištima Mediterana. Bez novih zrakoplovnih linija, kvalitetne usluge i dosljednosti u cijenama ne možemo računati da će Hrvatsku posjećivati samo zato što je nekoliko puta o njoj bilo riječi na stranim televizijama i u časopisima.