Procjenjuje se da otprilike 32.000 hrvatskih pomoraca plovi na brodovima u međunarodnim vodama, a do kraja 2007. samo ih je tisuću bilo osigurano.
U setu novih propisa koje se počelo primjenjivati 1. siječnja 2008. jesu i izmjene Pomorskog zakonika, prihvaćene još ljeti 2007. Jedno od važnih područja u kojem se mijenja dosadašnja praksa odnosi se na uređenje socijalnog i poreznog statusa naših pomoraca koji plove u međunarodnoj plovdbi, bilo kod tuzemnih ili inozemnih brodara. Većina njih nema nikakvo socijalno osiguranje ili je osigurano samo od nekih rizika. Nakon prestanka rada i u slučaju predvidljivih i nepredvidljivih rizika povezanih s bolešću, invalidnošću i starošću ni oni ni članovi njihove obitelji nemaju nikakvu socijalnu sigurnost. Iako su i prijašnji propisi pomorima omogućavali da se osiguraju, do kraja 2007. samo je nešto više od 1.000 pomoraca bilo osigurano u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju. No od 1. siječnja 2008. ta se praksa dokida uvođenjem obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za svakog pomorca državljanina RH koji plovi na brodu u međunarodnim vodama, neovisno o tome pod čijom je zastavom brod na koji se pomorac ukrcao.
Prema Zakonu o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti poslove posredovanja pri zapošljavanju kod inozemnih poslodavaca mogao je do kraja 2007. obavljati samo Hrvatski zavod za zapošljavanje. Od 1. siječnja 2008. posredovanje u zapošljavanju pomoraca kod stranih poslodavaca mogu obavljati i druge pravne osobe, ako ispunjavaju uvjete propisane posebnim Pravilnikom o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca. Pravne osobe koje imaju interesa posredovati u zapošljavanju pomoraca moraju prije toga pribaviti odobrenje nadležnog ministarstva i dokazati da ispunjavaju tražene uvjete. Među ostalim, moraju imati odgovarajući prostor i zaposleno osoblje, člana uprave koji ima bar pet godina iskustva u pomorstvu i moraju se osigurati od profesionalne odgovornosti.
Posrednik je dužan osigurati da pomorac prije ukrcaja na brod inozemnog brodara ima potpisan individualni ugovor o radu i provjeriti je li brodar osigurao pomorca za slučaj smrti, narušavanja zdravlja ili tjelesne ozljede. Posrednik je dužan upoznati pomorca s njegovim pravima i obvezama koje proizlaze iz ugovora o radu, a naknadno za posredovanje ne smije naplatiti od pomorca, nego isključivo od brodara.
Prije ukrcaja na brod svaki član posade broda mora nabaviti pomorsku knjižicu koju mu izdaje lučka kapetanija nadležna prema mjestu njegova prebivališta. Pomorska knjižica je osobni dokument, izdaje se na rok od 10 godina, a nakon isteka roka valjanosti zamjenjuje se novom. Njome se dokazuje identitet pomorca i hrvatsko državljanstvo, svojstvo u kojem je ukrcao kao član posade broda, trajanje plovdbene službe, stručna osposobljenost i zdravstvena sposobnost. Među ostalim, u pomorsku se knjižicu upisuje datum ukrcaja i iskrcaja s broda.
Od 1. siječnja 2008. svaki pomorac koji ima prebivalište u Hrvatskoj mora za vrijeme plovdbi na brodu u međunarodnim vodama biti osiguran u sustavima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja bez obzira na državnu pripadnost broda. Razdoblje osiguranja je vrijeme od dana ukrcaja do dana iskrcaja s broda. Za pomorca kojem je poslodavac domaća pravna osoba prijavu na mirovinsko i zdravstveno osiguranje podnosi tuzemni poslodavac. Za pomorca koji je sklopio ugovor s inozemnim poslodavcem prijavu i odjavu na obvezna osiguranja podnosi lučka kapetanija u mjestu njegova prebivališta, i to na temelju pomorske knjižice i dokaza o danima provedenim na plovdbi. Iznimno se prijava ne podnosi ako je pomorac sklopio ugovor o radu s brodarem iz države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, pa je tim ugovorom drukčije određeno. Međunarodni su ugovori prema pravnoj snazi iznad tuzemnog zakonodavstva, pa ako je tim ugovorom drukčije određeno, njegove odredbe imaju prednost u primjeni.