HOĆE LI SE OSTVARITI NAJAVE HTZ-a O NAJMANJE 16 NOVIH ČARTERSKIH LINIJA

Predstavnstva Hrvatske turističke zajednice u inozemstvu najavila su minimalno 16 novih čarterskih linija koje će posredstvom turoperatora dovoditi turiste u Hrvatsku. Nakon prošlogodišnjih uspješnih rezultata dvaju čartera japanskog turoperatora JTB-a, za ovu godinu najavljeno je čak deset čartera iz Japana, još jedna linija iz Toronta i nove linije iz Španjolske. To su ujedno i nova tržišta na kojima HTZ ima pojačanu promociju i koja nadomještaju stagnaciju na tradicionalnim tržištima poput Njemačke, Italije i Češke. Praksa je pokazala da je povezanost avioprijevozom ključna za hrvatski turizam, pogotovo na tržištima poput Poljske i Slovačke, u kojima se osjeća rast standarda.

No, bez obzira na ambiciozne najave čartera, domaći turoperatori i direktori zračnih luka skeptični su prema njihovu najavljenom interesu za Hrvatsku i smatraju da čarterski prijevoz ugrožava low cost kompanije.

U posljednje dvije godine čarterski prijevoz na dubrovačkom aerodromu pao je 40 posto, što zbog sve većeg broja low cost linija, što zbog početnog broja individualnih gostiju, a taj će se trend i nastaviti. Primjerice, 20-ak čarterskih kompanija međusobno se dogovorili o otvaranju neke linije prema Hrvatskoj i čim low cost prijevoznik u tome vidi izgleda za stjecanje profita, ulazi s linijskim letom – objašnjava direktor Zračne luke Dubrovnik Tonči Peović, dodajući da takva situacija ide u korist zračnim lukama jer linijski putnici mnogo više troše, a čarteraši unaprijed plate turoperatoru. Istodobno, individualni putnici mogu tijekom jednog putovanja koristiti istu zračnu luku za transfere i let prema drugim destinacijama, čime nam se povećava fizički promet aerodroma.

U splitskoj zračnoj luci također se osjeća obrat iz čarterskog u low cost tržište. Prije je čarter u Splitu zauzimao gotovo 100 posto prijevoza, dok to tržište danas čini 40 posto ukupnog prometa. Za razliku od Dubrovnika i Splita, na pulskom aerodromu čarter još čini više od 70 posto prometa.

Pula očekuje ove godine porast putnika za deset posto, s istim omjerom u čarterskom prometu i s najbrojnijim putnicima iz Rusije i Velike Britanije.

Nastojimo pojačati promet redovnih linija, iako nam je svaki čarter dragocjen. Za razliku od Splita i Dubrovnika, koji imaju relativno malu konkurenciju, nas okružuju vrlo jaka zrakoplovna tržišta – Ljubljana, Trst i Venecija – i stoga nam je svaki putnik u međunarodnom prijevozu dragocjen – tvrdi direktor ZL Pula Bruno Rogović.

Tržište čartera trenutačno je vrlo dinamično, ne dogovoraju se unaprijed fiksni kapaciteti, pa se situacija preko noći može promijeniti. Turoperatori, naime, umjetno povećavaju broj sjedala u zrakoplovima kako bi konkurentske agencije preuzeli dio putnika i jednako tako zakupljaju veći broj kreveta u hotelima. No, to ne znači da poslije te letove kao i krevete ne mogu otkazati i to bez ikakve naknade. Stoga je realno da neće svi najavljeni letovi biti popunjeni, a prva će iz kombinacije ispasti Hrvatska, s obzirom na veličinu tržišta. Najriješniji je zasad sjeverni dio Jadrana, Istra i Kvarner, koji su najdostupniji individualnom tržištu. Dalmacija nema dovoljno smještajnih kapaciteta, sobe se u hotelima brzo rasprodaju, a čarteri lete poluprazni. Trenutačno najveći porast interesa i čarterskih linija u Hrvatsku stiže iz Rusije, koja relativno kasno potvrđuje dolasku. Prošle godine Rusa je u Hrvatskoj bilo 45 posto više nego prije dvije godine, Istra im je još destinacija broj jedan pa je i najveći broj njihovih čarterskih linija otvoren prema pulskom aerodromu. Dubrovnik i Split najpopularnije su destinacije, ali sve više raste vrijednost zadarskoga i istarskog podneblja, koje trenutačno promoviraju turoperatori.

Najpouzdaniji i tradicionalno tržište čartera stiže u Hrvatsku iz Velike Britanije, čiji gosti većinom putuju u Dalmaciju iako je britanskim niskobudžetnim operaterima Pula zanimljivija jer mnogo obitelji koje su kupile nekretnine u Istri često koriste njihove usluge.

Klasične čarterske linije otvorene su između svibnja i rujna, a u ožujku će se vidjeti hoće li se obistiniti najave HTZ-a, hoće li turoperatori stornirati prve letove ili linije i pokušati popraviti situaciju s first i last minute ponudama. Hoteli istodobno na tržište izbacuju mnogo više kreveta nego što ih imaju, agencije ih zakupljaju u većem broju nego što im je potrebno, a na kraju profitiraju domaći gosti koji ‘popunjavaju’ rupe u skladu s cjenovnom promjenjivošću. A upravo o cijenama ovisi interes turoperatora za pojedine hrvatske regije.