Neka nam Euro 2008. postane najbolji poslovni prijatelj

Godinu 2008. mogla bi obilježiti borba operatera za najelegantniji bežični prijenos podataka. Dovoljno je uzbudljivo i to, s obzirom na to da 2008. godinu neće poljepšati službeni dolazak iPhonea.

Kad god se iz susjedstva zaori ‘Hoću svoj TV’, ‘Dva televizora nam nisu dovoljna’, ‘Svi moji frendovi imaju plazmu’ ili situacija postane toliko dramatična te poželite pozvati susjedu na kavu i ponuditi joj da kod vas pogleda posljednji nastavak omiljene serije, mogli biste samo blago uzdahnuti zadovoljni što imate – računalo. I gadget. Ili barem pametni mobitel jer svi oni omogućavaju da u svakom trenutku pratite što se zbiva u svijetu i ne ovisite o dobroj volji sustava. Ni kolega. A to svakako ne treba zanemariti u trenutku kad su Euro 2008. i Olimpijada praktički pred vratima.

Prije nego što poslodavci smisle način kako motivirati svoje zaposlenike da za najnapetijih nogometnih i olimpijskih nadmetanja budu radno motivirani, nije naodmet propitati kakvu su kondiciju nabili operateri, televizijske kompanije a i trgovci kako bi međusobnom natjecateljskom utrci olakšali poslovanje u te ‘teške’ dane. A oni nam doista mogu ispričati bajke o tome kako će izgledati budućnost televizije i (multi)medijskog praćenja svih važnih događaja u svijetu. I treba im vjerovati jer malo tko u današnjoj tržišnoj utakmici želi za neke dvije-tri godine ispasti nevjerni Toma ili pak pokazati da mu nedostaje vizije, kao što se, recimo, prije 27 godina, dogodilo Billu Gatesu kad je provalio: ‘Tko bi zdravog razuma ikad mogao trebati više od 640 kilobyte RAM-a?’ Gates je to, doduše, ispalio i ostao živ pa i basnoslovno se obogatio, ali sve zahvaljujući tehnološkom razvoju koji je od te 1981. godine poprimio strelovite razmjere. A 2008. godinu, u kojoj se Bill Gates, prvi čovjek moćnog Microsofta, odlučio povući s čelnog mjesta te korporacije i posvetiti se dobročiniteljstvu, mogla bi u Hrvatskoj obilježiti borba operatera za najelegantniji bežični prijenos podataka. Dovoljno je uzbudljivo i to, kad već godinu u nas, nažalost, neće uljepšati dolazak ‘čuda od djeteta’ koje je stvorio Microsoftov najveći konkurent – kompanija Apple. Otkako je Appleov iPhone prije nešto više od pola godine lansiran na tržište ne prestaje jagnje za tim revolucionarnim uređajem.

Prema podacima kojima se Apple hvalio na svome ovogodišnjem Macworldu, konvenciji koja svake godine okuplja milijune znatiželjnika ovisnih o tehnološkim novitetima, dosad je u svijetu prodano više od četiri milijuna iPhonea. Taj broj možda i ne bi bio toliko fascinantan kad ne bismo znali da je rad tih pametnih naprava namjerno ograničen – Apple je, naime, odlučio iPhone vezati samo uz jednu telekomunikacijsku mrežu u svakoj zemlji u kojoj se prodaje. U Sjedinjenim Američkim Državama ta je mreža AT&T, u Velikoj Britaniji je iPhone, službeno dostupan samo uz operatera O2, a u Njemačkoj je vezan uz T-Mobile. I tu počinje (ili završava) iPhoneova hrvatska priča.

Njemački Deutsche Telekom, u sklopu kojega posluje i T-Mobile, najavio je, naime, da iPhone ne planira pustiti na hrvatsko tržište prije druge polovine 2009. godine. Iako se stotine korisnika u nas već služe iPhoneom umjesto vlastitim starim mobitelom, MP3-jem ili gadgetom, taj uređaj neće u Hrvatskoj moći dokazati svu svoju snagu sve dok ga ovlašteni operater ne odluči lansirati na tržište.

A u pozadini svega i dalje će biti priča o bežičnom prijenosu podataka, brzim vezama i dostupnosti, pa i o tome jesu li pametni mobilni uređaji rezervirani samo za izabranu elitu sretnika koji žive u pravom gradu i klijenti su pravog operatera. Ipak, time se zacijelo nemaju namjeru zamarati podvodni poslovnici koji nimalo ne žale za trenutkom u kojemu su prešli u ‘ilegalce’ i kupili svoj prvi iPhone. Uostalom, ilegalno se iPhoneima služe i milijuni trendsettera u svijetu. Više od četvrtine iPhonea (odnosno 27 posto) lani prodanih u SAD-u, naime, ‘otklučano’ je kako bi mogli raditi i na drugim mrežama, a ne samo na mrežama Appleovih ekskluzivnih partnera. Procijenili su to ovih dana analitičari agencije Bernstein Research, a u Appleu se upali signal za uzbuđenu. Možda će ipak morati mijenjati poslovnu politiku i poslušati diktate tržišta? A možda će doći i vrijeme da svoj glas dignu i hrvatski ljubitelji telekomunikacijskih brzina?