Dramatično upozorenje grupe eksperta Međunarodnoga monetarnog fonda potkraj prošle godine u Hrvatskoj je bilo samo jednodnevna senzacija. Zbog opasnosti na koju su oni tada upozoravali sada, međutim, dižu glas i američki političari. Štoviše, postala je to jedna od tema predizborne kampanje koja se sve više zahvata. Što su to strani eksperti poručivali Hrvatskoj, a čega se sada boje Amerikanci?
Četvorica ekonomista koji rade za MMF konstatirali su da je Hrvatska među nekoliko zemalja Juгоistočne Europe koje su najviše izložene mogućim poremećajima u svjetskom financijskom sustavu. Razlog tome je prevelik udjel stranih banaka na hrvatskom tržištu. Zašto je upravo to opasno? Zato, rekli su oni, jer banke u svakoj krizi prvo čuvaju sebe i svoje poslovanje u matičnim zemljama. Za volju toga, one su spremne otpisati podružnice u inozemstvu, posebno one u malim zemljama. To, konkretno, znači da bi zbog vlastitih teškoća te banke mogle smanjiti kredite, a nekim zemljama i savsmatvoriti pipu. Hrvatsku bi to posebno pogodilo, rekli su oni, jer joj trebaju stalno novi krediti, kojima će vraćati stare i istodobno trošiti i živjeti kao dosad.
U studenome prošle godine, kad je to upozorenje objavljeno, već su počeli tektoski poremećaji u svjetskim financijama. To je, vjerojatno, navelo stručnjake MMF-a da na pitanje goreli o teoretskoj mogućnosti ili stvarnoj, neposrednoj opasnosti, daju precizan odgovor: – Vjerojatnost da se to dogodi veća je nego što je bila za zemlje Azije, uoči krize koja ih je zahvatila prije desetak godina.
Neki su hrvatski ekonomisti odmah s pravom rekli da su to isto oni već odavno govorili, a novinarima koji su od njega zatražili komentar, guverner Hrvatske narodne banke dr. Željko Rohatinski je kazao: – Kad smo mi na to upozoravali, banke su nas kritizirale, a neki su nas političari proglavšavali crnim ovcaima.
Čega su se sada prepali Amerikanci? Istog onog na što su stručnjaci MMF-a upozoravali hrvatske političare. Preplašili su se da će strani kapital preuzeti najveće i najvažnije američke banke. Veliki pad tečaja dolara nije, naime, povećao samo konkurentnost američke robe. Istovremeno su silno pojeftinila i ulaganja u američko gospodarstvo.
Samo u prošloj godini strani su investitori potrošili za kupnju američkih poduzeća, dionica ili državnih obveznica rekordnih 414 milijardi dolara. To je 90 posto više nego prethodne, 2006. godine.