POLOVINA vodećih najavljuje izvoznii SKOK

Malo je gospodarstvo mnogo življe i dinamičnije od velikoga, a najveći je porast ostvaren u izvozu. Kod velikih je taj porast skromniji. Mogu li mali i bolje? 100 prvorangiranih hrvatskih izvoznika iz sektora maloga gospodarstva (50 malih i 50 srednje velikih tvrti) anketirali smo u vezi s očekivanjima u 2008. godini.

Male i srednje tvrtke sve su važniji dio ukupnoga gospodarstva, a prema mnogim pokazateljima i prevladavajući. U malom gospodarstvu radi više od dvije trećine svih zaposlenih i ostvaruje 55,5 posto ukupnih prihoda i 54,8 posto ukupnih rashoda te angažira 56,1 posto svih investicija poduzetnika. Izvozni rezultati maloga gospodarstva još zaostaju za velikima (udjel 45,7 posto), ali su i tu očeviđni pozitivni trendovi.

Prema posljednjim obrađenim podacima (siječanj-rujan 2007. godine), malo gospodarstvo je mnogo življe i ostvaruje dinamičniji rast od velikog, što potvrđuju stope rasta u devetomjesečnom razdoblju u 2007. godini u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Posebno to vrijedi za podatke o izvozu.

Relativno najveći porast malo je gospodarstvo ostvarilo upravo na planu izvoza – 24,1 posto – dok je taj porast kod velikih tvrtki osjetno skromniji (8,7 posto). Zbog toga se smanjio i udjel prihoda od prodaje u inozemstvu u ukupnim prihodima velikih poduzetnika sa 16,4 posto na 15,8 posto, a istodobno se povećao u malom gospodarstvu s 10,0 posto na 10,6 posto. Prema tome, očeviđni su određeni pomaci i okretanje maloga gospodarstva izvozu.

Najveći doprinos izvozu u malom gospodarstvu dolazi iz preradivačke industrije (46 posto), slijedi trgovina (21,2 posto), prijevoz, skladištenje i veze (13,5 posto) te poslovanje nekretninama i iznajmljivanje (10,2 posto). Opravdanost isticanja važnosti razvitka industrije, bez koje nema rasta izvoza, potvrđuje i podatak da preradivačka industrija u malom gospodarstvu sudjeluje u ostvarivanju ukupnog prihoda s 20,1 posto, a u izvozu sa 40 posto, dok je situacija u trgovini obrnuta. Veći udjel u izvozu od udjela u ukupnim prihodima ima još djelatnost prijevoza, skladištenja i veza te hoteli i restorani.

U preradivačkoj industriji relativno su najveći izvoznici proizvođači metala i metalnih proizvoda s udjelom od 7,7 posto u ukupnom izvozu maloga gospodarstva, zatim proizvodnja strojeva i uređaja (s udjelom od 5,8 posto), proizvođači tekstila i tekstilnih proizvoda (4,7 posto), električne i optičke opreme (3,8 posto), proizvođači drva i proizvoda od drveta ne računajući namještaj 3,7 posto i tako dalje, dok udjel proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda, primjerice, u izvozu maloga gospodarstva čini svega 2,5 posto, ili kemikalija i kemijskih proizvoda 1,8 posto.

Kod velikih poduzetnika. Na djelatnost proizvodnje hrane, pića i duhanskih proizvoda otpada 9,5 posto cjelokupnog izvoza velikih tvrtki, na proizvodnju kemikalija i kemijskih proizvoda 11,6 posto, a na proizvodnju prijevoznih sredstava 12,1 posto, pri tom navodimo jedino neke od većih izvoznika.

Zanimljivost iznesenih globalnih podataka o strukturi i kretanju izvoza, posebno u malom gospodarstvu, navela nas je da podrobno analiziramo i utvrdimo koji su najveći izvoznici među malim i srednjim poduzetnicima i jesu li njihova ostvarenja, očekivanja i problemi identični onima na koje upućuju agregirani podaci.

Prihode od izvoza u promatra- nom devetomjesečnom razdoblju 2007. godine iskazalo je 9.719 malih poduzetnika, ili 12,9 posto njihova ukupnog broja, i 878 srednjih, odnosno 58,8 posto ukupnog broja srednje velikih tvrtki. Znači da u prosjeku izvozi svaki osmi mali poduzetnik i čak svaki drugi srednje veliki.

Anketom smo obuhvatili prvih 50 malih i 50 srednje velikih poduzetnika koji su se prema podacima za razdoblje siječanj – rujan 2007. godine našli na toj rang listi, prema veličini iskazanih prihoda od prodaje u inozemstvu u svojoj skupini.

I dvije liste prvorangiranih izvoznika – a to su i sudionici naše ankete – potvrđuju da bez industrijske proizvodnje nema ni izvoza. Naime, više od polovine prvorangiranih izvoznika u skupini srednje velikih poduzetnika su oni koji se bavi preradivačkom industrijom. U skupini malih taj je postotak niži, ali i tu pojedinačno najviše izvoznika osigurava preradivačka industrija. Slije- de trgovačke tvrtke, i to dvostruko više u skupini malih nego srednje velikih poduzetnika. Veliki izvoznici iz obužu skupina su još prijevoznici, djelatnosti vezane uz turizam, razne poslovne, istraživačke i savjetodavne usluge te skupljanje sekundarnih sировina i reciklaža.

Mali poduzetnici s liste 50 najvećih izvoznika najčešće izvoze u susjedne zemlje: Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, zatim Italiju, Mađarsku, Austriju, Češku, Njemačku, ali i u druge zemlje EU, te Švicarsku, Norvešku, Rusiju i Ukrajinu, pa čak i na Bliski i Daleki istok. Skupljanje otpada i ostataka, reciklaža i trgovina sekundarnim sировinama, djelatnosti dosta visoko zastupljene u skupini malih izvoznika, uglavnom su orijentirane na najbliže susjedstvo, što je i razumljivo, dok se izvoz, primjerice projektnog inženjeringa u brodogradnji (MACK d.o.o Opatija i NAVIS CONSULT, Rijeka) ili proizvodnja kompenzatora (ĐURO ĐAKOVIĆ – Kompenzatori, Slavonski Brod), proizvodnja alatnih strojeva (ULJANIK TESU SZZ Pula i OMCO CROATIA, Hum na Sutli) ili djelatnost ostalih agencija u prijevozu (MEDMAR, Rijeka) ostvaruje i u udaljenijim europskim zemljama i zemljama.

Izvor: Binoza Press – anketa

Iako je riječ o zahtjevnim tržištima, većina prvorangiranih izvoznika iz skupine malih poduzetnika predviđa daljnje povećanje izvoza u 2008. u odnosu na 2007. godinu.

Trinaest od prvih 50 planira znatnije povećanje – od 10 do 50 posto. Porast od čak 50 posto planira, primjera radi, tvrtka VIVIANI d.o.o., Zagreb (trgovina na veliko gotovim kožom za potrebe vojske, policije, vatrogasaca i sporta te izvoz tih proizvoda na daleka tržišta). Porast od 25 do 30 posto planiraju, primjerice, u tvrtkama KAMIX, Varaždin (proizvodnja mješavina šećera), MAŠKUN, Filipana (vađenje vapnenca, kamena i dr.), KAIROS, Osijek (trgovina sekundarnim sirovinama metalnog podrijetla), DECOSPAN MAK FURNIR, Slavonski Brod (proizvodnja furnira, šper ploča i panel ploča), a 20 postotni rast tvrtka K-PRODUKT, Zagreb (proizvodnja kemijskih i prehranbenih proizvoda), PRIMAT, Osijek (trgovina sekundarnim sirovinama). U skupini tvrtki koje planiraju rast od 15 do 20 posto valja spomenuti riječki MEDMAR, a deset postotni rast planiraju tvrtke ĐURO ĐAKOVIĆ – Kompenzatori, NAVIS CONSULT, OMCO, HEP-TRGOVINA, te tri postotna rasta, primjerice, ULJANIK TESU SZZ i tako redom. Samo deset od prvorangiranih 50 najvećih izvoznika iz skupine malih poduzetnika ne očekuje povećanje izvoza u 2008. godini.

Slično tome i među 50 najvećih izvoznika iz skupine srednje velikih poduzetnika najveći dio planira povećanje izvoza u 2008. godini. Čak 30 tvrtki očekuje povećanje izvoza između 10 i 22 posto. Da neće uspjjeti ostvariti povećanje izvoza misli 15 tvrtki, a samo pet ih predviđa smanjenje izvoza u odnosu na 2007. godinu. Najveći rast izvoza u ovoj skupini planiraju, primjerice EMERSON NETWORK POWER, Zagreb (proizvodnja opreme za distribuciju i kontrolu električne energije), ŠERIF EXPORT-IMPORT, Zagreb (trgovina na veliko drvom), ADRIADIESEL, Karlovac (proizvodnja motora i turbina), AGIT, Zagreb (agencija za integralni transport), BHS CORRUGATED STROJEVI, Trnovec (proizvodnja strojeva za industriju papira i kartona), FERRO-PREIS, Čakovec (lijevanje željeza), HARBURG-FREUDENBERGER, Belišće (proizvodnja strojeva za autogume), KONČAR – MJERNI TRANSFORMATORI, Zagreb, KNAUF INSULATION, Novi Marof (ostala prerada nemetalnih minerala).

Prvorangirani izvoznici iz skupine srednje velikih poduzetnika manje su od malih orijentiranih na izvoz u zemlje bivše Jugoslavije, a više u druge europske zemlje, posebno stare, ali i nove članice Europske unije (Italija, Austrija, Mađarska, Njemačka, Francuska, Danska, Finska, Švedska, Irska, Grčka, Bugarska, Češka, Poljska, zatim Švicarska, Rusija, Turska). Zanimljivo je da kupce nalaze i u Sjevernoj i u Južnoj Americi, Kini, Libiji i Kazahstanu. Najdalje su u tome otišle tvrtke poput HARBURG-FREUDENBERGER, Belišće, ŠERIF EXPORT-IMPORT, Zagreb, FERRO-PREIS, Čakovec, ADRIADIESEL, Karlovac, KONČAR, Zagreb, EMERSON NETWORK POWER, Zagreb. Poduzetnicima je jasno da nije lako izvoziti, a pogotovo to nije lako malim i srednjim poduzetnicima, koji u pravilu nisu primjereno opremljeni za takve iskorake.

Čak 60 posto prvorangiranih izvoznika iz skupine malih poduzetnika izjavilo je da izvozne poslove financiraju isključivo iz vlastitih sredstava i da nemaju ili ne trebaju pomoć banaka i HBOR-a. Osigurano financiranje iz sredstava matične strane tvrtke ili sredstava stranog investitora ima daljnjih 16 posto izvoznika, osam posto financira izvoz iz vlastitih sredstava uz inokredit, a samo 16 posto izjavljuje da u svojim izvoznim aktivnostima ima podršku domaćih poslovnih banaka i HBOR.

Kod srednje velikih poduzetnika situacija je ipak povoljnija glede domaćih podrške izvozu. Isključivo iz vlastitih sredstava izvoz financira 40 posto anketiranih izvoznika, osam posto financira izvoz iz sredstava stranog vlasnika, a ostalih 52 posto izvoznika izjavljuje da ima podršku poslovnih banaka i HBOR-a, što je znatno više nego u skupini malih poduzetnika.

Podrškom Hrvatske gospodarske komore uglavnom nije zadovoljna ni jedna ni druga skupina najvećih izvoznika maloga gospodarstva. Naime, 80 posto prorangiranih izvoznika iz skupine malih poduzetnika izjavilo je da nema nikakve podrške u izvoznim aktivnostima od strane Hrvatske gospodarske komore ili je nisu ni tražili, pri čemu manji dio ističe da treba ukinuti plaćanje doprinosa i članarine Komori, jer ne vide od nje nikakvu korist. Preostalih 20 posto izvoznika iz skupine malih poduzetnika ističe dobru suradnju s HGK-om, ali očekuje i veću podršku kad je riječ o izvorima financiranja izvoznih programa.

Prorangirani izvoznici iz skupine srednje velikih poduzetnika također u velikom postotku (70 posto) ocjenjuju nedovoljnom ili nikakvom podršku HGK njihovim izvoznim aktivnostima. Samo 30 posto navodi da je imalo određenu podršku i da se to uglavnom odnosilo na informiranje o sajamskim priredbama u inozemstvu te na pomoć u financiranju sajamskog prostora.

Precijenjeni tečaj kune i uopće neadekvatnu monetarnu politiku i jedna i druga skupina izvoznika smatra velikom preprekom rastu izvoza. Gotovo istu težinu izvoznici daju i administrativnim preprekama, sporost, nefleksibilnosti i neznanju pojedinih institucija i lokalnih tijela, nedostatku razvojne i izvozne strategije odnosno njihove operacionalizacije i neadekvatnoj poreznoj politici. Osim tih opće poznatih zamjerki, izvoznici ističu da su velika prepreka izvozu i nedovoljni proizvodni kapaciteti, zastarjela tehnologija i nedostatak radne snage, a, s druge strane, visoka cijena rada. Međutim, 20 posto anketiranih izvoznika, ili svaki peti, ne vidi, čini se, nikakve prepreke izvozu jer na to pitanje nije dalo odgovor.

Na osnovi rezultata ove ankete moglo bi se općenito zaključiti da, osim svega dosad poduzetog, ostaje još jako mnogo posla i na makro i na mikro planu kako bi se stvorili osnovni preduvjeti i potaknuo rast proizvodnje, a slijedom toga i izvoza. Povoljniji pokazatelji tek ukazuju na snagu i realne izvozne mogućnosti maloga gospodarstva. Bolji se rezultati mogu postići jedino jačanjem konkurentnosti i izvozne ponude, odnosno stvaranjem odgovarajućih uvjeta povezivanja i podrške u izvozu. To je posebno važno u uvjetima ograničavanja potrošnje, gdje izvoz mora postati osnovni generator ekonomskog rasta i zapošljavanja.

Uz ponešto ofenzivniju gospodarsku politiku i ambicioznije ciljeve u rastu BDP-a važno je održavati stopu rasta izvoza iznad stope ukupnoga gospodarskog rasta. To je ujedno signal kreatorima naše ekonomskih politika da kroz mjere makroekonomskih politike moraju osigurati pogodne okvire koji bi to omogućavali kao trajnu orientaciju gospodarstva, posebno njegova najpotentnijeg dijela.