Shvatio sam da su mobiteli nova industrijska revolucija

Mobilno komuniciranje, u paketu s internetom, pruža bezbroj poduzetničkih mogućnosti i mijenja gotovo svaki segment života.

Revolucija mobilnog komuniciranja utječe na život na način neviden od industrijske revolucije. Ta tvrdnja, izrečena na prošlotjednoj Konferenciji o razvoju mobilnih komunikacija u Hrvatskoj, činila mi se pretjeranom. Sedam dana poslije, nakon slijeganja svih dojmova iz Barcelone, gdje se održao GSMA-ov svjetski kongres mobilnih komunikacija (GSMA Mobile World Congress), spreman sam je potpisati. Mobilno komuniciranje, u paketu s internetom, doista je nova ‘industrijska’ revolucija koja s jedne strane pruža bezbroj poduzetničkih mogućnosti, a s druge mijenja gotovo svaki segment ljudskog života.

Osim usporedbi s industrijskom revolucijom, obilazak sajma u Barceloni i promatranje 50.000 poslovnih posjetitelja navodi i na usporedbu sa zlatnom groznicom u 19. stoljeću u SAD-u. Na GSMA-ovu Mobile World Congressu groznica se mogla reći nožem.

Najveći igrači obogatili su se otkrivši među prvima zlatne rudnike na tržištu koje danas ima tri milijarde korisnika. Svatko vidi priliku da pronade zlatnu žilu, pa se bjesomučno smišljaju novi proizvodi. Od tehnologije koja omogućuje da se fotografije s mobitela bežično prenesu u digitalni okvir za fotografije koji će stajati na radnom stolu i izmjenjivati 500 fotografija, preko 3D modela gradova kao što je Sarajevo (čime partnere, među ostalim, privlači jedini, poduzetnički gledano, hrvatski izlagač Gisdata), do sve sile opreme koja će upotrebu mobitela učiniti još jednostavnijom.

I najveći svjetski igrači znaju da za uspjeh u borbi za zadržavanje korisnika mobilnih usluga i osvajanje novih nije dovoljan besprijekorni marketinški model, mobilnim komunikacijama na koje treba odgovoriti.

Dokaz o mobilnoj revoluciji bilo je i surfanje sudionika kongresa iz Hrvatske koji su na svojim uređajima pratili top-vijest iz domovine, onu o lažnom intervjuu Davora Butkovića s premijerom Sanaderom. Butković je još jedan dokaz da mobilne komunikacije mogu čovjeku promijeniti život. Upravo su mobilne SMS poruke i zamjena identiteta u njima bile otponac koji je dovelo do velike novinarske sramote.

Nespriječivom posjetitelju iz branše tiskanog novinarstva sigurno je izmaknulo mnogo tehnoloških noviteta u Barceloni. Ali dojmljiva je bila nevjerojatna ponuda sadržaja koje se do jučer čitalo u klasičnim, papirnatim izdanjima, a koji su preseljeni ne samo na fiksni internet nego i na mobilne komunikacijske uređaje.

Odlučno objašnjenje za to što se događa našao sam u knjizi (tiskanoj!) globalnom pružatelja usluge mobilnog marketinga Tania Mobilea. Teza je da je mobilni telefon sedmi masovni medij u povijesti. Redoslijed je sljedeći: 1. tisak; 2. gramofonska ploča; 3. film; 4. radio; 5. TV; 6. internet; i 7. mobilni telefon. Autorova je teza da se mobilni telefon od interneta razlikuje upravo onoliko koliko se televizija razlikuje od radija te da najmladi masovni medij može ponuditi sve što može i svih prethodnih šest zajedno. Na sreću ostalih medija, vjerojatno će doći do nove vrste koezistencije. Da osvajanje novog masmedija neće biti lako, pokazuje i glavna tema na sajmu: kako na zaslane mobilnih uređaja privući glasivače. Pravog odgovora još nema. Zato je za svakog igrača na tržištu klasičnih medija i industrije zabele dragocjeno vidjeti što se sprema.

A za kolumnista koji je prijašnjih tjedana pisao o makreonomskim prilikama u Hrvatskoj to je bila dobra prilika da shvati kako će slojeviti ekonomski život napredovati u nekim svojim segmentima i usprkos skorašnjem usporavanju. Zanimljivo je da igrači u mobilnom svijetu žive u svom univerzumu. O prijetnji globalne recesije na GSMA-ovu svjetskom kongresu gotovo i nije bilo riječi.

Na kraju, od 50.000 posjetitelja sajma jedan je, zbog u Zagrebu ostavljenog mobilnog komunikatora, osjetio koliko je jaka mobilna revolucija. Bez mobitela se može preživjeti, ali čovjek shvati što je ovisnost.