Stručnjaci odgovaraju na vaša pitanja

Nedavno sam registrirao poduzeće za trgovinu i namjeravam se baviti uvozom robe široke potrošnje, među ostalim kave, šećera, sokova, alkoholnih pića i cigareta. Upozoren sam da je tu riječ o tzv. osjetljivoj robi, koja pri provozu podliježe minimalnom iznosu pojedinačnog jamstva. Osjetljivom robom u vanjskom i unutarnjem provozu smatra se sva roba za koju postoji visok rizik od prijevare, a navedena je u članku 31. a Uredbe za provedbu Carinskog zakona. Odredbe te uredbe primjenjuju se samo ako količina takve robe prijede propisanu minimalnu količinu. Osjetljivom robom smatra se, primjerice, govede meso, zamrznuto ili rashlađeno, svinjsko meso, svježe, rashlađeno ili zamrznuto, topljeni sir, pržena i nepržena kava, s kofeinom i bez njega, šećer od trske za rafiniranje, šećer od repe za rafiniranje, bijeli šećer, bezalkoholna pića, voćni sokovi, voćni sirupi, sokovi od voća i povrća, pivo, etilni alkohol, alkoholna pića, šljivo-vica, cigare, cigarilosi, cigarete, duhan za pušenje, naftni derivati. Za navedenu robu potrebno je ulaznoj graničnoj carinarnici podnijeti pojedinačno jamstvo izračunato na temelju najviših stopa carine primjenjivih na robu iste vrste u RH.

Osim pojedinačnog jamstva za osjetljivu robu u provoznom postupku može se otpremnoj (ulaznoj) carinarnici podnijeti i zajedničko jamstvo uz uvjet da glavni obveznik dokaže da je dobrog financijskog stanja, da ima dovoljno iskustva u postupku provoza te da blisko surađuje s carinskom upravom ili da sâm upravlja prijevozom.

Imamo mogućnost uvesti robu namijenjenu za humanitarne svrhe uz oslobađanje od plaćanja carine i PDV-a pa nas zanima kakav je postupak. Pod robom uvezenom u humanitarne svrhe smatraju se materijalna dobra i predmeti koji služe za zaštitu zdravlja stanovništva, osiguranje i poboljšanje kvalitete življenja, posebice smještaja, stanovanja, prehrane i uvjeta školovanja, kao što su hrana, lijekovi, odjeća, obuća, posteljina, higijenske potrepštine i slično. Oslobađanje od plaćanja carine odnosi se i na opremu koju humanitarne organizacije besplatno prime iz inozemstva u svrhu zadovoljavanja svojih operativnih potreba ili postizanja ciljeva aktivnosti. Humanitarnom organizacijom smatraju se udruge, vjerske zajednice i druge domaće i strane neprofitne pravne osobe registrirane, odnosno upisane u odgovarajući upisnik u RH kojima je jedan od statutarnih ciljeva pružanje humanitarne pomoći.

Oslobađanje od plaćanja carine ostvaruje se na temelju pisanog zahtjeva korisnika povlastice – humanitarne organizacije – nadležnoj carinarnici uz ispunjenje sljedećih uvjeta: da korisnik povlastice ima suglasnost nadležnog tijela državne uprave za pružanje humanitarne pomoći, da ima ustrojenu knjigovodstvenu evidenciju o krajnjim korisnicima i načinu pružanja humanitarne pomoći, koja omogućuje u carinsko pravnom smislu provjeru ispravnosti poslovanja odnosnom robom i da je roba koju se uvozi namijenjena besplatnoj podjeli ili uporabi krajnjih korisnika (ugrožene osobe i žrtve katastrofe). Oslobađanje od plaćanja carine (i PDV-a) ne može se primijeniti na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode te motorna vozila izuzev vozila hitne pomoći.

Bavimo se poslovima unutarnje proizvodnje. Kad nam dio materijala kasniji pa nas zanima možemo li za proizvodnju upotrijebiti domaći materijal. Pod domaćom robom podrazumijeva se roba dobivena ili proizvedena u carinskom području Hrvatske i koja ne sadrži robu uvezenu iz drugih zemalja. Ona uvezena iz drugih zemalja, a koja je bila puštena u slobodni promet, stječe status domaće robe uvoznim carinjenjem i plaćanjem uvoznog carinskog duga. Dakle, bez obzira na to što je ta roba stranog podrijetla, plaćanje carinskog duga (carine, prelevmana, trošarine i PDV-a) daje joj status domaće robe.

Roba čija proizvodnja uključuje više od jedne zemlje smatra se podrijetlom iz zemlje u kojoj je prošla posljednju bitnu obradu ili preradu koja dovodi do novog proizvoda ili je bitna faza proizvodnje. Posljednjom bitnom obradom ili preradom ne smatra se pakiranje ili prepakiranje robe, dijeljenje većih količina robe na manje količine ili spajanje manjih količina u veće, odjeljivanje, razvrstavanje, prosijavanje, ispiranje ili dijeljenje proizvoda rezanjem ili usta- kljivanjem, etiketiranje i označavanje robe, postupanje nužno da bi se očuvala svojstva proizvoda prilikom prijevoza ili skladištenja te jednostavno sklapanje dijelova proizvoda u cjelovit proizvod.

Pod istovrijednom robom podrazumijeva se domaća roba koja se u postupku unutarnje proizvodnje upotrebljava umjesto uvozne robe za izradu dobivenih proizvoda. Iz definicije istovrijedne robe vidljivo je da carinarnica može odobriti da se dobiveni proizvodi u carinskom postupku unutarnje proizvodnje mogu proizvesti od istovrijedne (domaće) robe i da se dobiveni proizvodi proizvedeni od istovrijedne (domaće) robe mogu izvesti iz RH prije uvoza uvozne robe. Istovrijedna roba mora biti jednake kakvoće, imati jednaka svojstva i istu tarifnu oznaku carinske tarife kao i uvozna. Pri uvozu strane robe ta uvozna roba smatra se za carinske svrhe istovrijednom (domaćom) robom, što znači da ne podliježe plaćanju duga, a istovrijedna (domaća) roba smatra se uvoznom (za koju je uz ispunjenje odgovarajućih uvjeta glede osiguranja namirenja mogućega carinskog duga primjenjiv sustav odgode plaćanja carine).