Home / Tvrtke i tržišta / VISOKA INFLACIJA značila bi propast za MALE TRGOVCE

VISOKA INFLACIJA značila bi propast za MALE TRGOVCE

Mali trgovci u sklopu svojih marži ne mogu sniziti cijene, stoga su gotovo nemoćni u borbi s inflacijom. Izlaz vide u njezinu obuzdavanju, što je Vladin posao, i u pozitivnoj diskriminaciji koju bi donio novi zakon o trgovini.

Dvadesetak tisuća obrtnika-trgovaca, članova Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore, suočeno je s još jednim udarom na svoj ionako loš položaj. Nakon što je prije desetak dana predstavljen dogovor Vlade i velikih trgovaca, mali trgovci počeli su sve glasnije izražavati svoje ogorčenje. Naime, osim što su suočeni sa situacijom u kojoj nemaju prostora za sniženje cijena i borbu s inflacijom, njihova egzistencija dodatno je ugrožena javnim pozivom potrošačima da jeftinije proizvode potraže u velikim trgovinama.

Kao pokušaj povećanja konkurencnosti malih trgovaca na sjednici Ceha trgovine HOK-a 12. veljače predstavljen je dogovor s Konzumom o sniženju maloprodajnih cijena određenih proizvoda u trgovinama Plus market, zajedničkom projektu Koncerna Agrokor i Hrvatske obrtničke komore. Sniženje cijena takozvanih socijalnih artikala u više od tisuću trgovina, koliko ih ima lanac Plus market, uključuje ulje i mljeko, a planira se i regionalni dogovor s pekarima, što bi trebao biti tek početak projekta. Osim toga iz Ceha trgovaca poručuju da je taj potez i jedan od načina na koji oni sprječavaju rasplamšavanje inflacije.

Ipak, taj projekt uključuje samo odabrane trgovine, a ostali su mali trgovci u nezavidnoj situaciji i ne mogu ponuditi niže cijene.

  • Iako je bilo govora o maržama od 29 posto u maloj trgovini, to nije istina. One su za većinu proizvoda od pet do šest posto, pogotovo za proizvode koji trgovcima čine većinu prometa – objašnjava Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-a. Tako male marže trgovcima ne omogućuju da sniže cijene, pa su nemoćni boriti se protiv inflacije i nisu konkurentni u odnosu na veće trgovce.

Udijel male trgovine u ukupnoj trgovini, među ostalim, i zbog toga je sve manji: danas na nju otpada 30 posto u ukupnoj trgovini, a prema svim pokazateljima taj će udio padati i dalje. Sve veća inflacija u tom padu mogla bi odigrati ulogu akceleratora i, zapravo, dovesti male trgovce u još nepovoljniju situaciju od današnje.

  • Na dobroj su poziciji oni koji se nalaze u prizemlju nebodera koji okružuju još dva ili koji su jedina trgovina u malome mjestu. Te dvije grupe realno opstaju, sve ostalo, zapravo, i nema izgleda – objašnjava Vukelić. Iako se on nada da će Vlada držati inflaciju pod kontrolom i da se najgori scenarij neće ostvariti, priznaje da mali trgovci nemaju nikakav as u rukavu kojim bi se mogli nositi s visokom inflacijom. Osim trgovaca koji su se upustili u suradnju kao što je Plus market, ostali mali trgovci zapravo nemaju načina da postanu konkurentni u potencijalnim tržišnim nepogodama.

  • Mali trgovci koji su već danas u problemima neće opstati u uvjetima visoke inflacije. Takvo što bilo bi nerealno očekivati – objašnjava Vukelić.

Slamka spasa za male trgovce bilo bi otvaranje nove tržišne niše, odnosno pozitivna diskriminacija malih trgovina predviđena Prijedlogom zakona o trgovini. Prema tom prijedlogu trgovine do pet zaposlenih mogle bi raditi i 24 sata na dan, što bi malim trgovcima pružilo izgled za opstanak čak i u okolnostima visoke inflacije. Ipak, čak i ako se prijedlog prihvati u tom obliku i prođe saborski postupak, još ostaje opasnost da ne prođe na Ustavnom sudu, kao što se i dogodilo sa Zakonom o trgovini 2004.

Tadašnji je zakon diskriminirao poduzetnike s obzirom na veličinu trgovine, a danas bi se takva diskriminacija temeljila na broju zaposlenih. Ipak, Vukelić je istaknuo da je raspoloženje velikih trgovaca sada drukčije i smatra da se ne bi podigla ustavna tužba donese li se zakon.

Paradoksalno, čini se da budućnost većine malih trgovaca postaje tako više pitanje poteza koje će povući Vlada i Sabor nego njihove poslovne sposobnosti.