Posve očekivano, fondovi na prostoru Srednje Europe u posljednje su vrijeme zabilježili značajan odjelj imovine, i to prije svega kao posljedicu znatnog pada cijena dionica širom svijeta. Tako su, primjerice madarski fondovi, zahvaljujući nestabilnosti na svjetskim tržištima kapitala i velikom padu tržišnih cijena dionica na burzama tijekom siječnja, smanjili vrijednost imovine za oko 50 milijardi forinti (1,4 milijardi kuna).
No s druge strane, usprkos odjelu sredstava, znatan je dio odlučenih sredstava ponovno završio u fondovima. Pritom su ulagači novčana sredstva preusmjerili u manje rizične i konzervativne fondove, što se moglo i očekivati, obzirom na negativne trendove na dioničkim, ali i tržištima rizičnih dužničkih vrijednosnih papira.
U znatno većoj mjeri sredstva su povlačili i Poljaci, koji su iz svojih fondova u siječnju povukli dosad rekordnih 10 milijardi zlota (više od 20 milijardi kuna). Pritom je ukupna imovina poljskih fondova smanjena, prema nekim procjenama, za čak 20 milijardi zlota (40 milijardi kuna).
U tom smislu, niti Hrvatska nije ostala poštedjena. Naime, tijekom siječnja zabilježen je drugi veliki pad imovine hrvatskih fondova u posljednja tri mjeseca. Tako je imovina domaćih otvorenih fondova tijekom posljednjih mjeseci dana (do kraja siječnja) pala za 4,049 milijardi kuna. Prije toga, rekordan je mjesečni pad bio zabilježen u studenome prošle godine, kad se imovina fondova smanjila za 4,6 milijardi kuna.
No, veći dio toga ipak se pripisuje padu vrijednosti udjela, odnosno padu cijena dionica na burzi, a ne povlačenju sredstava iz fondova od strane ulagača.
