Doktora Juru Radića, direktora Instituta građevinarstva Hrvatske, intervjuirali smo u tjednu nakon potpisivanja šest ugovora o strateškoj suradnji s najvećom ruskom građevinskom tvrtkom Stvoritelnim kombinatom Most. Ugovori su osnovane tri tvrtke u zajedničkom vlasništvu IGH i SKM-a, a IGH je dobio projekte u Rusiji vrijedne 2,5 milijardi dolara.
Radić, najpoznatiji hrvatski projektant mostova, koji se sav ozari kad razgovor krene na područje mostogradnje, dva je tjedna prije ugovora sa SKM-om potpisao sporazum s Ruskom akademijom inženjerstva o osnivanju zajedničkog instituta građevinarstva u Moskvi, pa se može reći da je Radić već donekle osvojio rusko tržište. Na početku razgovora u strogo funkcionalno uređenoj sobi, kojom dominira ogromno ulje na platnu na kojemu je naslikan lučni betonski most, postavljeno iznad njegove fotelje, zanimalo nas je stanje na hrvatskom građevinskom tržištu.
-
Polazište s kojeg promatram to stanje jest činjenica da je Hrvatska prošle i prethodnih godina investirala u građevinarstvo oko devet posto bruto nacionalnog dohotka, a da zemlje Europe investiraju oko 12 posto, neke investiraju i 15-16 posto, kao što je primjerice Portugal, koji investira 15 posto. Očekujem da će tržište, ali i naš rad, rasti i u postotku i u apsolutnom iznosu jer bruto nacionalni proizvod raste.
-
Što će se graditi kad završi gradnja autocesta?
-
To me često pitaju. Apsolutno će biti posla, jer nema napretka ako se ne gradi – ništa ne možete raditi ako nemate zgradu, nema liječenja bez bolnice, ni proizvodnje bez tvornice, a usudio bih se reći ni molitve bez crkve. Očekujem povećanje volumena građevinskih radova, ali i njihovu preraspodjelu – umjesto na gradnji autocesta, više će se raditi na održavanju autocesta, bit će više inženjerskog potencijala. Tako sam siguran da Hrvatska treba nove elektrane; nuklearka u građevinskom smislu vrijedi više nego autocesta Zagreb-Split. Sasvim sigurno bit će više posla nego do sada. Situacija nakon završetka autoceste viđena je, primjerice u Austriji. Kad se završi osnovna mreža autocesta, radi se superbrza željeznica. Tunel između Italije i Švicarske, Gothard, skuplji je od jedne autoceste. Nakon toga se ide u sljedeći korak u razvoju države, gradi se plinovod, koji je baza novoj industriji u Dalmaciji. Moraju se graditi i nove tvornice – bez toga se ne može razviti Hrvatska, ne možemo se razvijati samo na turizmu i trgovini, imamo potencijala za kemijsku, preradivačku i građevinsku industriju. Moguće je graditi mnogo važnih razvojnih projekata, poput metroa u Zagrebu.
-
Hoće li se hrvatska građevinska operativa vratiti na tržišta zemlja u razvoju?
-
To bih nazvao zemljama u kojima ima mnogo građevinskog posla, to je izazovno i otvoreno tržište. Iz perspektive IGH danas u svijetu, u nama dostupnom dijelu i u bivšem SSSR-u, mi smo konkurentni i ima neizmjerno mnogo posla. Krenuli smo u osvajanje tog tržišta ne zato što nemamo posla, nego zato što želimo sva jaja držati u istoj košari. Želimo što raznolikije investitore i vidimo da na tom tržištu, uz naše znanje i reference, možemo relativno brzo doći do kvalitetnog posla. IGH se prije svega orijentirao na projektni posao, što je izvoz znanja, prije svega zato što nije jako rizično, jer posao odrađujete ovdje i lagodnije je, a prodajete naše komparativne prednosti, znanje i golemo iskustvo. S ponosom ističem činjenicu da smo među vodećim kućama u Europi na području poput svekolikog projektiranja u cesto-gradnji, imamo izvrsne reference i cijenom smo konkurentni. To se širi i na područje visokogradnje, a to je jako profitabilno u Rusiji, pa i želimo osvajati i osvajamo ta tržišta. Naše prirodno tržište su zemlje okružja, gdje smo daleko najjači i prema referencama i prema snazi i kapacitetima, tako da već tradicionalno mnogo radimo za tržište BiH, gdje smo dobili glavni projekt koridor Vc, glavne prometnice te države, orijentirani smo na Kosovo, kako nas zanima tržište Srbije, na koje mu smo možda i konkurenti od njihovih tvrtki jer smo mi kroz 15 godina stekli reference koje oni nemaju. Vrlo atraktivna zemlja je Bugarska, koja nalikuje na naše tržište, ali u fazi u kojoj je Hrvatska bila prije 15 godina – tamo nema nikoga tko je projektirao i metar autoceste. To tržište upravo obrađujemo. Golemo tržište je ukrajinsko, koje nije još ni na startnoj poziciji Bugara, ali nas čak zovu u Ukrajini. Imaćemo kontakte na visokoj razini i pripremamo se za otvaranje vlastite tvrtke u Ukrajini.
