Home / Tvrtke i tržišta / Piše: Nataša Vuletić

Piše: Nataša Vuletić

Preuzevši čelno mjesto kompanije Alcatel-Lucent, Patricia Russo dobila je u zadatak provedbu bolnog restrukturiranja kompanije, smanjenje broja zaposlenih i rezanje troškova. U prvih godinu dana uspjela je ostvariti uštedu od bruto 819,5 milijuna dolara i realizirati 30 posto otkaza od predviđenih 12.500 radnih mjesta manje do kraja 2009.

Kad je u prosincu 2006. godine francuski Alcatel preuzeo američki Lucent nastao je gigantski proizvođač telekomunikacijske opreme. Patricia F. Russo bila je na čelu Lucenta za vrijeme preuzimanja i jedna je od glavnih sudionica tog oko 33 milijarde dolara vrijednog takeovera. Preuzevši čelno mjesto novonastale kompanije Alcatel-Lucent, odgovorna je za provedbu bolnog restrukturiranja kompanije, smanjenje broja zaposlenih i rezanje troškova. Usprkos svim problemima, kao veliki optimist, vjeruje da će sve biti uspješno provedeno, a prvi rezultati to i potvrđuju. Russo je samo u prvih godinu dana uspjela ostvariti uštedu od bruto 819,5 milijuna dolara, što je posve u skladu s trogodišnjim planom uštede od 3,32 milijarde dolara. Osim toga, u istom je planu istaknuto da će se do kraja 2009. godine ukinuti 12.500 radnih mjesta, a od čega je već realizirano 30 posto.

Stručnjaci smatraju da je ona, provođenjem oštrih mjera štednje, najzaslužnija za vraćanje profitabilnosti Lucenta u 2004. godini, nakon što je poslovanje tvrtke tri godine za redom bilo u minusu. Njezina je zasluga i usmjeravanje kompanije na prodaju opreme za bežičnu telefoniju, što se pokazalo odličnim poslovnim potezom.

Godišnji prihod novonastale kompanije prelazi 25 milijardi dolara, a stvorena je radi otimanja tržišnog udjela konkurentima poput Ericsson. Trenutačno je jedna od rijetkih tako velikih svjetskih kompanija kojoj je na čelnom mjestu žena. Prema Forbesovoj listi najmoćnijih žena svijeta u prošloj godini, Patricia Russo je na desetom mjestu, a jedna je od ukupno pet Amerikanki koje se nalaze na toj listi.

Rođena je 1953. godine u Trentonu, u američkoj državi New Jersey, u čijem je predgrađu i odrasla u brojnoj građanskoj obitelji. Tamo je završila i srednju školu Lawrence High School. U mladosti je pokazala velik interes za sport pa je tako bila zamjenica kapetana momčadi školskoga košarkaškoga kluba, a neko vrijeme i na čelu skupine školskih navijačica. Diplomirala je političke znanosti i povijest na sveučilištu Georgetown, u čijem je danas Upravnom odboru, kao jedna od donatorica. Udana je i pomajka dvoje djece, a tijekom karijere uvijek je nastojala dokazati da žene u poslovnom smislu jednako vrijede kao i muškarci. U svojim istupima često spominje kako su joj na početku karijere govorili da žena nije za rad u prodaji informatičkih dijelova, gdje je ona počela, ali im je svima uspjela dokazati suprotno, iako je u to vrijeme bila jedina žena u tom poslu.

Naporno je radila, posjećivala sve svoje kupce i sve je to urodilo plodom. Kao što sama kaže: – Protiv dobrih ostvarenih rezultata jednostavno nije bilo moguće iznaći protuargumente, bez obzira na to da sam žena.

Osim upornosti u prodaji, stalno se i educirala pa je 1989. godine završila i poseban napredan menadžerski program na Harvard Business School. Osim toga, dodijeljen joj je i počasni doktorat poduzetničkih znanosti na Columbia College u Južnoj Karolini. Zahvaljujući svojoj poziciji i moći, ali i stalnom isticanju ženskih prava u poslovnim krugovima, gotovo je redovno u časopisima Forbes i Fortune uvrštena na liste najmoćnijih i najvažnijih žena svijeta.

Karijeru je počela u IBM-u, u Odjelu prodaje i direktnog marketinga, gdje se zaposlila 1973. godine. U toj je kompaniji ostala osam godina, a najviša pozicija do koje je dogurala bila je ona marketing manadžerice. Prelazi u AT&T 1981. godine gdje mijenja nekoliko menadžerskih i izvršnih pozicija, u segmentu Prodaje, Marketinga, Upravljanja ljudskim resursima te Processinga. Godine 1992. imenovana je čelnom osobom Global Business Communications Systema, kasnije Lucent Technologiesa, koji je tada bio jedna od problematičnih poslovnih jedinica AT&T-a.

Russo je odmah poslovanje kompanije usmjerila prema govorim sustavima, poboljšala je postojeće ključne proizvode, smanjila troškove i potaknula znatniju prekomorsku ekspanziju tvrtke. Sve to rezultiralo je zaustavljanjem dotadašnjih velikih gubitaka te porastom prihoda za 43 posto, na 5,7 milijardi dolara. Time je pretvorila tvrtku iz gubitnika, u velikog ‘proizvođača’ profita.

Godine 1996., prema odluci AT&T-a, nastaje Lucent Technologies. Od 1997. do 1999. godine Russo obnaša funkciju izvršne potpredsjednice te kompanije, a dvije godine poslije postaje i glavnom osobom za poslovanje članica grupacije, čelnim mjestom u članici grupe – Service Provider Networks Group. Kao predsjednica te Uprave zadužena je za više od 80.000 zaposlenika. Iako je kompanija i cijela grupa dotad dobro poslovala, do 2000. godine dolazi do zaokreta. Potrošnja u segmentu Telekomunikacija smanjila se, cijelo je tržište stagniralo pa i prodaja kompanije, čime se i vrijednost dionica počela smanjivati.

Zbog sukoba unutar tvrtke u jednom trenutku Russo napušta AT&T grupaciju te čak nekoliko mjeseci ne radi ništa, a onda počinje s radom u kompaniji Eastman Kodak, u travnju 2001. godine. Prelazi u njihovu članicu grupe Rochester, u sjedište u New Yorku, te postaje članom Uprave i izvršnom direktoricom za poslovanje, što je najviša pozicija koju je u to vrijeme imala žena u toj kompaniji. Taj je posao dobila zbog prijašnjih uspješnih rezultata u tehnološkom sektoru te su se nadali da će ona pomoći Kodaku modernizaciju kompanije te prelazak s filma na digitalnu tehnologiju. Glavno zaduženje bilo je joj je filmsku i fotoprodukciju modernizirati i prilagoditi novoj, digitalnoj tehnologiji te nadgledati svakodnevno funkcioniranje i poslovanje, uz traženje novih poslovnih prilika. Za to vrijeme njezina bivša kompanija trpi gubitke, s obzirom na to da njezini glavni kupci sami doživljavaju usporavanje poslovanja te posljedično naručuju i manje opreme. Samo 2001. godine Lucent je ostvario 16,2 milijarde dolara gubitka, dok je vrijednost dionice u godinu dana pala čak 50 posto. Kompanija je u to vrijeme otcijepila dio za proizvodnju integriranih krugova i optičko-elektroničkih sustava – Agere Systems Unit – te tvrtku za prodaju uredskih telefona i telefonskih sekretarica. U 2002. godini investicije telefonskih kompanija koje su bili glavni kupci pale su u Sjedinjenim Američkim Državama za 38 posto. Menadžer Richard McGinn bio je otpušten potkraj 2000. godine, a funkciju predsjednika Uprave Lucenta privremeno je obavljao Henry Schacht koji je kompaniju usmjeravao prema Russo.

Za manje od godinu dana Russo se vraća u kompaniju, ali ovaj put na mjesto predsjednice Uprave Lucent Technologiesa. Kako bi ju nagovorila na povratak, tvrtka joj daje vrlo atraktivan ‘paket’ – godišnju plaću od 1,2 milijuna dolara plus bonus od 1,8 milijuna dolara u gotovini te još 4,7 milijuna dolara u opcijama. U to vrijeme bila je jedna od svega šest ženskih predsjednica uprave, na listi Fortune 500 najuspješnijih kompanija svijeta.

Osim sukoba s Microsoftom vezanih uz patente, Alcatel-Lucent mora riješiti problem iz Kostarike, gdje se kompanija spominje u kontekstu davanja mita uglednicima te države, a posebno u Institutu za trgovinu i Institutu za elektroenergetiku. Time su, navodno, nastojali potaknuti te institucije na kupnju opreme za nacionalnu telefonsku GSM mrežu upravo od njih. Osim toga, često ih optužuju i za vrlo lošu kvalitetu prodane opreme te prenošenje signala, u tom istom slučaju. Iako je to jedna od stvari o kojima će Russo morati ozbiljnije povesti računa, ne baš sjajni poslovni rezultati njezinu pozornost zasigurno usmjeravaju na druge, u ovom trenutku važnije zadatke.

Poput svojih kolegica Carly Fiorine u Hewlett-Packard i Anne Mulcahy u Xeroxu, na čelo kompanije postavljena je tek u kriznim, najtežim trenucima. Lucent se u to vrijeme topio u moru dugova pa dobivanje titule predsjednice uprave nije bilo previše obećavajuće. Nakon preuzimanja čelnog mjesto počela je nemilosrdno rezanje troškova te smanjivanje broja zaposlenih kako bi poboljšala financijske rezultate te vratila povjerenje potrošača u kompaniju. Reakcije na njezin povratak u kompaniju bile su podijeljene. Neki su insajderi tvrdili da će pomoći oporavku kompanije i poboljšati cjelokupnu atmosferu te da će joj poznavanje proizvoda i tržišta uvelike olakšati uspješno rukovođenje tvrtkom. Drugi su, pak, smatrali da je njezin povratak samo simbol ‘starog načina upravljanja’, tj. birokratizacije kompanije iz ranijih vremena, a po čemu je AT&T nekad bio poznat. Vjerovali su da netko tko je toliko godina proveo u tom sustavu ne može uvesti nove, svježe, nekonvencionalne metode.

Krizu u kojoj je Lucent donekle već bio samo je dodatno produbilo preuzimanje od strane francuskog Alcatela. Umjesto povećanja konkurentnosti, glavni rezultat bila je kulturološka bitka između Amerikanaca i Francuza, a što bi za posljedicu moglo imati zaostajanje u ionako već visokokonkurentnoj tehnološkoj industriji. Osim kulturoloških razlika u vođenju poslovanja do problema dolazi i zato što svaka strana nastoji zadržati svoje pozicije i zaleđe, a što u praksi nije izvedivo. Prespora transformacija novonastale kompanije sa 79 tisuća zaposlenih u 130 zemalja svijeta samo je koristila glavnim konkurentima: Ericssonu, Cisco Systemsu i nedavno oformljenoj kompaniji – Nokia Siemens Networks. One su, pokazuju to rezultati Synergy Researcha, osvojile dodatne tržišne udjele od trenutka preuzimanja Lucenta od strane Alcatela.

Gubici su u jesen prošle godine dosegnuli 258 milijuna eura ili oko 372 milijuna dolara. Prodaja je pala 11 posto, na 4,35 milijardi eura (6,27 milijardi dolara). Zbog takvih rezultata došlo je do snažnih pritisaka od strane dioničara na Upravu kompanije te njezinu predsjednicu Patriciju Russo. Ona je, međutim, sve napade medija odbila i naglasila da su se svi fokusirali na negativne strane spajanja te da stvari treba pogledati i s one druge, pozitivne strane. Smatra, naime, da će se nesporazumi u vezi s preklapanjem ovlasti u nekim područjima svakako ubrzno razriješiti. Kompaniju, a time i Russo i u ovoj godini očekuje daljnje smanjenje zaposlenih, za oko 4.000 ljudi, a što će kompaniji uštedjeti 400 milijuna eura (oko 576 milijuna dolara). Najavljenje je i to da će kompanija reorganizirati svoje osnovno poslovanje prodaje opreme telekom operatorima. To znači da će u tri godine Alcatel-Lucent izgubiti pet posto zaposlenih. Iako se komunikacijski cijeli proces pokušao prikazati kao ‘spajanje jednakih’, činjenica je da je bila riječ o klasičnom preuzimanju. Alcatel je u tom trenutku vrijedio osam milijardi dolara više nego Lucent. Osim toga, 2005. godina koja je prethodila pothvatu bila je najbolja Alcatelova godina ikad – bilo po brojčanim rezultatima, dobiti, broju ugovora ili prema poslovnim suradnjama bilo koje vrste.

Najveću prijetnju poslovanju kompanije predstavlja jačanje konkurencije, sve niže prodajne marže na tržištu, pad potrošnje u tom segmentu. Tehnološki napredak također je jedna od prijetnji. Ulaganje u bežične, širokoputne mreže i optičke sustave raste brže od investicija u tradicionalne, fiksne telefonske linije i ADSL, što su segmenti u kojima je Alcatel-Lucent bio dosad tržišni lider. Jedna od stvari kojom će se Russo morati baviti jest i tužba Lucent Technologiesa, a sada Alcatel-Lucenta protiv Gatewayja i Della. Njih je tvrtka optužila za kradu patenata za MP3 i MPEG formate koji su razvijeni u Bell Labsu, jedinici koja je prethodila AT&T-u. Microsoft je, kao pravni nasljednik, prihvatio tužbu i cijeli se slučaj još vodi na Državnom sudu u San Diegu u Kaliforniji. Naime, Alcatel-Lucent tvrdi da postoje dva dijela koda koje sada Microsoft koristi u svojoj aplikaciji Windows Media Playera, a koji su zaštićeno vlasništvo njihove tvrtke. Lucent je čak dobio prvostupanjsku presudu i odsudet od 1,52 milijarde dolara, ali je cijeli postupak nastavljen žalbom Microsofta. Drugostupanjski je sudac, pak, presudio u korist Microsofta pa nije ni stigao do suda. Nakon toga, naravno, uslijedila je žalba Alcatel-Lucenta. Postoji još nekoliko sličnih postupaka na relaciji Alcatel-Lucent i Microsoft u vezi s patentima, a u nekim od njih kompanija je tuženik, a u drugima je tuženi.

Unatoč svemu, Patricia Russo bi i taj projekt mogla završiti uspješno, o čemu govore i neki makroekonomski pokazatelji. I dok se svi u Americi groze recesije i usporavanja gospodarskog rasta te slabljenja američke valute, to bi čak moglo pripomoći oporavku kompanije kao što je Alcatel-Lucent. Naime, zbog slabljenja vrijednosti američke valute njegovi će proizvodi na tržištu izvan Amerike ustvari pojeftiniti te time i postati atraktivniji kupcima. Iako ‘paket’ koje prodaje nisu tako atraktivni kao oni Ciscovi, cijena bi ipak mogla odnijeti prevagu na tržištu. Cjelokupna negativna atmosfera svakako će pomalo utjecati i na Ciscove nabave i prodaju, što će dvostruko ojačati poziciju Alcatel-Lucenta u odnosu na do sadašnjeg tako jakog konkurenta.